Quantcast
Channel: Le Prophete
Viewing all 353 articles
Browse latest View live

RWANDA : POUR LE DIALOGUE

$
0
0

Noël ! Noël ! Noël !

Le CIEL s’incline pour DIALOGUER avec la TERRE !

Et des voix s’élevèrent pour proclamer :

« Gloire à Dieu au plus haut des cieux et PAIX sur la terre aux hommes qu’Il aime. »

 

RWANDA : POUR LE DIALOGUE

 

Aujourd’hui, on parle tant de dialogue. Le dialogue en famille, le dialogue dans l’entreprise, le dialogue entre groupes armées ou entre groupes politiques, le dialogue intra ou inter-religieux…

QU’EST-CE QUE QU’UN DIALOGUE ?

Le terme dialogue est polysémique comme le sont la plupart des termes utilisés dans plusieurs contextes sans parfois de rapport évident. A l’origine, le terme ‘’dialogue’’’ est le fruit de la fusion de deux termes grecs ‘’dia’’ (de l’un à l’autre) et ‘’logos’’ (discours, parole = le propre de l’HOMME) ; ce qui voudrait dire, échange de la parole.

Au cours de cette réflexion, le terme ‘’dialogue’’ sera pris dans le sens de manière d’agir qui consiste, pour régler les affaires en litiges, à discuter pacifiquement avec l’adversaire sans recourir à la force ou à l’autorité.

Si les conflits en tous genres détruisent nos sociétés, particulièrement dans la région de l’Afrique des Grands Lacs et au Rwanda notre cher pays, c’est parce que ces sociétés ont rompu avec la tradition du dialogue et ont choisi la voie de la violence. Mais aussi, dans ces sociétés, on tombe facilement dans des aventures qui font croire au dialogue alors que ce sont tout simplement des lieux où les antagonistes ne font que se radicaliser.

Pour éviter ce piège qui laissent toujours tant de frustrés des deux côtés, il convient de distinguer le faux dialogue du vrai dialogue. Le faux dialogue est en réalité un ensemble de monologues parallèles ou un ensemble de monologues juxtaposés ; ou il s’agit d’un dialogue simplement technique qui comprend les négociations de tous ordres visant à établir des contrats et des lois conventionnelles permettant une coexistence empirique. Le vrai dialogue est celui du face-à-face, d’un ‘’Je’’ et du ‘’Tu’’. En fait, seul le vrai dialogue implique la plénitude et la perfection de la relation d’intériorité réciproque.

Dans le dialogue qui suppose au moins deux partenaires (individus et/ou groupes), chacun est, au préalable, considéré comme unique, comme différent. Il a alors en lui-même une valeur à communiquer à l’autre en face pour le bonheur des deux et finalement de tous. Il implique de ce fait la reconnaissance de l’autre comme un partenaire, capable de participer à ‘’mon’’ bonheur – le bonheur restant une recherche permanente de tout être humain. Bref, le DIALOGUE, c’est accepter que l’autre a quelque chose de bon à me proposer et ainsi, le dialogue est l’art du donner et du recevoir.

Dans ce monde des hommes et des femmes en effet, personne ne peut prétendre se rendre heureux lui-même, c’est-à-dire se suffire. Personne (individu et/ou groupe) ne peut non plus se targuer d’être heureux tout seul en excluant les autres de ‘’son soleil’’. Le bonheur authentique est dans le dialogue, car le fruit de celui-ci est la transformation de soi par l’apport d’autrui ainsi que la transformation du monde par les partenaires ensemble et ce pour le bien de tous. Le secret du dialogue est que, plus on dialogue, plus on devient humain au sens noble du terme ; plus on dialogue, plus on découvre les merveilles dont la Providence a doté l’adversaire, le partenaire ainsi que le monde qu’ils habitent ; ce qui donne le goût de s’engager davantage sur la voie du dialogue pour l’épanouissement de tous. Le dialogue est donc porteur de VIE.

LES DANGERS DE L’ABSENCE DU DIALOGUE

Lorsque dans une communauté ou dans un groupe humain le dialogue n’existe plus, lorsqu’il est coupé ou gelé, le monologue récupère le terrain et s’installe. Or le monologue n’a que soi comme référence unique. Et lorsqu’on commence à ne se référer qu’à soi, on attrape le virus qu’on appelle le narcissisme. On tombe alors dans le confort de l’orgueil et c’est l’autodéification. Celui qui est supérieur (individu et/ou groupe) aujourd’hui, devient inéluctablement oppresseur de son adversaire à qui il nie l’égalité et même l’humanité. L’oppresseur cherche alors à conquérir à tout prix celui qui devait être son partenaire pour le posséder comme un objet ou comme un animal de compagnie ou de boucherie.

Ainsi, l’autre n’est plus un partenaire avec qui communiquer, mais un inférieur qu’il faut accabler de communiqués et imbiber de mythes qui en font un être aliéné, maintenu dans un monde d’illusions et de ce fait, rendu totalement passif devant l’oppresseur.

Dans cette conquête, l’oppresseur dépouille sa victime non seulement de son avoir, mais aussi de son être, jusqu’à lui ravir sa parole, instrument de dialogue et de créativité, ainsi que de sa culture. Pour réussir cette conquête, Paulo Freire[1] relève trois autres démarches essentielles de l’oppresseur.

  1. Il faut semer la division dans l’être du faible et/ou dans le groupe opprimé à tel point qu’il ne se reconnaisse plus. Ce que veut l’oppresseur, c’est fragiliser davantage l’opprimé, pour le rendre plus malléable. Ainsi, chacun du groupe opprimé doute de lui-même ou dans le groupe, tout le monde soupçonne tout le monde à cause des dissensions internes provoquées ou entretenues par l’oppresseur. En même temps, l’oppresseur élabore des stratégies pour rendre la vie des opprimés précaire, de façon que ces derniers ne comptent que sur sa fausse générosité.
  2. Il faut ensuite user de la manipulation afin d’anesthésier l’opprimé (individu et/ou groupe) pour qu’il ne pense plus par lui-même. Cette manipulation s’exercera au moyen de différents mythes comme celui de la supériorité (culturelle, économique, politique ou militaire) inégalable du dominateur. Mais elle s’exerce aussi au moyen des pactes entre le groupe dominant et la masse dominée. Il s’agit ici d’une forme de contrat léonin que le groupe dominé accepte pour sa survie. La manipulation s’exerce également au moyen de privilèges, en soi anodins ou éphémères comme les postes de responsabilité, les fortunes ou les honneurs accordés à certains éléments du groupe dominé qui acceptent volontiers d’être des personnes liges, parfois avec l’illusion qu’ils pourraient changer quelque chose du dedans. Ces recrues s’engagent alors à espionner leurs congénères et à fragiliser le groupe auquel ils appartiennent afin de s’attirer, pour quelques temps encore, les faveurs du dominateur.
  3. Enfin, l’invasion culturelle qui vise à inculquer chez le dominé la vision du monde de l’oppresseur pour paralyser la créativité des opprimés et de leur faire perdre leur authenticité intrinsèque. Dès que le dominé est convaincu de son infériorité par rapport au dominateur, il a tendance à se déprécier jusqu’à ce se renier pour chercher à ressembler à l’envahisseur, ce qui conforte ce dernier dans ses ambitions.

On ne le dira jamais assez, l’orgueil qui conduit à la chosification voire à l’animalisation de l’autre, voilà ce qui rend tragique le conflit, aussi bien celui qui oppose les Tutsi et les Hutus au Rwanda et au Burundi que celui qui oppose les Palestiniens et les Israéliens au Moyen Orient ou les Serbes et les Croates de l’ex-Yougoslavie.

LE DIALOGUE COMME MOYEN DE LIBERATION

Eu égard à ce qui précède, le dépouillé de son humanité et celui qui l’en prive sont tous les deux des êtres diminués, des êtres qui ont déviés – consciemment ou non – de leur vocation au plus-être. L’humanisation reste la vocation première de l’homme même lorsque son humanité est niée dans l’injustice, l’exploitation, l’oppression, ou dans la violence de l’oppresseur.

La soif de liberté et de justice reste permanente chez tout homme tant qu’il n’en jouit pas encore ou pas suffisamment. C’est pourquoi l’engagement dans le dialogue pour la libération s’impose. Mais la libération doit être totale et de ce fait concerner aussi bien les opprimés que les oppresseurs, tous baignant dans la peur de cette même liberté.

Dans cette logique, les oppresseurs ont peur de perdre leur liberté d’opprimer car l’oppression est nécessaire pour leur existence. En effet, en dehors de la possession directe, concrète, matérielle, du monde et des hommes, les oppresseurs ne peuvent se concevoir eux-mêmes. Ce sont les opprimés qui donne sens à la survie de l’oppresseur. Les opprimés quant à eux, ont peur d’assumer la liberté conquise. Chacun, oppresseur et opprimé, reste alors crispé, enfermé dans le bunker des mythes indispensables pour maintenir le statu quo.

On comprend alors pourquoi les actes de libération, que les autres appellent la révolution, se font souvent dans la violence, qui peut culminer en génocides comme ceux que vit le Rwanda depuis maintenant des décennies. En effet, quand les opprimés d’aujourd’hui luttent pour se libérer, leurs oppresseurs luttent pour maintenir l’oppression sans laquelle ils seraient anéantis par les opprimés d’hier qui deviendraient, inéluctablement, oppresseurs à leur tour. Alors la lutte acharnée des oppresseurs n’est pas seulement fondée par le fait qu’ils défendraient leur ‘’droit’’ d’opprimer, mais elle est justifiée aussi par le fait qu’ils n’ont pas la garantie que l’après-révolution ne sera pas fatale pour eux.

C’est pourquoi, le règlement dans la violence de tout conflit social, quel que soit son ampleur, ne fait que conforter les uns et les autres dans leurs fantasmes et perpétuer ainsi le règne de la violence. Sous prétexte de défendre ses intérêts en effet, chacun (oppresseur et opprimé, envahisseur et envahi, puissant et faible), est capable d’infliger de lourds dégâts à l’adversaire et hypothéquer ainsi l’harmonie sociale. Et dans les relations sociales, il ne faut jamais minimiser l’adversaire et surtout, il faut éviter à tout prix qu’il devienne ennemi.

Ainsi, le dialogue entre les antagonistes s’impose pour une libération authentique et totale. En effet, seul le dialogue est capable de libérer ensemble les oppresseurs et les opprimés, les bourreaux et leurs victimes de la peur qui les hante, ainsi que de la violence à laquelle tous recourent instinctivement.

Grâce au dialogue, il y aura finalement reconnaissance mutuelle et volonté commune de libérer et promouvoir le prochain pour cheminer avec lui, ensemble sur la voie de l’humanisation.

PRINCIPALES DISPOSITIONS REQUISES POUR LE DIALOGUE

Le dialogue est une démarche délicate qui ne peut être menée que par ceux qui s’y sont préparés. Il requiert certaines dispositions notamment : l’amour, la confiance en l’autre, l’humilité, l’espérance, la pensée critique ou la prudence.

  • L’amour.

‘’Je sais aussi, et j’admire, que des hommes partout se dressent, courageux et debout, jettent leur corps saignant dans les luttes pour la justice et pour la paix, mais je sais aussi que d’un corps qui combat, sans un cœur qui bat, ne peut naître une victoire, car les luttes sans amour, sont des luttes en vain ; le sang qu’elles font couler, appelle un autre sang’’ (auteur inconnu).

Avec la haine qui ronge les différents antagonistes dans les conflits qui endeuillent nos sociétés, celui qui tue son prochain sous prétexte que c’est un ennemi dont il se libère, perd sur tous les fronts ce qu’il espérait conquérir. Face au sang versé par et dans la haine, la vengeance est tôt ou tard inéluctable (cfr Bible)[2].

L’amour c’est avant tout la croyance à l’existence de l’autre comme être humain, naturellement différent de moi, et la capacité de s’effacer pour qu’il vive. En fait, l’amour vrai est lié au partage du destin d’autrui pour le rendre meilleur. (Cfr Evangile selon Saint Jean : L’épisode du lavement des pieds).

Ainsi, le dialogue exige un amour profond pour les hommes et pour le monde. Aimer l’homme, le prochain, c’est vouloir et s’engager pour son bonheur sans intérêt autre que de le voir heureux ; aimer l’homme, son prochain, c’est travailler le monde pour créer des conditions de vie qui l’anoblissent.

  • La confiance dans l’autre

Le sentiment de méfiance entre les antagonistes, ne fait que les éloigner les uns des autres et par conséquent les plonger tous dans une misère innommable. Pourtant, les uns et les autres ont des potentialités inestimables qu’ils pourraient déployer ensemble pour le bonheur commun.

Mais pour partager, il faut se mettre ensemble ; ce qui n’est possible que lorsqu’il y a confiance mutuelle. Pour y arriver, cela exige de se débarrasser avant tout des préjugés qu’on a accumulés en défaveur de son prochain, lesquels préjugés engendrent une vision tronquée de sa personne.

L’homme, la femme du dialogue est celui, celle qui a une foi dans le pouvoir des autres d’évoluer dans leur vision du monde et qui a la même foi dans leur pouvoir de construire avec les autres un monde où il fait beau vivre pour tous. La confiance rend alors ceux qui dialoguent de plus en plus solidaires pour transformer le monde en faveur de l’homme.

  • L’humilité.

L’orgueil, avons-nous constaté, conduit à l’auto-déification et à la chosification, voire à l’animalisation, jusqu’à la négation totale de l’autre. L’orgueil est le vice propre de ceux qui tirent leur pouvoir de la violence et ils ont tendance à la perpétuer pour se maintenir. Or la progéniture de l’orgueil est haine et violence qui, elles-mêmes, enfanteront la mort.

L’humilité est cette force qui nous obligent à évaluer nos potentialités et à reconnaître nos limites pour sortir de la coquille de l’autosuffisance. Elle suscite en nous la volonté du dépassement et le besoin de l’autre qui implique son respect en vue de cheminer ensemble dans le processus de libération. Grâce à l’humilité des partenaires, le dialogue permet de vaincre les préjugés, l’autosuffisance, le chauvinisme et amène à accepter la mise en doute de nos convictions ou tout au moins leur purification. C’est l’humilité qui permet de conjuguer tout ensemble l’amour de Dieu, l’amour des autres et l’amour de soi-même.[3]

  • L’espérance.

La peur permanente voire pathologique de l’autre fait nécessairement désespérer de lui et de l’avenir avec lui. Cette peur qui tourmente l’esprit des antagonistes les plonge dans le désespoir qui pousse l’un à rechercher la fin de l’autre mais évidemment au risque de périr ensemble.  C’est pour cela d’ailleurs que ceux qui observent les événements de la Région des Grands Lacs d’Afrique, avec le Rwanda comme épicentre, pensent déjà à un suicide collectif du peuple Rwandais.

L’espérance est l’ennemi du pessimisme ; elle pousse l’homme du dialogue à rêver des lendemains meilleurs et à s’engager avec les autres à réaliser ce monde bon pour tous.

  • La pensée critique.

Celle-ci évite la naïveté et reste ennemi du statu quo. Il s’agit d’un esprit ouvert et accueillant à la fois, caractérisé par le désintéressement, l’impartialité, l’acceptation des différences voire des contradictions. La pensée critique accepte la transformation permanente de la réalité en vue d’une permanente humanisation des hommes et des femmes de son temps ; l’humanisation restant en fait, non un acquis, mais une conquête toujours à réaliser.

En conclusion, face à ce qui se passe au RWANDA, le pays cher aux Tutsi, aux Hutu, aux Twa et à ceux qui le visite, cessons de nous leurrer en faisant comme si nous avions arrêté le temps. Dans ce monde, tout est soumis à la loi du changement. La sagesse populaire rwandaise ne dit-elle pas : ‘’Imfizi icugita iminsi ni Ruhogo rwa Birahinduka !’’ (Littéralement : Le taureau qui fécondent les jours se nomme ‘’changement’’).

La situation changera demain, nos positions actuelles aussi. Et comme aucun conflit n’est résolu par les armes, mais par le dialogue, pourquoi ne pas commencer aujourd’hui ? C’est le temps favorable ! (Le kaïros / καιρός en grec).

Tous ceux et celles qui sont pour le dialogue n’ont plus droit aux tergiversations. C’est aujourd’hui le moment de réaliser nos rêves ; c’est le moment favorable d’agir pour le DIALOGUE.

Emmanuel HABUMUREMYI

 

 

 

 

 

[1] Paul FREIRE, Pédagogie des opprimés, 1968.

[2]Genèse 4, 10-15 : ‘’Qu’as-tu fais (Caïn) ? reprit Dieu. La voix du sang de ton frère crie du sol vers moi. Tu es maintenant maudit du sol qui a ouvert la bouche pour recueillir de ta main le sang de ton frère. Quand tu cultiveras le sol, il ne te donnera plus sa force. Tu seras errant et vagabond sur la terre. ‘’.

Caïn dit au Seigneur : ‘’Ma faute est trop lourde à porter. Si tu me chasses aujourd’hui de l’étendue de ce sol, je serai caché à ta face, je serai errant et vagabond sur la terre, et quiconque me trouvera me tuera. ‘’ Le Seigneur lui dit : ‘’Eh bien ! Si l’on tue Caïn, il sera vengé sept fois.’’ Le Seigneur mit un signe sur Caïn pour que personne en le rencontrant ne le frappe.

Genèse 9, 5-6 : Et de même, votre sang, qui est votre propre vie, je demanderai compte à toute bête et j’en demanderai compte à l’homme : à chacun je demanderai compte de la vie de son frère. ‘’Qui verse le sang de l’homme par l’homme verra son sang versé ; car à l’image de Dieu, Dieu a fait l’homme’’. (Traduction de la TOB).

[3] Cfr Khalil GIBRAN, Le prophète, p.59-62.


FPR IZAGEZA RYARI KURENGANYA URUBYIRUKO RW’ABAHUTU

$
0
0

Kuva FPR yafata ubutegetsi ntabwo yigeze iyobora u Rwanda mu mahoro. Yaje mu mivu y’amaraso, yica bose itaretse nabo  yavugaga ko irengera. Ubwicanyi yabukwije mu gihugu hose, inabukomereza mu mahanga, byagezeho inabwigamba. Twabonye ibyabaye muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Congo, i Burundi, i Buganda, Kenya, ubu yageze no mu bihugu byo mu majyepfo y’Afrika, twavuga nka Mozambiki, Zambiya ndetse no mu birwa bya Comores. Aho yashinze ibirindiro hose ihakwirakwiza urupfu.

Kuki FPR ubu yimukiye mu guhiga urubyiruko ?

Iki kibazo ntabwo kigoye gusubiza, kuko nayo izi ko yageze ku butegetsi ikoresheje bamwe mu rubyiruko bayiyobotse bakemera kumena amaraso yabo baharanira uburenganzira bwabo, ariko igeze ku butegetsi yahindutse benshi, ibavutsa ubuzima urugamba rukiri rubisi, abarokotse agafuni n’akandoyi ni benshi  babitangira ubuhamya.

Ubu noneho yimukiye mu guhungeta urubyiruko cyane cyane  urwo mu bwoko bw’abahutu.

Mu Rwanda, iyo uri umuhutu ujijutse uhora wikangwa ko wagira abandi ukangurira kwikura ku ngoyi. Urubyiruko ruri mu mashuri no mu bucuruzi ruriyegerezwa cyane kugirango rucungwe, bamenye abavandimwe babo,imiryango yabo, inshuti ndetse na za connections rwaba rufite hanze y’igihugu.

Iyo utemeye kuyoboka buhumyi, uterwa ubwoba ukamburwa uburenganzira  ku byawe ukaba wanakwicwa. Ababa hanze  bashinjwa  kugumura urubyiruko barwangisha ubutegetsi bwa Kigali ndetse bamwe muri abo bagiye bafatirwa ibyemezo bagacyurwa ku ngufu. Ingero zirahari : txibuke Sankara wafatiwe muri Comores. Ibyo ntibikorwa gusa muri Africa. Mu Burayi, Amerika, Ubwongereza, Canada, Dubai na Turkey naho bakomeje guhungeta abahunze ubutegetsi bw’Inkotanyi.

Dore Uburyo urubyiruko rubuzwa amahoro n’amahwemo mu gihugu :

  1. Mu itangwa ry’akazi

Abahutu bahabwa akazi ka Nyirarureshwa kugira ngo bakomeze bagenzurwe.

Mu bigo bya leta no mu makomisiyo, akazi keza  gahabwa abatutsi,abahutu bagahabwa  agaciritse ,uramutse uhawe umwanya mwiza ,uhozwaho ijisho ku buryo nta n’uruhare cg ijambo ugira mu micungire no mu gufata ibyemezo bireba ibyo bigo. Abahutu  Bakorerwa ivangura rikabije, utabonera izina. Ingero ni nyinshi. Hari n’abahabwa akazi hagamijwe gukoreshwa mu bikorwa by’umwijima. Aha twavuga abakoreshwa nko muri Komisiyo y’amatora ariko bagamije kubakanga no kubategeka ibyo bashatse byose akenshi bidakurikije amategeko.

Urugero ni urw’umwana w’umukobwa witwa Marie Grace UWAYO wagiye ayobora urubyiruko yaba muri Kiliziya gatolika, ndetse no muri club ya Gender aho yigaga muri Kaminuza y’u Rwanda ishami rya Huye. Kubera impano abandi bamubonanaga mu kwimenya no gusobanukirwa abo ari bo yagiye yibanda mu gufasha bana b’abakobwa. Uyu yaje gukoreshwa muri Komisiyo y’amatora mu mugi wa Kigali. Umuyobozi wa site y’itora yakoragaho witwa  Félicien HAKIZIMANA na Rutikanga Paul, umuyobozi  wa Komisiyo y’amatora mu Karere ka Nyarugenge bamutegetse guhindura imibare y’amajwi  ku bakandinda  FPR itashakaga ko batorwa , bayaha abishimiwe n’ubutegetsi.

Abisabwe yarabyanze, maze babyuririraho si ukumutoza karahava, bisozwa no kumwirukanwa muri iyo Komisiyo y’amatora. Abonye ubuzima bwe buri mu kaga yagombye gusohoka mu gihugu  shishi itabona ndetse no ageze no mu buhungiro bakomeza kumwirukaho ngo bamugirire nabi. Umuryango we yasize mu Rwanda nawo wakomeje gukurikiranwa, ubazwa aho umwana wabo aherereye, ubuzwa amahoro, n’ubu rukigeretse aho bahozwa ku nkenke ngo umwana wabo yagiye hanze none arabarizwa mu bigarasha. Amakuru atugeraho ni uko hakoreshejwe uburiganya buhanitse baba barashoboye  kumwambura ibyangombwa hagamijwe kumucyura mu Rwanda ku ngufu!

Abashishikarizwa kwinjira mu ntore

Urubyiruko rushishikarizwa kujya mu ntore kandi ntawe ufite uburenganzira bwo kubyanga. Iyo ubihakanye, urameneshwa bataretse n’umuryango wawe. Abinjiye bahabwa mission zo kwica, kubuza amahoro no gutoteza abanyarwanda haba imbere mu gihugu cg hanze yacyo.

Igitangaje ni uko Marie Grace UWAYO yavuye mu Rwanda akajya mu mahanga, aho naho intore bakoranye icyo gihe ubu zikaba zimuhigisha uruhindU ndetse n’umuryango we urimo urenganywa.

Ibyo kandi ntabwo ari umwihariko wa Uwayo  Marie Grace kuko urubyiruko rwinshi rw’abanyarwanda rwagiye rwanga kuyoboka ishyaka riri ku butegetsi bahigishwa uruhindu.

Ikibazo gikomeye ni uko n’abahagarariye u Rwanda mu mahanga aho kugira ngo bahuze abanyarwanda bose ahubwo bakora nk’abacanshuro bashinzwe kuryanisha abanyarwanda , kubacamo ibice no kubahigisha uruhindu. Akenshi bakoresha abandi banyarwanda kandi ibyo bikorwa by’umwijima bikishyurwa na leta ya FPR Inkotanyi.

Abantu benshi bakaba bibaza igihe leta ya Paul Kagame izahagarikira gutoteza abana b’abanyarwanda ikumva ko ubutumwa bwayo ari ubwo guharanira uburenganzira bw’abanyarwanda aho bari hose aho kubakurikirana kugera no mu bihungiro !

Ni ukubitega amaso.

Uwineza

Nyarugenge.

GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO YAMURIKIYE ABANYARWANDA PASIPORO YAGENEWE IMPUNZI

$
0
0

Ku gicamunsi cyo kuri uyu wa 19 Kamena 2022, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yizihije umunsi ngarukamwaka wahariwe kuzirikana ku burenganzira bw’impunzi.

Ni umuhango witabiriwe na Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhundiro Padiri Thomas Nahimana, Nyakubahwa Minisitiri w’Intebe Bwana Jean Paul Ntagara, bamwe mu bagize guverinoma, Madame Perefe wa Perefegitura ya Gikongoro, hamwe n’abandi bashyitsi n’abakunzi ba Guverinoma.

Muri uwo muhango waranzwe n’igitaramo cy’indirimbo n’imbyino z’impunzi z’abanyarwanda zibarizwa mu mashyamba ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo zirangajwe imbere na Guverineri wazo Bwana Samuel Ntezilyayo, zasusurukije abawitabiriye, hamwe umuvugo wa Aristide Ndayishimiye na Murorunkwere Daria. Uretse izo ndirimbo hagaragayemo n’amasezengo y’amadini anyuranye.

Mu bashyitsi bafashe ijambo, Generali Innocent Sagahutu, umwe mu banyarwanda bahoze bafungiye Arusha bakaza kurangiza ibihano cyangwa bakagirwa abere n’Urukiko Mpanabyaha rwa Arusha, yagarutse ku karengane bakorewe n’amahanga, asaba Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro kubafasha.

Nyakubahwa Minisitiri ufite impunzi mu nshingano ze Madame Jeanne d’Arc Mukamurenzi, mu butumwa yageneye impunzi yagarutse ku nsanganyamatsiko yagenwe n’ishami ry’umuryango wabibumbye ryita ku mpunzi hamwe n’iyagenwe na Minisiteri ashinzwe, aboneraho kumurikira abanyarwanda bose ariko cyane cyane impunzi urupapuro rw’inzira (paseporo), ruzabafasha kubona ibyangombwa ku mpunzi zabibuze. Yabishimangiye avuga ko bitumvikana ukuntu umunyarwanda wahunze adashobora kubona ibyangombwa mu gihe, mu bihugu byateye imbere n’ahandi, amatungo afite ibyangombwa biyaranga.

Icyi gikorwa cya Guverinoma cyagarutsweho kandi na Nyakubahwa Minisitiri w’Intebe ndetse na Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma. Nyakubahwa Perezida yagaragarije abanyarwanda imiterere ya paseporo y’impunzi ndetse anasaba ko bakwitabira kuyifata ari benshi. Yakomeje yibutsa ko guhunga atari icyaha ariko ko ari inshingano zacu gushaka inzira zose zo kubuvamo. Yasabye abanyarwanda bose kugana Guverinoma ifite inshingano zo kubahuza (UNIR), kubafasha guhangana bashikamye (RESISTER), kugirango bashobore kuzibohoza byuzuye (LIBERER).

Mu buryo burambuye, murasanga ubutumwa bw’umunsi mu ijambo rirambuye Minisitiri ushinzwe ibibazo by’impunzi no guca impamvu zose zitera ubuhungiro yageneye abanyarwanda.

TUMENYANE, DUSHYIRE HAMWE, DUHARANIRA KUVA MU BUHUNGIRO.

Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu Buhungiro,

-Nyakubahwa Minisiti w’Intebe,

-Banyakubahwa ba Ministiri bagenzi banjye mwitabiriye uyu muhango.

-Nyakubahwa Perefe wa Perefegitura Gikongoro, muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro,

-Banyakubahwa Bashyitsi bahire namwe mwese muduteze amatwi.

-Banyarwandakazi, Banyarwanda

-Mpuzi z’abanyarwanda, aho muri hose kw’isi,

 

Ejo tariki 20 Kamena ni umunsi ngarukamwaka isi yose yahariye kuzirikana impunzi zose.

Uwo munsi n’ubwo uzaba ejo, twe twahisemo kuwuzirikana none.

Uyu munsi kandi tukaba tugiye kuwizihiza ku nshuro ya kabili muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro.

Banyarwandakazi, banyarwanda namwe nshuti zacu;

Bimaze kuba akamenyero ko kuva tariki 20 Kamena 2001, abatuye isi yose bizihiza uwo munsi, bazirikana ku mpunzi aho ziri hirya no hino ku isi. Bawizihiza bakora ibiganiro mbwirwaruhame, imbyino, indirimbo, imivugo, n’indi myiyerekano inyuranye kandi iryoheye amatwi n’amaso.

Hari n’abahitamo kwerekana ingorane z’impunzi, bakizihiza uwo munsi mu myigaragambyo, berekana ibitagenda byakagombye gukosorwa.

Uyu munsi natwe twahagurutse twitabira iki gitaramo, kugira ngo tuzirikane kuri uwo munsi wagenewe impunzi ku isi yose, kugira ngo twerekane ko twifatanyije nazo mu kaga natwe dusangiye, ko kubura igihugu n’uburenganzira bw’ibanze buri wese atari akwiye kuvutswa.

Turifatanya n’abagize amahirwe bakabona ubuhungiro n’umutekano bifuje, hamwe n’abandi bagishakisha uburyo babasha kurindirwa umutekano.

By’umwihariko, uyu munsi turazirikana cyane ku bavandimwe, impunzi z’abanyarwanda zinyanyagiye hirya no hino ku isi.

Nshuti bavandimwe, Insanganyamatsiko Ishami ry’Umuryango w’abibumbye rishinzwe   impunzi ku isi (HCR/UNHCR) ryateganyije ko isi yose izirikanaho muri uyu mwaka wa 2022 iragira iti:

‘BURI MUNTU WESE, MU MYEMERERE NO MURI KAMERE YE, AFITE UBURENGANZIRA BWO KURINDIRWA UMUTEKANO. NI UBURENGANZIRA BWE KANDI KWISHAKIRA UMUTEKANO; NTIBISABIRWA URUHUSHYA’.

Insanganyamatsiko nk’iyi iryoheye amatwi iyo umuntu ayumvise, yatekereza ko koko buri muntu wese waka ubuhungiro mu gihugu runaka, yakagombye kutavutswa ubwo burenganzira.

Nyamara mu minsi ya vuba aha, twabonye ukuntu abirabura bari batuye muri Ukraine, batafashwe kimwe nk’abava Ukraine ubwabo, igihe bose bahungaga intambara, bashaka ubuhungiro mu bihugu bihana imbibi n’iki gihugu.

Tunyarukiye iwacu naho, Impunzi ziteganywa kuvanwa mu Bwongereza zikajyanwa mu Rwanda siho zari zarifuje guhererwa umutekano zifuzaga.

Twese kandi tuzi uko byagendekeye abanyarwanda benshi, babashije guhunga intambara yagabwe mu gihugu cyacu ku maherere kuva tariki ya 1 Ukwakira 1990. Birababaje kandi biteye agahinda, kuko kugeza magingo aya, abanyarwanda bakomeje kuvutswa umutekano ku kagambane akenshi gaturutse ku bategetsi b’igihugu cyacu. Badusanga iyo twahungiye bakatwica, bakaduhungeta, bakadushimuta, bakatugambanira, bakatujujubya badukomanyiriza iyo twahungiye hose, ngo duhorane inkeke zidashira, tubure amahoro, tubeho tutariho, dupfe duhagaze.

Urugero rwahafi nabaha kandi ruteye agahinda ni urw’impunzi z’Abanyarwanda ziherutse koherezwa muri Niger. Icyifuzo cy’ibanze ku mutekano wabo cyari uko nyuma yo kugirwa abere cyangwa kurangiza ibihano bifuzaga kujyanwa mubihugu bicumbikiye imiryango yabo.Ubwo burenganzira nti babuhawe. Muri Niger babagejeje, naho ntibaguwe neza kuko bambuwe ibyangombwa bibaha uburenganzira bwo gutuzwa muri icyo gihugu ubu bakaba bakiri mu gihirahiro.

Minisiteri yo gucyura impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi ikomeje gutabariza aba bavandimwe bacu batarabona ibyangombwa bibemerera kuhaba nkuko bari babyizejwe n’umuryango w’a bibumbye igihe bavanwaga Arusha.Tubona ku munsi nkuyu wahariwe impunzi bikwiriye ko  aba bavandimwe bavanwa mu gihirahiro bagahabwa ubuhungiro n’umutekano usesuye nkuko insanganyamatsiko yuyu munsi ibivuga.

Urundi rugero rwa hafi ni urwa nyakwigendera Kizito Mihigo wabonye ko umutekano we wugarijwe agashaka guhunga bikamuviramo kwicwa. Ibyo bamukoreye na n’ubu biracyashengura imitima ya benshi.

N’ubwo abatari bacye bakomeje kubuzwa ubwo burenganzira abandi  bakatuvamo kubera akagambane twese tuzi, twakwishimira ko dukomeje kugira ubutwari bwo guharanira kubaho kimuntu nkuko umuryango mpuzamahanga ushinzwe impunzi ubibwiriza isi yose uyu mwaka. Ntitugomba rero gucika intege mugukomeza kwishakira no kwicungira umutekano.

Icyakora birakwiye ko tureba kure, tukibuka ko ubwo burenganzira tutabuhabwa uko bikwiye, ndetse ahubwo ko abenshi mu banyarwanda hirya no hino ku isi, ariko cyane muri Afurika bimwe ubwo burenganzira, maze tukazinukwa, tugafata izindi ngamba zadufasha kwicungira burundu umutekano nyawo. Birakwiye ko tuzinukwa ivangura, kubeshywa, kubeshyerwa no guhimbirwa ibyaha bituma tubuzwa amahwemo iyo twahungiye.

Kubera iyo mpamvu, muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ibinyujije muri Minisiteri mbereye umuyobozi natwe twageneye abanyarwanda insanganyamatsiko igira iti:

‘TUMENYANE, DUSHYIRE HAMWE, DUHARANIRA KUVA MU BUHUNGIRO’.

Banyarwandakazi, banyarwanda, mpunzi z’u Rwanda.

Imyaka irarenga 28 turi mu buhungiro nyuma y’amahano yabaye mu gihugu cyacu. Abahunze intambara igitangira barigukabakaba imyaka 32. Sinibagiwe n’abahunze 1959, batahuye kare imigambi mibisha y’Inyenzi-Nkotanyi bakanga gutahana nazo. Hari n’abandi bagihunga kugeza magingo aya.

Ibi rero biraduha ishusho y’ikibazo cy’ubuhunzi mu Rwanda. Kugeza magingo aya, imibare itangwa na HCR, iyo ihujwe n’umubare w’abahunga bakimwa ibyangombwa, impunzi z’abanyarwanda zikabakaba miliyoni 2. Zikaba zarikubye inshuro zirenga 10 ugereranije n’impunzi zari hanze ubwo Uganda na FPR-Inkotanyi byashozaga intambara ku Rwanda.

Twese rero tugomba kumva uburemere bw’iki kibazo, tukamenyana, tugashyira hamwe, kugira ngo duharanire gutaha mu gihugu cyacu. Niyo mpamvu twongeye kubakangurira kwisunga Guverinoma yanyu , mukimenyekanisha muri minisiteri ishinzwe impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi, kugira ngo dufatanye turebere hamwe uburyo tuzisubiza umutekano usesuye twavukijwe.

Mu gihe ariko turangamiye gushyira hamwe kugira ngo turwane urugamba rwo kwisubiza gakondo yacu, dukomeze dufashanye muri byose.

-Tuzakomeza gutabariza impunzi ziri mu nkambi mu bihugu bitandukanye byo muri Afurika, ndetse no mu mashyamba ya Kongo.

-Ntituzahwema kubwira HCR/ONU n’ibihugu bicumbikiye impunzi, kureka gukorana n’u Rwanda mu gucyura impunzi ku ngufu no kuzishimuta iyo zahungiye.

-Nidushyira hamwe, tuzakomeza gusaba ko hakorwa iperereza ryimbitse ku bwicanyi n’ishimutwa bikomeje gukorerwa impunzi z’abanyarwanda.

-Dufatanyije, tuzakomeza twamagane ubwicanyi, ifungwa ku maherere, irigiswa, kwamburwa imitungo, gusenyerwa , kwicishwa inzara, ivangura ry’abana b’u Rwanda, kubuzwa uburenganzira bwo kwisanzura mu bitekerezo n’andi mabi yose akorerwa abanyarwanda bari mu gihugu n’ababashije kugihunga.

-Niyo mpamvu Guverinoma y’ u Rwanda ikorera mu buhungiro ikomeje kubaba hafi mu buryo bunyuranye.

Uretse gufasha impunzi uko dushoboye, muri Guverinoma dukomeje gukurikirana ibibazo by’impunzi, cyane cyane tukaba twarahaye agaciro ikibazo impunzi nyinshi zifite cyo kwimwa no kubura ibyangombwa biziranga.

Niyo mpamvu rero Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yashyizeho urwandiko rw’inzira (pasiporo) rugenewe impunzi z’Abanyarwanda bose, mugiye kumurikirwa mu kanya, musobanurirwa imikoreshereze yayo n’uko mwayibona kubayifuza.

Maze rero banyarwandakazi banyarwanda, ngo amagambo atavunaguye ntakwirwa mu ruhago. Twavuga byinshi byerekeye impunzi z’abanyarwanda muri iki gitaramo, ariko ntitwabimarayo byose mu mwanya muto tuba twahawe.

Reka rero nsoze nongera gushimangira ko Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro iyobowe na Nyakubahwa Perezida Padiri Thomas Nahimana na Nyakubahwa Minisitiri w’intebe Jean Paul Ntagara, n’abandi ba Minisitiri dufatanyije, kimwe n’abandi bose biyemeje kudufasha twese duhangayikishijwe n’ikibazo cy’impunzi z’abanyarwanda natwe tubarizwamo.

Minisiteri yashyizweho yo gucyura impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi, nta kindi igamije uretse gucyura impunzi aho ziri hose, zigataha zemye zisanga umutekano usesuye mu gihugu cyacu, kandi icyifuzo cyacu nuko nta munyarwanda n’umwe uzongera guhunga ukundi, kubera ko impamvu zitera ubuhunzi dufite intego yo kuzirandura burundu.

Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ,Nyakubahwa Ministre w’intebe , ba Ministres, Nyakubahwa Perefe, bashyitsi bahire,  namwe mwese muduteze amatwi, ndabashimiye kuba mwaje kwifatanya natwe muri uyu mugoroba. Ndashimira kandi byimazeyo abo dufatanyije muri iyi minisiteri ku bwitange bakorana kugira ngo tugere ku ntego twiyemeje.

Mugire umunsi mwiza

Murakoze murakarama.

Bikorewe i Paris, kuwa 19 Kamena 2022

                  /Sé/

Jeanne d’Arc MUKAMURENZI

Minisitiri wo gucyura impunzi no guca impamvu zitera ubuhunzi

Twishimiye icyo gikorwa cy’ingirakamaro

Innocent NIRINGIYIMANA

CHOGM YATENGUSHYE ABANYARWANDA, ARIKO INASIGA YAMBITSE AGATSIKO URUBINDO.

$
0
0

Abanyarwanda b’ingeri zose, bari biteze agashya mu nama ihuza abakuru b’ibihugu na za Guverinoma bibumbiye mu muryango wa Commonwealth uhuza ibihugu byahoze bikolonizwa n’Ubwongereza cyangwa se bivuga ururimi rw’icyongereza. Bari biteze ko abo bashyitsi bazabasura mu ngo zabo, bakagera mu biturage byabo. Bari biteze ko bazasura imfungwa, amakasho, transit centers,  n’ubundi bwoko bwose bw’amabohero agatsiko karunzemo abanyarwanda.

CHOGM yari umwanya mwiza wo kumenyekanisha u Rwanda nyakuri, agatsiko kabeshye amahanga kakarugaragaza uko rutari, bikanatuma rubanda ruhura n’abandi baturage bo ku isi mu bihugu biranga 54 bigize Commonwealth, bagakora ubucuruzi, yemwe bakanunguka inshuti.

Nyamara siko byagenze. Ngo icyizere kiraza amasinge koko, kandi ngo uwizera umwana w’umuntu avumwe. Abenshi mu bashyitsi bakuru barimo Igikomangoma Charles wa Wales ubundi uwitwa Charles Philip Arthur George, akaba Umuhungu w’Imfura y’Umwamikazi w’u Bwongereza Elizabeth II, wari witabiriye iyo nama mu mwanya wa nyina, akaba ari nawe uzamusimbura mu bwami bw »Ubwongereza; Minisitiri w’Intebe w’Ubwongereza Bwana Boris Johnson, Minisitiri w’Intebe wa Canada, abaperezida batandukanye ba Afurika hamwe n’abandi banyacyubahiro; nta numwe washoboye kugenderera abanyarwanda muri bwa buzima bwabo bworoheje, muri ka kababaro kabo karimo inzara, iyicarubozo, n’akandi karengane tutavugira aha ngo tukave imuzingo.

Twashima ariko bamwe mu bashyitsi b’abadepite bagize ubutwari bwo gusura zimwe mu mpirimbanyi za demokarasi mu Rwanda nka Madame Victoire Ingabire Umuhoza, umuyobozi wa DALFA Umurinzi, na Me Ntaganda Bernard Perezida Fondateri wa PS-Imberakuri, bakaba baragize icyo bamenya ku mibereho y’abanyarwanda.

Uyi nama kandi byagaragaye ko yakozwe ishingiye ku mabwiriza y’agatsiko k’abavantara, kuko ibitangazamakuru mpuzamahanga bitayivuzeho bihagije, bikaba bigaragara ko byari bifite amabwira yo kutajya mu byaro ahari abanyarwanda, mu buzima bwabo bwa buri munsi ngo birebere akaga babayemo.

Nyamara, ngo nta kitagira akamaro. Ibyo aribyo byose, ku munyarwanda ushishoza, hari amasomo yakuye mu migendekere y’iyi nama. Nubwo agatsiko kigaragaje nk’ibitangaza ndetse kakidoga ko kayoboye icyarimwe umuryango w »ibihugu bikoresha ururimi rw’igifaransa –FRANCOPHONIE na COMMONWEALTH, kandi abagakoresha bakakogeza nako kakajya mu bicu; nyamara iyi CHOGM yasize ikambutse urubito.

Byagaragaye bidasubirwaho ko agatsiko k’amabandi yitwaje intwaro, nk’uko Evode Uwizeyimana yakise, ari ABAVANTARA koko, kari imanga nini ibatandukanya n’abanyarwanda kanuni cyane cyane babandi bitwa ABASOPE. None se ni gute wakwakira abashyitsi b’imena, uri umubyeyi mu rugo, ukabahisha abana wabyaye, ukanabahisha ubuzima nyakuri bw’umuryango, ahubwo ukigaragaza uko utari.

Bizabe se nka wa musore utereta inkumi ariko akennye, akajya gutira inzu yo kumwakiriramo, ndetse agahisha ababyeyi cyangwa abavandimwe be baba batagaragara neza, akabita ahubwo abakozi bo mu rugo? Nyamara se amaherezo azaba ayahe? Ngo amaherezo y’inzira ni mu nzu ariko, kandi ngo ukuri kuratinda ntiguhera.

Aba bavantara koko bigaragaje ko ntaho bahuriye na gato n’abanyarwanda, rubanda rwa giseseka. Kuri bo bashira bose hagasigara indobanure. Ibi erega si n’umugani barabigeraje n’ubwo ngo agati gateretswe n’Imana kadahungabanywa n’umuyaga.

Ikindi kandi ntibibwire ko iyi myitwarire bagaragaje, mu gihugu kibarirwa mu bihugu 25 bikennye cyane ku isi; mu gihugu mwarimu adahembwa n’amadorali 50 ku kwezi, aho umuturage kugirango abone ifunguro ku munsi ari amahirwe, mu gihugu abavuga Icyongereza batageze no kuri 2%, abanyamahanga bashishoza batabibonye. Ngo eraga ntuyoberwa umujura wakwibye, uyoberwa gusa aho yaguhishe.

Mu by’ukuri iyi myitwarire yababaje abanyarwanda b’ingeri nyinshi, kuko yatumye amashuri afungwa, ibuza imfungwa gusurwa, yirukana abanyarwanda mu mujyi wa Kigali ngo ugaragare neza, kabone n’ubwo bapfa bagashira, itegeka abanyakigali gusekera umuhisi n’umugenzi, baseka kariyo ngo bagaragaze ko bishimye.  Ntabwo iyi myitwarire ari gusa. Niba atari ubusazi ni ubukunguzi.

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ibivugaho iki?

Ni muri urwo rwego, hari abanyarwanda b’ingeri nyinshi babivuzeho, barimo n’abagize Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro barangajwe imbere na Nyakubahwa Padiri Thomas Nahimana Perezida, Nyakubahwa Ntagara Jean Paul, Minisitiri wÍntebe, abaminisitiri batandukanye. Babigarutseho mu bitangazamakuru binyuranye, babinenga mu buryo budasubirwaho.

Mu buryo burambuye, tugiye kubagezaho itangazo ryagenewe abanyamakuru raysohowe na Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro mu ijwi ry’umuvugizi wayo Madame Minisitiri Flora Karenzi.

ITANGAZO RIGENEWE ABANYAMAKURU KU MIGENDEKERE N’IMYANZURO YA CHOGM YABEREYE I KIGALI MU RWANDA.                                                               

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, imaze kubona imigendekere ya CHOGM yabereye i Kigali mu Rwanda kuva kuwa 20 kugeza 25 Kamena 2022.

Ishingiye ku itangazo risoza inama ya CHOGM hamwe n’imyanzuro yayo byatangajwe kuwa 26 Kanama 2022, iramenyesha abanyarwanda, abanyarwandakazi, inshuti z’u Rwanda n’umuryango mpuzamahanga ibi bikurikira:

  1. Kwakira CHOGM ku Rwanda n’abanyarwanda ubundi ubwabyo si ikibazo ku Rwanda, ahubwo byari bikwiye kuba ishema ku banyarwanda, ndetse n’uburyo kubitabiriye CHOGM, kuza ngo basangire n’abanyarwanda ubuzima bwabo bwa buri munsi, barebe kandi n’uko uburenganzira bwabo, nk’abanyamuryango ba Commonwealth bwubahirizwa, bityo babonereho umwanya wo gutanga impanuro ku butegetsi ngo bwubahirize amahame remezo y’uwo muryango.
  2. Nyamara ibi siko byagenze. Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yatunguwe no kubona ko abitabiriye CHOGM, aho kwita ku mibereho y’abanyagihugu basuye, bareba uko babayeho, uko uburenganzira bwabo bwubahirizwa, uko imfungwa zifashwe, ko ibyo basoma mu itangazamakuru bihuye n’ukuri k’ubuzima bwa buri munsi bwabo; abenshi bakurikiye kandi bubahiriza ugushaka kw’agatsiko ka FPR-Inkotanyi gatsikamiye abanyarwanda.
  3. Kubera iyo mpamvu, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ntiyanyuzwe na gato n’iyo myitwarire, hamwe n’imyanzuro ya CHOGM idakomoza na gato ku kuba abatavuga rumwe n’ubutegetsi bw’agatsiko bose barahejwe muri iyo nama, ko hari ihonyorwa rikomeye ry’uburenganzira bw’abanyarwanda, aho ndetse u Rwanda rwahise rwigamba kumugaragaro ko uburenganzira bwa muntu ari baringa, kandi ko rutiteguye kubwubahiriza. Ikibabaje kandi ni uko abitabiriye CHOGM bazi neza ndetse birengagiza uburyo agatsiko kari ku butegetsi mu Rwanda gahonyora uburenganzira bw’abanyarwanda, hakiyongeraho no kutubahiriza amategeko kishyiriyeho, n’amategeko mpuzamahanga, cyane ko CHOGM yabereye mu Rwanda mu gihe nta mutekano mu karere uhari bitewe n’ubushotoranyi bw’u Rwanda kuri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo rubinyujije mukiswe M23.
  4. Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yamaganye iyo myitwarire ya CHOGM yo gukingira ikibaba no gushyigikira ubutegetsi bw’abicanyi, bitwara nk’abanyamahanga bigaruriye igihugu; ibi bikaba bifatwa nko guha icyuho cyangwa guha umugisha ihonyorwa ry’uburenganzira bwa muntu mu banyarwanda.
  5. Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro isanga Commonwealth mu nama yayo ya CHOGM, yarigaragaje kandi nk’itsinda ryaje gusura irindi tsinda bafitanye imikoranire, ariko batitaye ku buzima bw’abanyarwanda, ku byifuzo n’ibitekerezo by’abatavuga rumwe n’ako gatsiko, ahubwo bakaba basa n’abari bashishikajwe no kugezwaho imigambi baziranyeho, batitaye ku buzima bw’abanyarwanda bari mu gihugu n’abahejejwe ishyanga, bo n’ubundi abasaga 95% muri bo basanzwe batanakoresha icyo cyongereza, nk’ururimi ruhuza abanyamuryango ba Commonwealth.
  6. Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro isanga ari igisebo kuri CHOGM kuba yarasuye abanyarwanda ariko ikemera guhera mu maboko y’agatsiko ka RPF-Inkotanyi, igatererana abanyarwanda; ari nabyo bisobanura ko abanyarwanda bataye ikizere bari biteze kuri CHOGM na Commonwealth muri rusange. Abitabiriye CHOGM bakaba bakwiye kumva neza ko u Rwanda, nk’umunyamuryango wa Commonwealth, rutagizwe n’imbonere z’abategetsi bigaruriye inzego zose z’ubutegetsi n’abambari babo gusa, ahubwo ko rugizwe n’abaturage bose; bityo bakaba aribo bagombaga kwitaho, aho kurangwa n’imyitwarire ihabanye n’amahame shingiro ya Commonwealth.
  7. Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro irasaba abanyarwanda bari mu gihugu n’abari mu buhungiro kumenya ko ak’undi kaza imvura ihise. Ntacyo amahanga ataberetse ko atitaye ku burenganzira n’imibereho myiza yabo, ko aribo bafite ejo hazaza habo mu biganza, bityo bakaba bagomba gukora ibishoboka byose bakigobotora agatsiko k’abavantara kabafashe bugwate, maze bakabyaza umusaruro ukuba muri Commonwealth, no muyindi miryango mpuzamahanga, mu buryo bubungukira bose.
  8. Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro iramenyesha kandi inshuti z’u Rwanda n’umuryango mpuzamahanga, ko abanyarwanda bababaye cyane, kandi ko bashenguwe n’imyitwarire ya CHOGM yabirengangije, bityo ikabibutsa ko kuba Commonwealth ikomeza kubatererana, ahubwo igashyigikira ibikorwa bibi by’agatsiko ka FPR-Inkotanyi kigaruriye u Rwanda n’abanyarwanda, bigomba guhagarara vuba na bwangu, bitaba ibyo bakitegura kwirengera ingaruka zo gushyigikira ubutegetsi bw’abicanyi n’abagira ingaruzwamuheto abaturage (hostage taker state).
  9. Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro irashimira abanyarwanda bakomeje kuyigirira icyizere bayiha amakuru, bayitabaza, bakanumva inama ibagira. Ukwihangana kwanyu si uko nta ngufu mufite, ahubwo ni uko abanyarwanda bitonda kandi bategereza igihe gikwiye, bagakora igikwiye. Igihe cyo kwisubiza uburenganzira bwanyu cyarageze, ni ahanyu ho gufata icyemezo kandi Guverinoma yanyu yiteguye gufatanya namwe ngo twigobotore ingoma ngome burundu.
  10. Abanyarwanda twamaze kubona ko amahanga areba inyungu zayo kandi agakorana n’ababasha kuzigeraho gusa, atitaye ku mibereho y’abaturage; niyo mpamvu Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ikora uko ishoboye kugira ngo ifatanye n’abanyarwanda bose bakunda igihugu. kwigobotora burundu ubutegetsi bw’agatsiko ka RPF-Inkotanyi mu buryo bushoboka bwose, kandi nta shiti intsinzi turayikozaho imitwe yíntoki. 

Bikorewe i Paris kuwa 27 Kamena 2022 

/Sé/

Minisitiri Flora Karenzi

Minisitiri w’Itangazamakuru n’Itumanaho/

Umuvugizi wa Guverinoma

Umwanditsi

Innocent Niringiyimana

ESE AHO UBWIGENGE NTIBWADUCIYE MU MYANYA Y’INTOKI NTITWABIMENYA?

$
0
0

Kuri uyu wa gatanu tariki ya 1 Nyakanga 2022, u Rwanda rurizihiza imyaka 60 rumaze rwitwa ko rwigenga. Kwigenga ni ijambo rikomeye cyane, rituma benshi batakaza ubuzima babiharanira. Ni bumwe mu burenganzira bukomeye bwa kiremwa muntu, butuma abaho atuje, atekanye kandi yishyira akizana, agakora icyo ashaka, anifuza, ariko atabangamiye ubundi burenganzira bw’abandi.

Iyi myitwarire yo kwishyira ukizana, irakomeza ikava ku muturage usanzwe umwe umwe, ikagera ku gihugu muri rusange. Ubwigenge bw’igihugu, bugaragara ku busugire bwacyo bushingiye ku kutavogerwa kw’imipaka, kugena ubutegetsi n’abategetsi, kutavugirwamo n’ibindi bihugu, no kugira ijambo mu ruhando mpuzamahanga. Ubwigenge bw’umuturage rero ntibujya butana n’ubw’igihugu. Iyo umuturage adafite ubwigenge, ubwisanzure mubimukorerwa, ijambo ku mutegetsi we, ku igenamigambi ry’igihugu,… byanze bikunze ni nako n’ubwigenge bw’igihugu buba buri mu kaga. Icyo gihe wawundi utuma umuturage atigenga mu buzima bwe nka nyiri gihugu, anatuma n’igihugu kiba kitigenga nyine. Ni nacyo gisobanura nyine igihugu ko kiba kitigenga, ahubwo gitegekwa n’abandi bantu baba abanyagihugu cyangwa se abanyamahanga, bitwara nk’abakoloni, ari nabyo bituma nyine bwa bwigenge bukomwa mu nkokora.

Kuri uyu munsi u Rwanda n’abanyarwanda bibuka, bazirikana umunsi wahinduye izina n’icyerekezo cy’imitegekere, rukava ku izina ry’ubwami, rukirwa Repubulika (Res Pubulica) bivuga ko ibintu byose biba mu maboko ya rubanda; birakwiye ko dusubiza amaso inyuma tukareba koko niba ubwo bwigenge bwanditse mu bitabo, buhuye neza n’ubuzima bw’abanyarwanda.

Kuki ukwishyira ukizana, cyangwa ubwigenge mu mirire, mu minywere, mu mitekerereze, mu butunzi, mumiturire, mu iterambere, murujya n’uruza, mu mivugire, mu mimerere, mu myemerere, mu mikorere…; byakendereye cyangwa se byagiye nk’ifuni iheze mu Rwanda, cyane cyane mu gihe cy’imitegekere y’agatsiko ka FPR Inkotanyi? Ese aho Repubulika cyangwa bwa bwigenge turirimba ntibwaba busigaye mu mpapuro, ariko mu by’ukuri bwarakendereye, cyangwa se bwaraduciye mu myanya y’intoki?

Ibi bibazo n’ibindi byinshi, ni bimwe mubyo tugomba kwibaza kuri uyu munsi. Tugomba kwishungura, tukumva neza urugamba ba Nyakubahwa Geregori Kayibanda na Dominiko Mbonyumutwa, hamwe na bagenzi babo barwanye bashaka ko umunyarwanda wa rubanda rwa giseseka yishyira akizana, akava mu bucakara no mu buja, agatunga agatunganirwa, hari icyo rwagezeho. Ese ubu bagarutse bakatubaza, twabasubiza iki?

Mu by’ukuri, uko ibintu bihagaze magingo aya, u Rwanda n’abarwigaruriye, ntibemera uwo munsi w’ubwigenge kuko batakiwizihiza. Umuntu yakwibaza niba banemera inyito ya Repubulika cyangwa se babikoresha nk’inyito, ariko imitegekere yarasubiye mu migirire ya cyami. Gusa kubyibaza ni nko kwigiza nkana. Bigaragarira uwo ariwe wese ushaka kubibona ko umuco wo guhakwa no gusingiza umutegetsi byagarutse, hamwe no kwikusanyirizaho umutungo w’igihugu, ukawugabira uwo ushatse. Ninde se utazi ko umunyarwanda yambuwe uburenganzira ku butaka, akaba asigaye ahabwa inkondabutaka?

Ntiriwe njya mu ngero nyinshi, imitegekere y’u Rwanda igaragaza bidasubirwaho ko idakorwa mu nyungu rusange nk’uko Repubulika ibisobanura. Inzego z’igihugu nazo ubwazo zigaragaza ko zitabereye inyungu z’igihugu, ahubwo zibereyeho itsinda cyangwa agatsiko kari mu gihugu cyangwa hanze yako.

Ibikorwa byose n’agatsiko kayoboye igihugu, usanga biganisha ku gusenya bidasubirwaho amateka yose ashobora kwibutsa cyangwa kuganisha kuri Revolisiyo ya 1959, cyangwa se ubwigenge bwatangajwe kuwa 1/7/1962. Dore bimwe mu bibigaragaza: Idarapo ryashyizweho icyo gihe ryavanyweho, indirimbo yubahiriza igihugu yavanyweho, imihanda, inyubako cyangwa ahantu hitiriwe impirimbanyi za Repubulika byose byarahinduwe, inyito z’inzego z’imitegekere zose zarahindutse…

Byageze n’aho amateka acibwa mu myigishirize mu mashuri, kugirango basibanganye umuco hamwe n’ibisigisigi bya Revolisiyo, bazana andi mateka ashingiye ku bikorwa by’ubwicanyi birimo na Jenoside nyarwanda. Bikaba bisobanura ko ari tekinike ihanitse mu kuzimanganya amateka, uyasenyesha ibyabaye bizamura amarangamutima y’abantu, binyuze mu kubaha igihano cyo kudahirahira ngo wibuke, yemwe ngo uniyibuke (Damnatio memoriae).

Ng’iki igituma nemeza ko ubu bwigenge tuvugisha amatama yombi, mu by’ukuri bwaduciye mu myanya y’intoki. Tugerageje kuvugisha ukuri, abanyarwanda ntibigenga na gato. Ikimenyimenyi ni uko badashobora kuvuga icyo bashaka n’igihe babishakiye, badashobora gutura aho bashaka, gukora icyo bashaka, kumva ibintu uko babishaka, kurya uko babyifuza, guseka uko babishaka, kujya cyangwa kuva aho bashaka, kwemera cyangwa kwangira uwo bashaka, gukorana n’uwo bashaka, gukunda cyangwa guhitamo uwo bashaka, kwemera cyangwa guhakana.

Binatuma kandi ku rwego rw’igihugu, kubera ko agatsiko kayoboye u Rwanda kazi neza ko kanzwe urunuka n’abaturage katsikamiye, kandi ko kazi ko igihe cyose bakavudukana, kemera kwigurisha kuri ba mpatsibihugu. Ibi nabyo si umugani cyangwa igihugu. Twabirebera ku masezerano anyuranye agatsiko kagiranye na ba mpatsibihugu nko kwemerera ingabo za Leta zunze ubumwe za Amerika n’abakozi ba Minisiteri y’ingabo yazo kuza mu gihugu nta rutangira, kohereza ingabo z’u Rwanda kujya kurwana bucanshuro mu bihugu, mu nyungu z’amahanga, kwemera kwakira abanyamahanga ngo bahabwe ingurane y’amafranga no kurindirwa umutekano, gukoreshwa mu bushotoranyi mu bihugu by’akarere cyane mu busahuzi bw’amabuye y’agaciro mu nyungu za mpatsibihugu, kugurisha ubutaka bw’igihugu abanyamahanga, kwangaza igice kinini cy’abanyarwanda bagacirirwa ishyanga n’ibindi.

Byose rero bigaragaza ko bwa bwigenge bwaharaniwe n’abakurambere b’intwari bwaba bwaraduciye mu myanya y’intoki, kandi ko niba tutiteguye kubuharanira, n’igihugu cyose gishobora kugurishwa, cyangwa se abanyarwanda bagashira uruhongohongo.

Ariko se twemere dupfire gushira? Oya ntibikabe.

Tubanze kwishimire ko habayeho intwari zahatanye zigeza u Rwanda ku bwigenge. Zikura abanyarwanda mu buja na gihake y’ingoma nyiginya yashyiraga imbere inyungu z’agatsiko ziganjemo abo mu bwoko bw’abatutsi, baha ijambo umuturage. Twishimire kandi ko uwo munsi bandikishije mu mateka, u Rwanda rukaba Repubulika bitahinduwe ngo rwitwe nanone ubwami. Nubwo rutegekwa mu buryo bwa cyami, ariko abarwigaruriye babuze ayo bacira nayo bamira mu kuruhindura ubwami mu rwego rw’amategeko, cyane ko na l’ONU yajyaga kubagora mu kubihindura, cyangwa se bakaba bakwivamo n’inopfu, bagarura vuba na bwangu iyo mitegekere yabaye ruvumwa mu mateka y’abanyarwanda.

Ubu bwigenge byanze bikunze tugomba guharanira ko bwongera bugasugira bugasagamba. Birasaba ko abanyarwanda aho bari hose, mu gihugu no hanze, bahaguruka bakiyemeza kurwana batizigamye ngo bagarure icyanga cy’ubwigenge bw’u Rwanda n’abanyarwanda.

Muri ibi bihe bikomeye tuzirikana iyi mpano twahawe n’abakurambere ikaduca mu myanya y’intoki, reka dutere akajisho ku mpirimbanyi zose zigerageza kugirango abanyarwanda bishyire bizane haba mu gihugu no hanze yacyo.

Duhaye icyubahiro abanyarwanda bazize guharanira ko abandi banyarwanda bigenga cyane mu kuvuga icyo batekereza. Harimo abasize ubuzima bwabo muri ibyo bikorwa batabarika, abandi bakaba buzuye mu mabihero bafashwe bunyamaswa. Ni izindi ntwari ziyongera ku ntwari zaharaniye ubwo bwigenge kandi amaraso n’ibyuya byabo ndetse n’umubabaro wabo ntibizapfa ubusa. Ibi bishimangirwe na ya mvugo ya Telituliyani ngo : « amaraso y’abahowe Imana n’imbuto y’ubukirisitu ». (Sanguis martyrum, semen christianorum est). Ntiriwe mbagarukaho kuko urutonde ni rurerure, cyane cyane muri ibi bihe agatsiko ka FPR Inkotanyi kadakura mu ruge, abo bose tubahaye icyubahiro baba bakiriho cyangwa se baratambutse.

Kugirango uru rugamba rwihute, bisaba ko twibyaramo, kandi tukanikuzamo umuco wo kujya imbere y’abandi no kwemera kubayobora (abalideri). Ni muri urwo rwego, havutse Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, kugirango ibe imbarutso yo guhuza imbaraga zose z’abashaka koko ubwigenge nyakuri kandi bwuzuye bw’u Rwanda.

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro n’igisubizo gihamye cyo kugaruza ubwigenge twambuwe.

Nk’uko maze kubigaragaza, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, ni itsinda ry’abanyapolitike n’abakorerabushake b’abanyarwanda n’inshuti zabo kugeza ubu babarizwa mu buhungiro, biyemeza guhaguruka bakagaragaza ko aribo Guverinoma yemewe iharanira inyungu z’abanyagihugu, ariko kubera impamvu nzinyuranye, idashobora gutegekera ku butaka bw’igihugu, ahubwo ikaba ikorera ku butaka bw’ibindi bihugu, ariko inagaba amashami mu gihugu iharanira gutegeka.

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ifite intego yihariye ikubiye mu magambo atatu y’igifransa: UNIR-RESISTER-LIBERER.

UNIR: Guhuriza hamwe abanyarwanda bose bakaba umwe, ku mpamvu imwe n’icyerekezo kimwe aricyo GAKONDO twavukijwe n’agatsiko k’indobanure z’indwanyi zishinze imizi mu myumvire ya UNAR na cyami; bibwira ko igihugu aribo cyaremewe, abandi bagomba kubabera abagaragu n’abaja. Guhuriza hamwe kandi bivuze kumva neza no kumenya uwo muhanganye kugirango utamwitiranya n’uwo mugendana. Aha turavuga agatsiko k’abavantara n’abambari babo. Ukuri kuri muri iyi ngiro ni uko udashobora guhuza abadafite ikerekezo cyimwe. Byanze bikunze umwe andindiza undi cyangwa se akamusenya.

RESISTER: Gushikama ukemera guhangana kugeza ku ntsinzi utitaye ku kiguzi bizasaba. Uku guhangana gushingiye ku mitekerereze n’ibikorwa bizira ubwoba n’umususu, bigamije kugamburuza ku neza cyangwa ku nabi no ku kiguzi icyo aricyo cyose agatsiko kigaruriye gakondo y’abanyarwanda kadashaka na busa gusangira ku byiza byayo, kagahatirwa kumvikana nabo, bitaba ibyo kakabisa abanyarwanda bakunda igihugu koko, bakigenera uko bagomba kuyobora igihugu cyabo n’uko bagena isangira ry’ibyiza bikirimo buri wese ntawe uhejwe. Guhangana ushikamye bisaba gushira ubwoba, kugira ubutwari no kurenga inyungu zawe bwite ugashyira imbere iza rusange, ukareba kure harenze ibiriho n’ibivugwa.

LIBERER: Kubohoza gakondo n’abanyarwanda bose nta vangura. Bisaba kwemera ko buri wese mu banyarwanda afite agaciro mu gihugu cye, kandi ko ntawe ukarusha undi. Ukwibohoza kugomba gukorwa mu myumvire, abanyarwanda bakiyambura umwambaro w’ubuhake, gukurikira buhumyi iby’abandi, kwifatira ibyemezo no kwemera ko bashoboye, ko ntawundi ubabeereye mu nyungu zabo.

Kwibohora byuzuye bishingiye ku kugira uburenganzira ntavogerwa bushingiye ku gihugu cyubakiye ku mategeko, umuco n’imigenzo nyarwanda byumvikanyweho, ku butabera bubereye bose kandi bwuzuzwa n’imanza z’intabera kandi zitavogerwa n’umuyaga uwo ariwo wose, hamwe no kwihaza mu mibereho n’ubukungu buvuye ku byiza kamere by’igihugu, ku mirimo rusange ya buri wese n’iy’igihugu no kugira uburenganzira bwite kandi busesuye ku mutungo kamere n’umuhahano.

Ibi byose kubigeraho birashoboka kandi vuba. Bisaba gusa guhindura imyumvire, tukipakurura ingoyi y’ubwoba no kwireba ndetse no guhakirizwa, ahubwo tugashyira imbere ubwitange. Bisaba kwemera kandi ko kwakira amateka yatubayeho, tukayabyazamo imbaraga zo gusimbuka ibyuho byose bituma ubwigenge bwuzuye koko tutabugeraho.

Twumve rero impuruza ya RESISTANCE, twishyirehamwe, twirinde gutatanya imbaraga mu matsinda menshi ariko afite intego imwe, maze twubake itsinda rinini kandi rikomeye, rifite lideri umwe, maze ngo muzarebe ko ubwigenge butagerwaho, kandi si amakabyankuru turabukozaho imitwe y’intoki.

Banyarwanda, banyarwandakazi, mukomeze kuzirikana, kwiyumvisha no kwibyaramo umujinya mwiza wo kongera kubona ubwigenge bwanyu.

Mugire umunsi mwiza w’ubwigenge.

 

Umwanditsi

Innocent NIRINGIYIMANA

 

Appel à Candidature au Dr Denis MUKWEGE

$
0
0

Appel du 30 juin 2022

Monsieur le Professeur Docteur Denis Mukwege, Prix Nobel de la Paix, Cher Compatriote,

En ce jour mémorable du 30 juin, nous, intellectuels congolais engagés et dévoués à la cause de notre pays, vous lançons cet appel solennel pour venir au chevet du grand malade qu’est devenu notre pays, la RDC. L’heure est très grave. La patrie congolaise est à la dérive comme un navire sans capitaine en pleine mer agitée. Il est des circonstances dans l’histoire d’un peuple où le salut d’une grande majorité dépend de la détermination et de la ténacité d’une infime minorité, voire d’un seul individu. Car dans ce cas, la force spirituelle compense la faiblesse du nombre et des moyens. En relisant le testament politique d’un de nos pères fondateurs, Patrice Lumumba, qui s’adressait aux jeunes générations à travers sa lettre à sa chère Pauline depuis sa prison de Thysville, une phrase résonne fort à nos oreilles : « Ils ont corrompu certains de nos compatriotes, ils ont contribué à déformer la vérité et à souiller notre indépendance. »

Le temps est venu de nous mettre debout, de nous mettre en marche pour un Congo nouveau. Le temps est venu de donner à notre nation sa grandeur, à notre peuple sa dignité. Le temps est venu d’ouvrir une nouvelle page de notre histoire. Le temps est venu pour le Congo d’écrire, par ses dignes fils, sa propre histoire, une histoire de justice et de paix, une histoire de gloire et de dignité, une histoire de travail et de sacrifice, une histoire de solidarité entre les nations, entre les peuples, dans l’affirmation de notre identité nationale et le respect de la souveraineté des peuples. Il est révolu le temps des complaintes et des lamentations tout comme celui des hésitations, de la peur et de l’indécision. L’heure est très grave. Le temps est venu, enfin, de confier notre destin à des mains expertes, à des âmes éprises de justice et d’humanisme. N’ayons pas peur, le temps est venu pour notre peuple tant meurtri mais mûri de prendre son destin en main sous un leadership éclairé et de défendre son indépendance et sa liberté.

A la suite d’un combattant de la liberté, Frantz Fanon, qui a écrit « chaque génération doit, dans une relative opacité, découvrir sa mission : la trahir ou l’accomplir », nous vous exhortons solennellement, en ce jour mémorable du 62ème anniversaire de l’indépendance de notre pays acquise de haute lutte, à découvrir et surtout à accomplir votre mission avec toutes les personnes de bonne volonté au service de la nation congolaise. L’état de déliquescence de notre pays témoigne de l’actualité de la pensée de l’intellectuel américain, Albert Einstein, grand savant et homme de foi comme vous : « Le monde sera détruit par ceux qui savent mais ne font rien ». Et comme vous l’avez maintes fois répété, nul ne peut prétendre qu’il ne savait pas, le temps est ainsi venu de choisir de faire quelque chose pour remettre le pays sur le rail et le peuple au travail. Il faut arrêter le naufrage collectif.

Depuis le massacre des malades que vous soigniez à Lemera, plus de 25 ans se sont écoulés. Et durant toute cette période, la République Démocratique du Congo saigne telle une fontaine intarissable. De l’est à l’ouest, du nord au sud, chaque jour qui passe, des populations congolaises sont achevées à la hache, à la machette, à la baïonnette et

  • la kalachnikov quand ce n’est pas par la faim ou la maladie. Des centaines de milliers de femmes sont violées et détruites, des millions de Congolaises et de Congolais sont des déplacés, réfugiés dans leur propre pays et rien ne semble pouvoir arrêter cette croisade criminelle de certains pays voisins contre notre peuple. Ni les dénonciations, ni les multiples accords et encore moins les manifestations de protestation ne semblent mettre fin au génocide contre notre peuple et au pillage de ses ressources naturelles. Les rares fois que les médias font mention de la tragédie congolaise, la communauté internationale détourne son regard, chouchoutant des criminels qui sont devenus leurs partenaires privilégiés comme pour nous défier. Le règne de l’impunité fait que les agresseurs et leurs complices nationaux se sentent autorisés à commettre chaque jour plus de crimes que dans le passé.

Pour endiguer ces crimes qui endeuillent notre pays sans discontinuer, nous avons eu le tort de compter sur des autorités qui sont de mèche avec nos agresseurs et qui passent leur temps à trouver les moyens de plaire à ces derniers. Le seul horizon que nos gouvernants nous proposent est celui de la sujétion à l’ennemi, la servitude volontaire

  • l’égard de nos bourreaux. Le grand Congo défiguré et humilié prête le flanc à des pays sans envergure, au grand dam d’un certain nombre d’entre nous. La RDC est devenue une jungle où les agneaux se font égorger par les fauves pour en tirer des dividendes. Or, comme le dit Alexis de Tocqueville, « Sans respect des droits, il n’y a pas de grand peuple ; on peut presque dire qu’il n’y a pas de société ; car qu’est-ce qu’une réunion d’êtres rationnels et intelligents dont la force est le seul lien ? »

Le degré de décrépitude de notre pays a dépassé tout ce que nous pouvions imaginer. Au plan politique, nous avons la désagréable impression que les dirigeants ne sont là que pour piller le pays pour leur propre compte et celui de leurs familles. Au plan sécuritaire, la RDC est une véritable passoire dans laquelle n’importe quel individu, n’importe quel groupe armé ou mafieux, n’importe quel Etat téméraire peut pénétrer et y opérer à sa guise soit pour exploiter nos richesses du sous-sol, soit pour tuer ou pour violer. La population est livrée à elle-même et l’armée qui compte de vaillants combattants est continuellement trahie et dépenaillée à cause de la rapacité et de la corruption des dirigeants politiques et militaires irresponsables qui détournent jusqu’au solde des hommes en arme et parfois revendent le matériel de défense mis à leur disposition. Au plan économique, ni la ménagère, ni le petit commerçant ne se retrouve avec une monnaie instable et une inflation toujours galopante. Malgré les scansions du pouvoir, les investisseurs manquent cruellement à l’appel pour des raisons liées à l’insécurité et à la corruption généralisée des institutions de l’Etat. Au plan social, le chômage est devenu la règle et l’emploi l’exception. Dans une ville comme Kinshasa, quatre personnes en âge de travailler sur cinq sont sans emploi. Nos jeunes diplômés, désœuvrés, en sont réduits à végéter ou à revendre des unités d’appels téléphoniques dans nos villes ou se vendre aux chefs de guerre dans nos campagnes. Ils se retrouvent sans aucune perspective après leurs études et les centaines de millions de dollars qui devraient être affectés à la création d’emplois finissent dans les poches des dirigeants politiques ou dans leur dotation en véhicules tout terrain. Les routes sont devenues des pistes de gibier en forêt. Aujourd’hui, le seul mot qui soit à la hauteur de la définition de la situation de notre pays c’est le chaos.

Le moment est décisif. Nous avons l’opportunité soit d’accomplir notre mission de sauver le Congo, soit de la trahir en laissant notre pays à des mains inexpertes pour ne pas rappeler un champion de la liberté, Frantz Fanon. Or, pour parler comme Théodore Roosevelt, à pareilles circonstances, la meilleure chose que nous puissions faire c’est de prendre la bonne décision ; en second lieu, c’est de prendre la mauvaise décision et la pire des choses c’est de ne rien faire. Saurons-nous, dans ce contexte, entendre l’appel de Patrice Emery Lumumba qui a dit : « Chaque Congolais doit accomplir la tâche sacrée de la reconstruction de notre indépendance et de notre souveraineté, car sans dignité il n’y a pas de liberté, sans justice il n’y a pas de dignité, et sans indépendance il n’y a pas d’hommes libres. » ?

Nous reconnaissons que vous avez largement rempli votre mission, parce que nous sommes les témoins oculaires de votre humanité et de votre dévouement en faveur des victimes des atrocités commises à l’encontre du peuple congolais. Vous portez votre voix haut et fort pour que la justice se penche enfin sur les crimes commis au Congo ces 25 dernières années. Vous êtes devenu le héraut du Rapport Mapping et vous ne cessez d’interpeller la communauté internationale et l’Etat congolais sur les conséquences néfastes de l’impunité. Mais jusqu’ici nous n’observons aucune réaction significative de quelque Etat que ce soit.

Notre bon Docteur Mukwege,

Votre peuple est chosifié et manque cruellement de leadership capable de le sortir du bourbier dans lequel il se vautre depuis trop longtemps, faisant les gorges chaudes de ses détracteurs. Nous en avons assez d’être conduits par des parvenus ou des personnes qui, n’ayant rien réalisé dans leur propre parcours de vie, recherchent le pouvoir pour obtenir, par la corruption, le vol, la ruse et la violence, ce qu’elles n’ont pas réussi à avoir par le travail et par les études.

Nous avons besoin d’une personne d’envergure internationale, à la carrure d’un Chef d’Etat, à la probité morale reconnue, résolue, ayant une vision de grandeur et de dignité pour notre pays et aimant passionnément les Congolais. Car oui, le Congo a beaucoup d’amis à cause de ses immenses ressources, mais le monde tourne le dos à la tragédie que subissent les Congolaises et les Congolais. Aujourd’hui, il est incontestablement établi que vous êtes l’homme qu’il nous faut à la fonction de Président de la République Démocratique du Congo. C’est avec vous que nous, Congolaises et Congolais, aimerions retrouver la splendeur de notre pays, rétablir son lustre et son prestige, recouvrer sa souveraineté et sa respectabilité, assurer la paix et une prospérité partagée. Bref rejoindre sa vocation et son destin de grandeur.

Vous êtes le meilleur d’entre nous. Réunis en collectif d’intellectuels congolais, nous vous faisons parvenir le cri de la femme apeurée dans le Masisi qui tente de se soustraire à la soldatesque rwandaise qui saccage cette région verdoyante. Nous vous faisons parvenir les cris des femmes, des enfants et des vieillards de Beni et de Lubero transis de peur à chaque nuit, craignant d’être égorgés avant l’aube par les hordes de l’armée ougandaise qui ratissent cette belle région. Nous vous rappelons cette femme attrapée par les assaillants transpercée de balles à bout portant avec son bébé dans le dos ! Et ces nourrissons écrasés au pilon ! Et ces femmes enceintes éventrées sans autre forme de procès ! Et ces autres enterrées vivantes ! Et ce soldat congolais, attaché, vivant et rôti à petit feu par des soldats rwandais goguenards et fiers de leur œuvre !

Notre bien aimé Docteur Mukwege, Prix Nobel de la Paix,

Trop c’est trop ! Ecoutez tous ces cris de détresse qui montent depuis nos campagnes, les coins les plus reculés de notre pays, nos écoles et universités, nos villes et bidonvilles ! Levez-vous pour prendre la tête de ce peuple meurtri. Présentez-vous à l’élection présidentielle de 2023 que vous emporterez haut la main, parce que notre peuple qui vous appelle est celui qui vous élira. Ce peuple se tient prêt comme un seul homme à vous emboîter le pas sur le chemin de la restauration de notre Chère Patrie rongée par le manque de vision et de leadership, le tribalisme, le clientélisme, la tentation séparatiste menaçant la nation jusque dans ses fondements, laminée et écumée par les agressions extérieures. Nous savons qu’il existe mille et une raisons pour que vous ne sortiez pas de votre vocation de soignant. Beaucoup ne veulent vous voir que dans votre étoffe de médecin et vous déconseilleront vivement de vous mêler de la politique pour garder immaculée votre blouse blanche de médecin, votre toge de Prix Nobel. Durant les heures sombres où les Juifs étaient traqués par le Troisième Reich, le pasteur Dietrich Bonhoeffer a pu dire que « seul celui qui se bat pour sauver des Juifs avait le droit de chanter le grégorien ». S’agissant de la situation de la RDC, nous disons qu’en cette heure grave de l’histoire de notre pays, ne pas entendre l’appel désespéré de votre peuple ternirait à tout jamais votre bel habit de Prix Nobel et de toutes les distinctions que vous avez engrangées au cours de ces dernières années.

Votre peuple vous appelle. Ecoutez ses cris de détresse. Que répondez-vous à son appel?

Très haute considération.

Les signataires

Monsieur Roger Buangi Puati, Pasteur

Monsieur Alphonse Maindo, Professeur des universités

Monsieur Jean-Claude Maswana, Professeur des universités

Monsieur Bily Bolakonga, Professeur des universités

Monsieur Michel Bisa, Professeur des universités

Monsieur Fraternel-Divin Amuri, Professeur des universités

Madame Eveline Ombeni, Avocate

Monsieur Claude Mwangelu, haut cadre d’entreprise

Monsieur Jean-Bosco Kongolo, Juriste et criminologue

LAURENT BUCYIBARUTA WARI PEREFE WA GIKONGORO YAKATIWE IMYAKA 20 Y’IGIFUNGO N’URUKIKO RW’UBUFARANSA

$
0
0

Nyuma y’akaga abanyarwanda benshi b’inzirakarengane, cyane abo mu bwoko bw’Abahutu, bahuye nako mu nkiko gacaca, mu nkiko mpuzamahanga nk’Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rwashyiriweho u Rwanda rufite ikicaro Arusha; na nubu abanyarwanda baracyajujubywa n’inkiko z’ibihugu bahungiyemo ku kagambane n’ubutegetsi bw’agatsiko ka FPR Inkotanyi, kakaba gakoresha inkiko nk’intwaro ikomeye yo gucecekesha abakanenga bose. 

Nyuma y’imyaka 28 habaye Jenoside mu Rwanda, ariko agatsiko ka FPR Inkotanyi kakaba karasisibiranije kakayihindurira amazina kugeza ubwo kayise Jenoside yakorewe Abatutsi; uwahoze ari Perefe wa Perefegitura ya Gikongoro Bwana Laurent Bucyibaruta, kuri uyu wa 12 Nyakanga 2022 yahamijwe icyaha cyo kuba icyitso mu ikorwa rya jenoside n’ibyaha byibasiye inyoko muntu (complicité de génocide et de crimes contre l’humanité), ahanishwa igifungo cy’imyaka 20 n’Urukiko mpanabyaha rwa Paris (Cour d’assises de Paris).

Nk’uko tubikesha radio mpuzamahanga y’Abafaransa-RFI mu nkuru yayo yasohotse kuri uyu wa 12 Nyakanga 2022, Laurent Bucyibaruta, w’imyaka 78, waburanaga adafunze; yasohotse mu rukiko noneho acunzwe n’abajandarume bahita bamujyana muri gereza. Gusa yari yabanje kubona umwanya wo kuvugana n’abunganizi be hamwe n’abo mu muryango we ba hafi.

Laurent Bucyibaruta yaregwaga kugira uruhare mu itegurwa n’ikorwa rya jenoside, aho bivugwa ko yagize uruhare mu iyicwa ry’abatutsi bari bahungiye mu ishuri ryisumbuye rya Murambi, muri paruwasi ya Cyanika, iya Kaduha, mu ishuri ryisumbuye Marie Merci rya Kibeho, ndetse no kuri za bariyeri zitandukanye zari muri iyo perefegitura yari abereye Perefe. Ubushinjacyaha bwamuregaga bukaba bwari bwamusabiye gufungwa burundu.

Igitangaje ni uko Laurent Bucyibaruta yagizwe umwere ku ikorwa n’itegurwa ry’ibyaha bya Jenoside n’ibyaha byibasiye inyoko yabiregwaga, cyane cyane nk’ubwicanyi bwabereye muri gereza ya Gikongoro no muri paruwasi ya Kibeho. Kubera ko ubwo bwicanyi bwabaye mu by’ukuri mu ntangiriro ya jenoside, urukiko rwanzuye ko nta bimenyetso bigaragaza ko yaba yari azi umugambi wa jenoside n’ishyirwa mu bikorwa ryawo; ari nabyo bivuga ko atahamijwe icyaha cyo gutegura no gukora jenoside. Rukaba rwunze mu myanzuro ya TPIR/ICTR itarigeze yerekana koko uwateguye jenoside.

Ubwo yaburanaga bwa nyuma kuwa wa mbere tariki ya 11 Nyakanga 2022, we n’abunganizi be bakaba bari berekanye ko nta ruhare na ruto afite mu bwicanyi bwabaye, ndetse anagaragaza ko atigeze agira mu mutima we igitekerezo cyo kuba yarashoboraga no gutererana abashoboraga kwicwa, agaragaza akababaro yatewe n’ubwo bwicanyi, ndetse bakaba bari basabye abacamanza kurangwa n’ubutwari mu ifatwa ry’ibyemezo.

Nyamara bwa butwari bwo kurenga amarangamutima no kutemera gukoreshwa mu nyungu z’agatsiko kigaruriye ubutegetsi bw’u Rwanda, kakaba gakoresha Jenoside nk’intwaro kirimbuzi yo gucecekesha abashobora kukarwanya, abo bacamanza ubundi bakora nk’inkiko za rubanda, ntabwo bagize, ahubwo bumvira ka gatsiko, bamuhamya icyaha cyo kuba icyitso ahanishwa igifungo cy’imyaka 20.

Laurent Bucyibaruta akaba yiyongereye ku bindi bitambo by’abanyarwanda, cyane abo mu bwoko bw’abahutu, bahanwe n’inkiko zaba izashyizweho n’agatsiko ka FPR-Inkotanyi (Gacaca), cyangwa se urwashyizweho ku kagambane na mpatsibihugu (TPIR-ICTR), yewe n’inkiko z’ibihugu byemeye kugwa muri uwo mutego.

 

Perefe Laurent Bucyibaruta yanyuze mu nzira y’umusaraba nk’abandi banyarwanda benshi

Laurent Bucyibaruta ubundi yavutse 1944, akaba yaravukiye muri perefegitura ya  Gikongoro. Yagizwe Perefe w’iyo perefegitura kuwa 4 Nyakanga 1992, akomeza kuyiyobora kugeza muri Nyakanga 1994, aho kandi yari umuyoboke n’umwe mu bayobozi bakuru ba MRND muri perefegitura.

Muri Nyakanga 1994, Inkotanyi zimaze kwigarurira ubutegetsi, yahungiye mu cyahoze ari Zaire, ubu ikaba ari Repubulika iharanira Demokarasi ya Congo, aza gukomeza asaba anahabwa ubuhungiro mu Bufaransa 1997.

Mu bijyanye n’ibyaha yagiye ashinjwa kugiramo uruhare, byavugwaga ko yagize uruhare mu ikorwa rya jenoside yo muri 1994. Bivugwa ko mu kwezi k’Ukuboza 1993, yaba yarakoresheje inama mu isoko rya Gikongoro agasaba abaturage gukusanya umusanzu wo kugura intwaro zo kurwanya umwanzi ngo yitaga umututsi. Yagiye ashinjwa kandi n’ubutegetsi bw’agatsiko kuba yarahaga amabwiriza interahamwe gukora ubwicanyi butandukanye muri perefegitura yayoboraga. Yagiye ashinjwa by’umwihariko ubwicanyi bwabereye muri paruwasi ya Cyanika na Kaduha ku matariki ya 21 na 22 Mata 1994, ubwicanyi bwabereye muri gereza ya Gikongoro, hamwe n’ubwicanyi bwakozwe kuwa 7 Gicurasi 1994 mu ishuri ry’abakobwa rya Kibeho. Bagiye banamushinja kandi ko kuwa 10 Mata 1994 yaba yarashishikarije abatutsi benshi guhungira mu ishuri ryisumbuye ry’imyuga rya Murambi abizeza kuhabonera ifunguro n’ubundi bufasha, nyamara ngo bakaza kwicwa n’abajandarume kuwa 20 na 21 Mata 1994.

Kubera rero ibyo birego, yabaye mu banyarwanda bakurikiranywe na TPIR/ICTR kuko kuwa 16 Kamena 2005 yashyiriwe impapuro zimufata n’urwo rukiko, aho yaregwaga icyaha cya jenoside, kuba icyitso ku cyaha cya jenoside, gushishikariza mu ruhame gukora icyaha cya jenoside, hamwe n’ibyaha byibasiye inyoko muntu, birimo ibikorwa byo kurimbura abantu, kubica no kubafata ku ngufu. .

Kuwa 21 Kamena 2007, TPIR/ICTR yasohoye impapuro mpuzamahanga zo kumuta muri yombi, ndetse basaba Leta y’u Bufaransa kumufata. Kuwa 13 Kanama uwo mwaka TPIR yongeye gusohora izindi mpapuro zo kumufata. Byaje kugeraho ariko urubanza rwe rushyirwa mu bubasha bw’inkiko z’u Bufaransa ngo buzabe aribwo bumucira urubanza.

 

Ntabwo inkiko z’u Bufaransa zigeze zimuha guhumeka, yarahungeswe karahava.

Byatangiye kuwa 30 Gicurasi 2000 nyuma y’imyaka 3 aba mu Bufaransa, ubwo Laurent Bucyibaruta yatabwaga muri yombi n’Ubushinjacyaha bwa Troyes kubera ikirego cyari cyatanzwe mu Rukiko Rukuru rwa Paris kuwa 5 Mutarama 2000 n’ishyirahamwe Mpuzamahanga ry’uburenganzira bwa muntu (International Federation of Human rights-FIDH), hamwe n’urugaga ruharanira uburenganzira bwa muntu (League of Human Rights). Byatumye kuwa 6 Kamena 2000 afungwa ariko aza kujuririra icyo cyemezo bituma kuwa 20 Ukuboza 2000 arekurwa, ariko akomeza kubaho acungishijwe ijisho.

Aho urukiko mpanabyaha rwashyiriweho u Rwanda rwa Arusha rutangiye kumukurikirana, kuwa 12 Kamena 2007, umushinjacyaha mukuru wa TPIR/ICTR yasabye ko imanza za Laurent Bucyibaruta na Padiri Wenceslas Munyeshyaka babaga mu Bufaransa, zaburanishwa n’inkiko z’icyo gihugu.

Hashingiwe rero ku rupapuro mpuzamahanga rwo kuwa 21 Kamena 2007 rwari rwatanzwe na TRIR/ICTR rusaba u Bufaransa kumufata, mu gihe hari hategerejwe icyemezo cy’urugereko rwa mbere rwa TPIR mu kwemeza niba yakoherezwa mu Rwanda, byatumye nyine atabwa muri yombi kuwa 20 Nyakanga 2007 na Polisi ya Reim aho yari atuye muri Saint-André-des-Vergers mu gace k’aho yari amaze imyaka isaga 4. Muri uko kwezi, Minisitiri w’ubutabera w’u Bufaransa yaje kwemeza amasezerano y’igihugu cye na TPIR yo gufata no kuburanisha amadosiye ya Perefe Laurent Bucyibaruta na Padiri Wenceslas Munyeshykaya.

Nyuma yo gufatwa agafungwa kuwa 20 Nyakanga 2007, urugereko rw’Urukiko rw’Ubujurire rwa Paris rwahise rufata icyemezo cyo guhita abo bagabo bombi rubarekura, bakurikiranwa badafunze, rushingiye ko urupapuro mpuzamahanga rwo kubafata rwatanzwe na TPIR rutasobanuraga bihagije icyo baregwa, ndetse rukaba rwaranyuranyaga n’amahame y’ubutabera bw’u Bufaransa cyane irivuga ko umuntu afatwa nk’umwere igihe cyose atarahamwa n’icyaha (principle of presumption of innocence).

Icyo gihe Ubushinjacyaha ntibwajuririye icyo cyemezo bituma abari bakurikiranywe bakomeza kubaho badafunze, ariko bacungishijwe ijisho n’inkiko zo mu Bufaransa, cyane ko hari haratangiye imanza zibareba. Nyuma nibwo 13 Kanama 2007, TPIR/ICTR yongeye gusohora urwandiko rwa kabiri rubafatisha, noneho rukozwe mu buryo butandukanye n’ubwa mbere; rukaba rwarasabaga ko boherezwa Arusha mu rugereko rwa mbere, kugeza igihe urwo rugereko ruzafatira icyemezo. Kuri ubu busabe, ubutegetsi bw’u Bufaransa bukaba bwarahakanye kubohereza, ahubwo kuwa 5 Nzeli 2007 bwongera kubata muri yombi.

Byatumye kuwa 26 Nzeli 2007, Urukiko rw’ubujurire rwa Paris rusaba TPIR amakuru y’inyongera kuri dosiye bari bohererejwe kuko batashoboraga gusuzuma ibijyanye n’uko abakurikiranywe bashobora koherezwa mu Rwanda, hashingiwe gusa ku makuru bari bafite adafatika. Aho gutanga ayo makuru, TPIR yaje kuwa 20 Ugushyingo 2007 kwisubiraho kuri ubwo busabe  bw’uko bakoherezwa mu Rwanda iharira izo dosiye mu bubasha bw’inkiko z’u Bufaransa.

Kuwa 9 Gicurasi 2017 umucamanza wo mu rukiko rw’i Paris yashoje amaperereza yose y’ibanze kuri izo dosiye. Byatumye rero kuwa 4 Ukwakira 2018 Ubushinjacyaha butanga ikirego mu rukiko rwa Paris burega Laurent Bucyibaruta ibyaha bya  jenoside n’ibyaha byibasiye inyoko muntu, maze kuwa 24 Ukuboza 2018, umucamanza w’urwo rukiko yohereza urwo rubanza mu rukiko mpanabyaha rwa Paris (Cour d’Assises de Paris).

Icyi cyemezo cyo kohereza urubanza rwe muri uru rukiko, Laurent Bucyibaruta yaje guhita akijuririra, muri 2019, maze kuwa 7 Ukwakira 2020 Urukiko rw’ubujurire rwa Paris rusuzuma ubwo bujurire hamwe n’ubwatanzwe n’uruhande ruregera indishyi, ariko urwo rukiko rwemeza ko urubanza ruhaguma, nyamara ruhindura inyito za bimwe byaha yaregwaga, rugira n’ibindi rwongeramo. Kuva kuwa 9 Gicurasi kugeza kuwa 11 Nyakanga 2022 muri urwo rukiko habereye amaburanisha ari nayo urwo rukiko rwashingiyeho rumumya icyaha cyo kuba icyitso mu ikorwa rya jenoside n’ibyaha byibasiye inyoko muntu, ariko ntirwamuhamya kuyitegura no kuyikora. Byatumye rero ahanishwa igifungo cy’imyaka 20.

 

Ese koko Perefe Laurent Bukibaruta yari akwiye guhanirwa koko ibi byaha, kandi hatagaragara uwabiteguye?

Icyi kibazo kibazwa n’abantu benshi bakunda ukuri kandi banga urunuka akarengane. Uyu musaza uzira mu by’ukuri ko yabaye mu butegetsi bwa MRND, akaba injijuke y’umuhutu, aje yiyongera ku rutonde rurerure rw’abahizwe buhongo hirya no hino ku isi, bagahungetwa, bakicwa, bakaburirwa irengero, abandi bakimwa ubuhungiro nk’aho atari ibiremwa muntu.

Urukiko rwafashe icyemezo cyo kumuhamya icyaha, si urukiko rwari rugizwe n’abanyamategeko b’umwuga bashoboraga gusesengura ibimenyetso bitandukanye bakabihuza n’amategeko. Si abacamanza bashoboboraga kwemera no kwakira ubuhamya bwa Dr Jean Damascene Bizimana, akaba na Minisitiri w’agatsiko ngo w’ubumwe, wihandagaje ko yiciwe abantu 84, bamubaza amazi ntashobore no kuvuga 10, ndetse banamubaza uko yabimenye akarya indimi; cyane ko aya mahano anaba yari yibereye i Paris mu mashuri, abandi bari ku muruho no mu mibirogo, none niwe wigize umutangabuhamya w’agatangaza. Yitegure ko kuba umugaragu w’ikinyoma no kwihakana Imana akaramya FPR, bigira ingaruka kandi ko azabibazwa.

Kubera rero ubwo buryo bw’imicire y’imanza imeze nka Gacaca yaranzwe n’amarangamutima, bituma hari abarengana bazira itekinika rihanitse rya FPR inkotanyi n’abambari bayo barimo na ya miryango ituka amazina ngo iraharanira uburenganzira bw’ikiremwa muntu yiganjemo abanyamahanga bafitanye inyungu za hafi n’abambari b’agatsiko cyangwa se bashyingiranywe.

Turizera ko ubucamanza bw’u Bufaransa dusanzwe tuziho kutabogama, buzashishoza mu rwego rw’ubujurire bugasanga ko, nk’uko mu rubanza rw’umunyamakuru Natacha Polony rwaciwe kuwa 20 Gicurasi 2022, abigira abahohotewe, aribo FPR Inkotanyi, zari  ingegera (les salauds) hamwe n’interahamwe, bamaraniraga ubutegetsi, ndetse bakaba barabugezeho bakicaza amabuno yombi, nyuma y’imivu y’amaraso y’ibitambo by’abatutsi n’abahutu b’inzirakarengane batikiye; none abatsinzwe, ari nabo bagombye kuba bakwiye kurengerwa, bakaba aribo bahigwa nk’inyamaswa ku isi amahanga arebera.

 

Ni irihe somo abanyarwanda dukwiye gukura muri izi manza?

Abanyarwanda cyane cyane impunzi zatataniye mu bihugu bitandukanye, bakwiye kumenya ko mu ntwaro kirimbuzi FPR yubakiyeho ari ugukoresha inkiko, zaba izo mu gihugu cyangwa izo hanze. Ibigeraho itegura ibyaha bikanganye kandi bikora ku marangamutima y’ikiremwamuntu nk’icyaha cya jenoside, gufata ku ngufu, n’ibindi.

FPR Inkotanyi izi neza ko imanza ari uburyo bwiza bwo guhungeta, kujujubya no gucecekesha umuhutu, cyangwa umututsi wese w’injijuke wayihunze, cyangwa uri mu gihugu, ushobora kuyibaza amabi ikora. Niyo mpamvu yamize ubutabera bwo mu Rwanda ibuhindura umunwa w’imbunda itunga uyirebye ikijisho wese. Hanze y’igihugu, ikoresha imiryango yiyita ko irengera uburenganzira bwa muntu yahimbye hirya no hino, harimo IBUKA, igakoresha ruswa zo mu bwoko bwose; maze ikohereza abakozi bayo guhimba ibirego, kwifashisha iyo miryango, bityo bakarega uwo babona wese wazamura umutwe.

Bazi neza ko iyo bakugeretseho ibyaha harimo n’icya kabutindi cya jenoside kabone n’ubwo waba utari wavuka cyangwa utari mu gihugu, utakaza akazi wari ufite, ugakeneshwa kubera abavoka, bigutesha umutwe ugahungabana, maze aho gutekereza icyakorwa ngo abanyarwanda bisuganye bafatanye kuvudukana agatsiko; ugahugira mu gutegura imanza no kuziburana, bityo bigatindahaza uwo bibasiye kakahava. Siniriwe mvuga ihungabana rikurikiraho ariryo ryo kwihisha ngo batabona abagukomokaho cyangwa se ibyo utunze.

Ubu buryo bw’intwaro y’imanza bwagize kandi bukomeje kugira umumaro agatsiko, cyane mu bihugu by’i Burayi (Ubufaransa, Ubuhorandi, Ububirigi, Suwede, Danemariki, Ubudage, n’ahandi). Nyamara ibi babikora, ku banyarwanda b’inzira akarengane bahimbirwa ibyaha; iruhande rwabo hicaye inkoramaraso za FPR Inkotanyi zasize zirikoroje mu bwicanyi bwabaye hirya no hino mu gihugu.

Birakwiye ko abanyarwanda natwe dushiruka ubwoba, tugatangira kwirengera, tukavuga ayo mabi yose; noneho tudahimba nk’uko babikora, ahubwo turega mu nkiko zitwegereye abicanyi ba FPR inkotanyi duturanye, tubana, dukorana. Abo nyine nibo bifashishwa mu kuduhungeta no gutanga amakuru yose atwerekeyeho ngo agatsiko kabone uko kaduhungeta.

Birakwiye ko dutinyuka tugashyira hanze iyo migambi mibisha itegurirwa muri za ambasade z’u Rwanda. Iyo migambi ikaba ari iyo guhimbira ibyaha inzirakarengane no kubabuza amahwemo ngo batazigera batuza bagatekereza ku kaga agatsiko k’abavantara babashyizemo, bakamaganwa hamwe n’abambari babo b’abazungu. Birakwiye ko tunahagurukira aba bambari babo basangiye inyungu, bakabazwa imyitwarire yabo yo gutoteza abanyarwanda b’impunzi cyane abo mu bwoko bw’abahutu, kandi iyo myitwarire ikaba igize ibyaha byo gutoteza abantu kubera indonki.

Nk’uko abakuru babivuga, ihame ryo kwirengera nyabyo ni ugusingira ukugarije ukamujujubya ( la meilleure défense c’est l’attaque). Ibi nibyo Inkotanyi zakoze kandi zigikomeje gukora. Ese niba tumaze kumenya ubwo buryo uduhiga ushaka kuturimburana n’imizi akoresha, ni kuki tutamugerera mu kebo nawe atugereramo cyane ko ari uburenganzira ntayegayezwa kwirengera? Niba bitabaye ibyo, iyo ntwaro izakomeza kandi igende itwara abantu buhoro buhoro, maze ingirakamaro zidushiremo, tuzasigare turi wa mukumbi utagira Umwungeri.

Ni muri urwo rwego Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yashyizeho Minisiteri y’Ubutabera, n’izindi nzego zabafasha kwisuganya. Tukaba duhamagarira imiryango yigenga, amashyirahamwe n’abantu ku giti cyabo ko bakwiye kuyigana bakigira hamwe uko bategura kwirengera mu rwego rw’ubutabera, no guhagarika ubu buryo bwo gukoresha inkiko mu nyungu za politike.

Tugomba kandi kumenya ko akundi kaza imvura ihise, kandi ya myumvire ko umuzungu abirimo, hari amakiriro tumutezeho nta shingiro ifite. Abo bose ni abahashyi, kandi barya iby’indangare n’abagambanyi. Icyo baturusha ni uko bo bashyira hamwe, bakarindana, ariko twe abanyarwanda n’abirabura muri rusange tugashihana, aho kumenya ko uduhiga ari umwe, kandi akoresha intwaro zose ngo turimbuke.

Nitwumva izi mpanuro, tukumva neza ibyo tubona cyangwa twumvisha amatwi yacu, tugacana ku maso, tugasoma ibihe n’amateka, nta kabuza tuzipakurura ingoyi y’ubwoba n’ihungabana, maze duhagurukire hamwe duharanire uburenganzira n’ubutabera byacu.

Intego ni yayindi kwishyira hamwe, guhaguruka dushikamye tukarwanya akarengane (RESISTENCE), maze tukibohora ingoyi y’uwigaruriye u Rwanda n’abanyarwanda. Ntawundi ubitubereyemo, uruhare ni urwa buri wese mu bushobozi Imana yamuhaye.

Umwanditsi

Innocent NIRINGIYIMANA

 



                       

UKWIYAHURA K’UMUPADIRI MU BUFARANSA BISHYIZE HANZE AKARENGANE MU BUYOBOZI BWA KILIZIYA

$
0
0
Kuwa 1 Nyakanga 2022 nibwo hasakaye inkuru ko Padiri François de Foucauld w’umufaransa, wakoraga ubutumwa muri Diyosezi ya Versailles, paruwasi ya Bois-d’Arcy, yasanzwe mu ishyamba ry’ahitwa Rambouillet yiyahuye kuwa 30 Kamena 2022. Iyi nkuru yatunguye benshi kumva umupadiri wigisha urukundo no gukunda ubuzima, ariwe utinyuka kubwiyambura yiyahura. Gusa ngo ntakabura imvano, kandi ngo igikorwa cyose kigira uruhande rwiza n’uruhande rubi.
Kuwa 1 Nyakanga 2022, nibwo Musenyeri Luc Crepy uyobora diyosezi ya Versailles  yatangaje iby’urupfu rwa Padiri François de Foucauld, maze kuwa 8 Nyakanga aherekezwa mu cyubahiro mu misa yayobowe na Musenyeri, ndetse aza gushyingurwa n’imbaga yamuririye inagaragaza ko yifatanije nawe mu kuri yaharaniraga.
Icyagaragaye rero, ni uko icyi gikorwa cyo kwiyahura, ubundi gifatwa nk’urukozasozi muri kiliziya y’u Rwanda, cyangwa se nk’icyaha kitababarirwa; cyafashwe kuri uyu mupadiri nk’igikorwa cy’ubutwari, bituma gihishura amabanga menshi ku karengane n’andi mabi akorerwa mu buyobozi bwa Kiliziya yo mu Bufaransa. Ikindi kandi byatumye havuka kuwa 13 Nyakanga 2022 urugaga rwo gukomeza ibyo yaharaniraga. Tutirengangije rero ibibera hirya no hino muri za Kiliziya ku isi ariko cyane cyane iwacu mu Rwanda, dukwiye gutekereza cyane kuri iyi myitwarire y’uyu mupadiri no kuyikuramo isomo.
Tubanze tumenye Padiri  François de Foucauld 
Padiri  François de Foucauld yavutse kuwa 8 Nyakanga 1972. Yahawe ubupadiri kuwa 27 Kamena 2004, ahita aba padiri wungirije muri paruwasi ya Houilles, naho muri 2009 akomereza muri paruwasi ya Conflans. Muri 2014 yagizwe padiri mukuru wa paruwasi ya Bois-d’Arcy.
Guhera muri 2018 yatangiye kugira ibibazo muri paruwasi yayoboraga, biturutse ku bitekerezo bye no kutihanganira akarengane n’andi manyanga yakorwaga n’abayobozi ba kiliziya mu Bufaransa. Byatumye muri 2021 hashyirwaho itsinda ry’ubugenzuzi (audit) muri iyo paruwasi, bituma Padiri  François de Foucauld ahagarika kuba Padiri mukuru. Ubwo hashyirwaho Musenyeri mushya wa diyosezi ya Versailles ariwe Musenyeri Luc Crepy, yasanze hari ibyo bibazo, ari nabwo mu kwezi kwa Werurwe yageragezaga guhura na Padiri François de Foucauld ngo habeho ubwiyunge, ariko ntibyagira icyo bitanga, bituma kuwa 30 Kamena yiyahura.
Biragaragara ko uku kwiyahura kwe, kwari kwarabanjirijwe n’ibindi bikorwa yagiye agaragaza nko kwiyicisha inzara, yakwa zimwe mu nshingano, ariko byose bishingiye ku myitwarire mibi y’abategetsi ba Kiliziya atahwemaga gutunga urutoki.
Kuki Padiri  François de Foucauld yaba yarahisemo kwiyahura aho kuva mu gipadiri nk’uko abenshi babigenza?
Nkuko nabigarutseho mu kanya, mu myemerere twigishijwe na Kiliziya Gatorika, kwiyahura ni icyaha gikomeye, ndetse ngo kitababarirwa, ari nacyo gituma ubikoze adaherekezwa mu cyubahiro ngo abe yanasomerwa misa. Bigereranywa n’igikorwa cya Yuda Isikariyoti, nyuma y’ubugambanyi bukomeye yakoreye Yezu Kristu umutegetsi we, yiyahuye, kubera kumva ko atashoboraga kubabarirwa.
Nyamara mu myumvire y’Abafaransa, yemwe n’ibindi bihugu, ukwiyahura ahubwo bifatwa nk’igikorwa cy’ubutwari, cyane iyo hari ubuzima ubikoze arimo atemera, cyangwa se hari ibyo arwanya ariko akabona kubigeraho bitashoboka atitanzeho igitambo.
Ng’ibyo ibyabaye kuri Padiri François de Foucauld. Uyu mupadiri guhera muri 2018 yatangiye kugaragaza ibyo yitaga ikoreshwa nabi ry’ububasha mu bayobozi ba kiliziya, ari nabyo byamuviriyemo gutotezwa. Yagiye yandika inyandiko zitandukanye mu binyamakuru agaragaza ko bamwe mu bayobozi ba Kiliziya, bakoresha ububasha bwabo mu nyungu zabo, batoteza cyangwa bakabangamira ubutumwa bw’abapadiri n’abalayiki, ndetse agahamya ko we ubwe ari umuhamya w’ako karengane kuko nawe yagakorewe. Byagezeho asaba ko amategeko yavugururwa kugirango habeho amategeko n’amabwiriza asobanutse kandi aganisha mu butabera n’amahoro mu miyoborere ya za kiliziya.
 
Nk’uko Musenyeri Luc Crepy yagiye abitagaza, nawe yemera ko yamenye ikibazo cy’umupadiri we, ndetse akishinja ko atakoze ibihagije ngo abe yaburizamo uby’urupfu rwe. Uyu mupadiri wari koko umutaripfana, yagerageje kwerekana ibyinshi bitagenda mu buyobozi bwa Kiliziya y’Ubufaransa, aho kugirango bikemurwe, ashyirwaho itotezwa rishingiye ku bugenzuzi mu mutungo, ahimbirwa ibyaha byo kwangiza umutungo wa paruwasi yari akuriye ngo bashobore kumucecekesha.
Nyamara ibyo byose bimaze gufata ubusa, ubuyobozi bwa diyosezi bwashatse kwikura mu isoni, bubwira ko ibyo yakurikiranwagaho bihagaze, ariko nawe bamusaba kuruca akarumira. Nyamara n’ubwo yasabwaga ibyo byose, we yari yaraharabitswe mu bitangazamakuru ko yacunze nabi umutungo wa paruwasi, ari nayo mpamvu yabyanze.
Urupfu rwa François de Foucauld rushobora kuba imbarutso yo guhishura ibihishwe mu buyobozi bwa Kiliziya gatorika
Urupfu rwa Padiri François de Foucauld rwateye amarangamutima menshi mu bapadiri bagenzi be, mu bakilisitu yemwe no mu basenyeri, ku buryo kuwa 13 Nyakaga 2022 yavutse urugaga rumushamikiyeho rugamije gufasha kiliziya kuzanzamuka. Kuri uwo munsi, abantu barenga ijana (100) bateraniye i Paris, bagaragaza akababaro baterwa n’iyo myitwarire y’abayobozi ba kiliziya gatorika, yatumye Padiri François de Foucauld afata icyemezo cyo kwiyambura ubuzima.
Uyu muryango wavutse kandi ushyigikiwe n’umwe mu basenyeri b’Ubufaransa utaratangajwe izina. Uru rupfu rero rushobora kuba imbarutso y’amavugururwa akenewe mu miyoborere ihamye ya kiliziya gatorika, bityo ibyahishwe bishingiye ku karengane, ku myitwarire mibi, n’ibindi uriya mupadiri yagiye atunga urutoki, bikajya ahagaragara ndetse bigashakirwa umuti.
Ukwiyahura kwa padiri twe nk’abanyarwanda ubundi tutakumva, kwafashwe nk’igikorwa cy’ubutwari cyo kwitanga, cyane ko na Musenyeri we yababajwe n’urupfu rwe, akiyemeza kumusabira aho twe upfuye muri ubu buryo ahabwa ivomo.
Icyo urupfu rwa Padiri François de Foucauld byakwigisha abayobozi ba kiliziya y’u Rwanda
Nagiye mbigarukaho kenshi ko imyumvire twigishijwe n’abatuzaniye ukwemera gatorika, ifata ukwiyahura nk’icyaha kitababarirwa, bityo uwiyahuye akaba afatwa nk’ikivume.
Nyamara mu minsi ya vuba, cyane mu gihe cy’urupfu rwa Nyakwigendera Kizito Mihigo, wishwe n’agatsiko ka FPR-Inkotanyi, kagahita gahimba igihuha ko yiyahuye, mu buryo bwo gushaka kumuha ivomo ngo adaherekezwa mu cyubahiro, siko byagenze. Abapadiri n’abakirisitu bari bazi ukuri batsinze ubwoba baramuherekeza mu cyubahiro gikwiye umwana w’Imana wari waritangiye koko Kiliziya.
Icyatunguranye ni uko umukuru wa Kiliziya ariwe Karidinali Antoni Kambanda atahahingutse, atererana atyo intama yaragijwe. Nubwo rero iyo myumvire ihari, kandi natwe tukaba dushyigikiye gukunda ubuzima, kubwubaha no kuburinda, ntibyafatwa nko guca inka amabere, hagize ugira ubutwari bwo gukora igikorwa nk’icyakozwe na Padiri François de Foucauld, ariko afite ibyo aharanira kandi asahaka kugeraho.
Ntabwo bikiri ibanga, Kiliziya y’u Rwanda nyuma yo gucibwa umutwe kuwa 10 Kamena 1994 ubwo abasenyeri 3 bari bayikuriye bicwaga nk’inyamaswa i Gakurazo muri diyosezi ya Kabgayi, abayobozi ba kiliziya uhereye ku basenyeri, abapadiri n’abandi barayiki, bahisemo imyitwarire igayitse yo gutakaza bwa butumwa bw’ibanze bw’ubuhanuzi. Bahisemo kwemera kuyoboka ibitekerezo bya FPR inkotanyi, bahuma amaso ku karengane, ndetse bakuza akarengane mu buyobozi bwa kiliziya.
Ibi tuvuga si amakabyankuru, kuko kiliziya gatorika y’u Rwanda iri muri za kiliziya ku isi zifite abapadiri benshi b’impunzi na magingo aya bakiyongera. Aba bapadiri ntibashobora gukandagiza ikirenge mu madiyosezi yabo. Ntabwo Musenyeri agifite ububasha n’ubushobozi bwo kurinda umupadiri we, abafureri n’ababikira, yemwe ngo abe yanatinyuka ngo yamagane akarengane gakorerwa bamwe mu bakirisitu ba diyosize ye. Ikirushijeho gutera impungenge ahubwo ni uko Musenyeri ahubwo ashobora gutanga umupadiri we, cyangwa se undi mupadiri agatanga mugenzi we ngo abe yafungwa cyangwa yicwe.
Iyi myitwarire nyamara yadutse, dusanzwe tuzi ko abapadiri ubundi basanganywe ubutumwa bw’ubuhanuzi no kwemera kwitangira intama baragijwe. Kuba mu gipadiri byabaye ishiraniro. Ni ukwimenya haba mu mvugo cyangwa mu ngiro, kwishakira amaboko, atari ibyo ni ugutotezwa na Leta iyo ugerageje kuvuga ibibi agatsiko gakora.
Kuri ubu, uhereye ku bayobozi  bakuru ba kiliziya y’u Rwanda, usanga izo nshingano zarashimbujwe kurengera inyungu za buri wese, iz’umutungo wa kiliziya n’iz’agatsiko. Ibi nibyo Karidinali mukuru wa kiliziya yihanukira akita Perezida Kagame Paul, uzwi n’isi yose ko ari umwicanyi ruharwa, umunyagitugu utagira izina, umwanzi w’amahoro mu karere, ngo ni impano Imana yahaye u Rwanda. Ese iyo mpano yavugaga aho ntiyaba ari ya mpano y’ifarashi ya Troie (Cheval de Troie) Abaromani bahaye Abagereki?
Birakwiye rero ko haboneka mu Rwanda abapadiri, abasenyeri, abafureri, ababikira b’intwari bo kwemera kwitanga no gushyira hanze aka karengane. Aka karengane ubwabo nabo bahura nako mu buyobozi bwa kiliziya, kuko benshi batotezwa kubera ubwoko bwabo, inkomoka, cyangwa se ibitekerezo byabo bikaba ngombwa ko bahunga.
Uretse n’ako karengane, hari n’indi myitwarire ishingiye ku kwigwizaho imitungo, kwishora mu maraha n’ubusambanyi, nk’ibyagaragaye kuri Padiri Ilideburandi Karangwa twese twabonye amafoto ye, ari mu buriri bw`undi mugabo asambana n`umugore we. Ubu uyu mupadiri Karangwa araganje muri Komisiyo y`igihugu ishinzwe ibya Bibiliya. Akaba rero yarakingiwe ikibaba na Musenyeri Simaragide Mbonyintege umushumba wa diyosezi ya Kabgayi, ahubwo akaba ari mubikorwa byo gusingiza agatsiko, akora ubushakashatsi bugoreka amateka y’ibyabaye mu Rwanda mu nyungu zako.
Ni urugero dutanze mu ngero nyinshi kandi mu madiyosezi yose, nubwo bibabaje kubivuga. Urupfu rwa Padiri François de Foucauld rwatewe n’ukurwanya akarengane ariko ntiyumvwe, ahubwo bagashaka kumukoreraho itekinika, ntirushimishije na gato. Gusa ni rumwe mu ngero zikwiye kwigisha abanyarwanda biyemeje kwiha Imana ngo bakorere umuryango wayo. Biratangaje kuba warasezeranye kwitangira abandi, nyuma ntubikore ahubwo ugashyigikira abimakaje akarengane.
Mu madiyosezi agize kiliziya y’u Rwanda no mu miryango y’abihaye Imana, hakenewe inyangamugayo zitanga zigatunga agatoki abayobozi bamizwe n’ingengabitekerezo ya FPR-Inkotanyi, ndetse bakaba batakigira isoni zo kuyikwirakwiza. Igihe cyose hatari ubutwari bwo kwemera kuba igitambo, igihe cyose inyungu z’intumwa ziruta iz’uwamutumye, ariwe Kirisitu we wemeye kurwanya akarengane ndetse akanabipfira, ubutumwa bw’umupadiri buzaba ari igice mu gihugu nyamra kimukeneye nk’umuhanuzi.
Byaba bisaba iki ngo abihaye Imana b’intwari batinyuke bagaragaze ayo mabi akorerwa mu butegetsi bwa kiliziya? Ese niba kwemera kuvuga akarengane gakorerwa abanyarwanda barimo n’abayoboke ba kiliziya, byafatwa nko kwiyahura, kuki bitakorwa? Ibi bibazo byose abakiristu hamwe n’abapadiri yemwe na bamwe mu basenyeri bibaza nta wundi uzabibonera igisubizo uretse bo.
Urugero rwa Padiri François de Foucauld rwashyize hanze icyo kibazo mu Bufaransa kandi ishyirahamwe rigamije gutuma ayo makosa mu buyobozi bwa kiliziya yaho ryagiyeho. Twizere ko iyo mbuto yasize abibye izatanga umusaruro, kandi igahumura n’abanyarwanda bari mu buyobozi bwa kilizya y’u Rwanda babaswe n’ubwoba.
Umwanditsi
Innocent NIRINGIYIMANA

Dr DENIS MUKWEGE YASABYE URUKIKO MPUZAMAHANGA MPANABYAHA RWA LA HAYE (CPI) KWEGERANYA IBIMENYETSO KU BYAHA BY’UBUSHOTORANYI BIBERA MU BURASIRAZUBA BWA CONGO BIKORWA N’U RWANDA

$
0
0

Ubwo yibutsaga intambara z’ubushotoranyi zikorwa n’ibihugu by’u Rwanda n’u Bugande mu burasirazuba bwa Congo, Dr Denis Mukwege yasabye Umushinjacyaha mukuru w’Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rwa La Haye gushyira muri gahunda y’ibyo akora kandi byihutirwa icyo kibazo.

Dr Denis Mukwege, umunyekongo wahawe igihembo cy’amahoro kitiriwe Nobeli, yabwiye Umushinjacyaha Mukuru wa CPI ko amahano abera mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC) arenze imitekerereze n’imyumvire ya muntu, kandi ko ari kuba buri munsi isi irebera ntacyo yitayeho, ndetse ababikora bakaba batabihanirwa, umuco wo kudahana ukaba warahawe intebe.

Ibi Dr Denis Mukwege yabitangaje kuri uyu wa 17 Nyakanga 2022, mu muhango wo kuzirikana umunsi mpuzamahanga ku butabera mpuzamahanga  mpanabyaha, umunsi ushingiye ku ishyirwaho ry’Amasezero ya Roma yashyizeho urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rwa La Haye (CPI/ICC).

Yagize ati: « Mu gihe gisaga icya kane cy’ikinyejana, Congo yabaye isibaniro ry’intambara z’ubushotoranyi zikozwe n’ibihugu binyuranye cyane cyane u Rwanda, Ubugande n’Uburundi; ndetse ko ibyo bihugu bikomeje kurema no gukoresha imitwe y’abarwanyi itandukanye yirirwa isahura umutungo kamere n’amabuye y’agaciro bya Congo ».

Yakomeje avuga ko bikwiye kwibutsa abantu bose bireba ko ubwicanyi ndengakamere n’ibindi byaha bikorerwa mu burasirazuba bwa Congo, aribyo bimaze guhitana abantu benshi cyane nyuma y’abahitanywe n’intambara ya 2 y’isi yo muri 1945.

Abapfuye hamwe n’abahohitewe biganjemo abagore bafatwa ku ngufu, ndetse n’abataye ibyabo, babarirwa mu mamiliyoni. Kuri we uyu mwuka w’intambara n’amakimbirane wabaye karande mu gace k’igihugu cya Congo, utesha agaciro ikiremwa muntu , ndetse bigatera ihungabana rikomeye mu baturage ba Congo.

Uyu Dr Denis Mukwege ni umwe mubaharanira bikomeye ko ibyavuye muri Raporo MAPPING yakozwe n’impuguke z’Umuryango w’abibumbye ku byaha byakorewe muri Congo, yasohotse muri 2010 bishyirwa mu bikorwa. Iyi Raporo MAPPING igaragaza ku buryo bufututse ahantu harenga 617 hakorewe amahano y’ubwicanyi hagati ya 1993 na 2003, ababikoze n’uko byakozwe, ikanashimangira ko urukiko rufite ububasha rushobora kubyemeza nk’ibyaha bya jenoside. Ashingiye kuri iyi raporo, Dr Denis Mukwege vuga rero ko nta wakwihandagaza ngo avuge ko atazi ibyabereye kandi bikomeje kubera muri RDC.

Yabishimangiye agira ati: « Ibyo byaha ndengakamere birakomeje ubutaretsa, mu gihe intumwa z’umuryango w’abibumbye ziri mu butumwa bw’amahoro muri RDC mu gihe kirenga imyaka 20, zihugiye gusa gutanga amaraporo ya buri munsi, buri kwezi, buri mwaka kuba abagwa muri izo ntambara zikorwa mu ihonyorwa ry’indengakamere z’uburenganzira bwa muntu n’amategeko mpuzamahanga biranga ubuzima bwa buri munsi bw’abaturage ba Congo. Yibutsa ariko ko ibyo byaha bidasaza kandi ko bitagomba gukomeza kureberwa ababikora batabihanirwa harimo n’abiyita M23 bashyigikiwe n’u Rwanda».

Yanavuze kandi ko imyaka isaga 20 ishize Amasezerano mpuzamahanga ashyiraho urukiko mpanabyaha rwa La Haye yashyiriweho umukono i Roma ariho, nyamara ko mu byaha byabereye muri Congo, hamaze guhanwa gusa abantu batatu bo mu mitwe yitwaje intwaro ku byaha byakorewe mu ntara ya Ituri.

Akomeza ashimangira ko yizeye neza ko Leta ya Congo, ari nayo ifite inshingano y’ibanze yo gukurikirana no guhana ibyaha byakorewe kandi bikomeje gukorerwa ku butaka bwayo, izagira icyo ikora mu maguru mashya igashyiraho urwo rukiko, cyangwa se igasaba ko umuryangompuzamahanga urushyiraho.

Kuri we, ahamya ko n’ubwo Leta ya Congo ifite ubushake mu gucira imanza abasirikare bakora ibyaha, hatarakorwa ibihagije ngo umuco wo kudahana waranze ibyaha bikorerwa muri Congo ucike.  Ari nayo mpamvu asaba akomeje ibiro by’Umushinjacyaha Mukuru wa CPI/ICC gukomeza amaperereza ku bice by’intara zabaye isibaniro, cyane muri Kivu zombi, no gushyiraho bidatinze ingamba zo gukurikirana abafite uruhare bose muri ayo mahano  abera ku butaka bwa Congo.

Agaruka ku nama yateranye yiga ku gukurikirana abafite uruhare mu ikorwa ry’ibyaha mu ntambara ibera muri Ukraine yashojwe n’Uburusiya, iyo nama ikaba yabereye La Haye mu Buholandi mu cyumweru gishize, yashimangiye ko igihe kigeze cyo guca umuco wo guha agaciro ubumuntu bw’abantu bamwe n’ahantu hamwe, abandi ntibitabweho, akibaza itandukaniro riri hagati y’uburenganzira bw’abanya Ukraine n’abanyekongo.

Kuri we, asanga iyo myitwarire itesha agaciro ikiremwamuntu, ikanatuma icyizere cy’abakongomani ku miryango mpuzamahanga kigenda gitakara.  Bituma kandi yibaza impamvu abakongomani bavutswa uburenganzira ku butabera, ku kubaho, ndetse no guhabwa indishyi nk’abandi baturage b’ibindi bihugu. Akomeza asaba kandi ko ugushimangira urugendo rw’ubutabera nyabwo, byajyana ko kuvugurura inzego zibishinzwe, kugirango ubugizi bwa nabi bucibwe burundu, habeho kandi igihugu kigendera ku mategeko, demokarasi n’amahoro mu mutima wa Afurika.

Tumenye icyaha cy’ubushotoranyi (Crime d’aggression)

Tugerageje kumvikanisha icyaha cy’ubushotoranyi (Crime  d’aggression), bisobanura itegurwa, itangizwa n’ishyirwa mu bikorwa ry’ibikorwa bya politike cyangwa ibya gisirikare  by’igihugu, bikozwe n’umuntu uri mu mwanya wo kuyobora no gutanga amabwiriza muri icyo gihugu; ibyo bikorwa bikaba byigaragaza ko bibangamiye ubusugire bw’ikindi gihugu mu buryo bunyuranije n’Amasezerano mpuzamahanga. Byumvikane neza ko icyaha cy’ubushotoranyi gishobora ku ibikorwa bya politike bibangamira ubusugire bw’ikindi gihugu, cyangwa se ibikorwa by’intambara bivogera ubusugire bw’ikindi gihugu cyangwa byombi.

Kwemeza umwanzuro ku cyaha cy’ubushotoranyi byaje nyuma y’ibiganiro bikomeye byabaye hagati y’amatariki ya 15 na 17 Ukuboza 2017 mu muryango w’Abibumbye. Ibihugu byashyize umukono ku masezerano ashyiraho urukiko mpuzamahanga mpanabyaha, bakaba baratangiye gutekereza ku guha inyito y’icyo cyaha mu nama yabereye i Kampala mu gihugu cy’Ubugande muri 2010.

Nyamara mu biganiro byabaye, habaye ukutumvikana ku kibazo cy’ububasha bwo gukurikira icyo cyaha no kukiburanisha bikozwe na CPI/ICC. Ibihugu bimwe byibazaga niba ubwo bubasha bwo kuburanisha bureba ibihugu byose byashyize umukono ku ishingwa ry’Urukiko mpanabyaha mpuzamahanga (CPI/ICC), cyangwa se bureba gusa bamwe mu banyamuryango bemera ububasha bw’urukiko kuri icyo cyaha gusa kandi bemeye ko kiba mu byaha biri mu bubasha bw’urwo rukiko.

Umwanzuro wo kwemeza ukubaho kw’icyo cyaha, washyizwe mu bikorwa kuwa 17 Nyakanga 2018 ubwo hizihizwaga ku nshuro ya 20 hashinzwe Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha (CPI/ICC), ukaba ureba ibihugu byose byashyize umukono ku masezerano y’i Roma ashyiraho ruriya rukiko.

Ibi rero bikaba bisobanura ko TPI/ICC nta bubasha ishobora kugira bwo gukurikirana icyo cyaha cy’intambara y’ubushotoranyi ku bihugu by’ibinyamuryango cyangwa se ababikomokamo ariko bitashyize umukono kuri ariya masezerano y’inyongera yemeza kiriya cyaha, haba ku kuba igihugu cyakorewe icyaha cyaregera CPI/ICC cyangwa se amaperereza y’ikurikiranacyaha yatangijwe n’Umushinjacyaha Mukuru w’urukiko ku giti cye (enquête proprio motu)

Nyamara bongeraho ko Abacamanza ba CPI/ICC bafite ububasha busesuye n’ubwigenge bwo gufata ibyemezo ku bubasha bwo kuburanisha uregwa icyo cyaha uwo ariwe wese. Banavuga kandi ko no mu gihe ari ikibazo cyoherejwe cyangwa cyatanzwe n’Umuryango w’abibumbye, ubwo bubasha bwo kuburanisha budashingirwaho, kuko ONU ububasha bwayo butagira umupaka ku banyamuryango bayo.

Aha bishobora kumvikana ko ku bijyanye n’ububasha bwo kuburanisha abaregwa ibyaha by’ubushotoranyi, badakingirwa ikibaba n’uko batasinye ayo masezerano cyangwa se batari n’umunyamuryango wa CPI/ICC, ahubwo ko uwaregwa wese, abacamanza bafite inshingano zo gusuzuma niba yaburanishwa. Ibyo kandi bikaba byanashoboka mu gihe na l’ONU isabye ko uwakoze icyo cyaha yakurikiranwa.

Nk’uko bigaragazwa rero, icyaha cy’ubushotoranyi kinjiye ku rutonde rw’ibyaha mpuzamahanga by’ubugombe ndengakamere byemejwe ubwo hemezwaga amasezerano y’ishyirwaho ry’urukiko mpuzamahanga rwa La Haye (CPI/ICC). Ibyo byaha uko ari 4 rero ni icyaha cya jenoside, ibyaha by’intambara, ibyaha byibasiye inyoko muntu n’icyaha cy’ubushotoranyi (fourth ‘core’ crime). Ubu hakaba hari no gutekerezwa niba icyaha cyo gufata ku ngufu (Viol/rape) nk’intwaro y’intambara mu bihe by’amakimbirane n’intambara kitajya ku rutonde rw’ibyaha mpuzamahanga.

Ibi rero bikaba byarabaye ubwa mbere, nyuma y’urubanza rwa Nuremberg hamwe n’urubanza rw’ibyaha by’intambara bya Tokyo byabaye hagati ya 1945 na 1948 (WW II Trials), ko urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rushobora kuburanisha abategetsi ku giti cyabo ku byaha birebana n’intambara z’ubushotoranyi ku bindi bihugu.

Twakwibutsa ko ibihugu 123 byasinye ku Masezerano y’Umuryango w’Abibumbye ashyiraho Urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha, bita Statut de Rome de la Cour pénale internationale yo kuwa 17 Nyakanga 1998. Muri ibyo bihugu, 33 ni ibyo ku mugabane wa Afurika ariko u Rwanda rwanze gusinya ayo masezerano, rukaba rutemera urwo rukiko. Ibihugu 19 ni ibyo ku mugabane wa Aziya n’ibihugu biri mu nyanja ya Pasifika. Ibihugu 18 biri mu gice cy’Uburayi bw’Iburasirazuba, naho 25 bikaba ibyo mu Burayi bw’uburengerazuba, haza rero n’ibihugu 28 bibarizwa ku mugabane wa Amerika harimo igice cya Amerika Latine n’ibirwa bya Karayibe.

Ese aho Kagame Paul n’agatsiko ke kazahonoka ibi byaha?  Ese kazakomeza kwidegembya?

 Umunyarwanda yaciye umugani ngo birenge niwowe ubwirwa. U Rwanda rwagiye rurangwa n’ibikorwa byo kuvogera ku buryo bugaragara igihugu cya Congo ndetse rimwe na rimwe n’Uburundi. Mu gihe cy’izi ntambara zimaze imyaka irenga 25, hari ibimenyetso bidashidikanywaho byemeza nta shiti ko hakozwe ibyaha biri muri bya bindi 4 twavuze haruguru, kandi nk’uko Dr Denis Mukwege yabigarutseho, raporo Mapping yabivuye imuzingo, kandi n’ubu amaraporo arakorwa nubwo ashyirwa mu tubati.

Byanze bikunze, ibihe biha ibindi, kandi ngo ntagahora gahanze. Agatsiko kigaruriye u Rwanda kagize amahirwe atabonwa n’uwo ariwe wese yo gukingirwa ikibaba. Nyamara aho kubibyaza umusaruro kakomeje kwivuruguta mu byaha, nka wa mwana wuhagira akiyanduza. Ntabwo nshidikanya ko abagakigakigaga bakagakingira ikibaba batazageraho bakarambirwa, kuko biba bigoye gushyigikira udashoboye kumenya gusoma ibihe n’amateka.

Niba katisubiyeho, ibishoboka n’uko amahanga yahoraga agashyigikira azagakuraho amaboko, abanyarwanda bakakavudukana, cyangwa se n’amahanga akazakibasira, nk’uko bica amarenga mu ntambara kashoye mu karere cyane mu burasirazuba bwa Congo.

Ikirushijeho gutera inkeke, ni uko abagize ako gatsiko ka FPR Inkotanyi hamwe n’abambari bako biyemeje kukagwa inyuma, bazatoragurwa nk’uko interahamwe zahizwe, kandi byo si amakabyankuru kuko n’ubu hari abadashobora gutembera isi uko bashaka kandi bafite ubutegetsi.

Ni uko ngo amatwi arimo urupfu atumva, nyamara ntacyo abantu batakoze ngo bababurire, bareke abanyarwanda bahumeke. Ubwo rero nta kundi, ni ukwitegura imbaraga z’ubutabera kandi burakomanga.

Ese abanyarwanda twe birakwiye ko dukomeza kurebera?

Mu gusubiza icyi kibazo, ndifashisha amagambo yavuzwe n’umuhanga/umunyamategeko  Dr Charles Kambanda, akaba n’umunyarwanda utanga impanuro n’ibitekerezo ku bibazo by’abanyarwanda;  mu kiganiro yagize kuri Radio Itahuka n’umunyamakuru Serge Ndayizeye kuwa 16 Nyakanga 2022, aho yavuze ko bikwiye ko habaho itsinda (groupe) ry’abanyarwanda bagomba kwisuganya bagakora ibishoboka byose bakambura ubushobozi agatsiko ka FPR Inkotanyi kataramara abanyarwanda n’akarere.

Akomeza avuga ko abanyarwanda bose bagomba kumenya ko bugarijwe n’abagizi ba nabi, bityo buri muntu wese akiyumvamo ko ahamagariwe gukora ikintu cyose kiri mu bushobozi bwe kugirango yirwaneho, kandi anarwane ku gihugu cye. Ashimangira ko ku muntu wese utekereza neza; kuvanaho FPR ntibikiri choice (amahitamo) ahubwo ni inshingano ndakuka z’imyitwarire (obligation morale).

Kuri we, no mu madini ku basenga, bigeze aho kuvanaho FPR-Inkotanyi ari inshingano zishingiye ku kwemera (Faith), kubera ko nta muntu n’umwe wemera Imana kandi yahaye ubushobozi bwo gutekereza, wakwemera gushyigikira sekibi. Ashimangira rero ko FPR-Inkotanyi ari sekibi yaziye abanyarwanda n’akarere, bityo ko ari ishingano zishingiye ku kwemera, kuyirwanya, kandi iyo nshingano ikaza yiyongera ku nshingano zisanzwe za muntu mu bijyanye n’imyitwarire.

Dr Charles Kambanda avuga kandi ko atumva ukuntu umuntu muzima utekereza neza, yakwemera ko ikibi kiganza, ndetse kikagenga ubuzima bw’abantu. Akavuga kandi ko no kubemera Imana, mu bushake bwayo, itakwemera ko habaho sekibi ugira ingufu zigeze ku rwego rwo kurimbura abantu n’ibintu ubwayo yiremeye. Ari nabyo bisobanura ko biri no mu bushake bw’Imana ko hakorwa ibishoboka byose ngo Kagame n’ibyihebe bye byose bavanwe ku gakanu k’abanyarwanda no mu karere.

Asoza ashimangira neza ko ariyo mpamvu biri mu nshingano za buri mu nyarwanda wese, gukora ibyo ashoboye byose ngo hagaruke ituze mu banyarwanda bongere babane. Kuri we guhashya sekibi bizongera kugarura umuco wo guha  icyubahiro ubuzima wahozeho ariko mu Rwanda, nyamara ingoma ya sekibi FPR Inkotanyi ikaba  yarazanye ingengabitekerezo ko ubuzima ntacyo buvuze, ndetse ko igihe icyo aricyo cyose wabubura.  Bizagarura kandi umuco wo kuba no guha agaciro uburenganzira rusange bwa muntu, nabyo FPR Inkotanyi yamaze gukura mu mitwe y’abanyarwanda, izana ingengabitekerezo ko ntabwo bagira ahubwo ko ariyo ibubagenera, kandi ari nayo babukesha.

Aya magambo y’uru muhanga, ahuye kandi akuzuza ubutumwa impirimbanyi nyinshi zigenda zigarukaho muri iyi nkundura ya REVOLUTION, aho ubutumwa bwibanda ku bumwe bw’abanyarwanda, gutsinda ubwoba no kurwanya akarengane.

Kurwanya FPR Inkotanyi ku babyemera kandi babikunze ni igikorwa cy’ubutwari kuko ari ugutabara abanyarwanda no gutabara akarere.

Ubu butumwa dusubirirwamo kandi na Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro bushingiye ku guhuriza hamwe abanyarwanda bose (UNIRI), kwigomeka no kurwanya ikibi ugahangana ushikamye (RESISTER), ari nabyo biganisha ku kwibohora nyabyo (LIBERER), tubukomereho.

Ubu butumwa kandi burareba n’abakongomana duhamagarira kwifatanya no guterana inkunga ngo twese hamwe dutabare ibihugu byacu hamwe n’akarere kugarijwe n’intambara z’ubushotoranyi mu gihe cy’imyaka 25 yose. Icyo bagomba gusobanukirwa neza n’uko ibi byago abanyekongo babayemo tubisangiye, kandi ko bidashyigikiwe n’abanyarwanda, nk’abaturanyi babo, ahubwo ka gatsiko twavugaga kabataye ku munigo kakigarurira ibyabo byose. Umubabaro abanyekoko bafite, abanyarwanda bawumazemo imyaka irenga 28, ari nayo mpamvu twese dufite ishingano yo guhagurukira tukakabuza gukomeza kwangiza akarere.

Umwanditsi

Innocent NIRINGIYIMANA

 

ESE KOKO AGATSIKO KA FPR INKOTANYI KABA KARARANGIJE IMYITEGURO YO KURIMBURA 2/3 BY’ABANYARWANDA?

$
0
0

Muri iyi minsi umwuka w’ubuhanuzi uburira abanyarwanda amakuba ashobora kubagwiririra uri kugenda uzamuka cyane. Abahanuzi cyangwa se aberekwa, bamaze igihe basubiramo ubutumwa bukomoza ko hatabaye ubwitonzi, abanyarwanda bashobora kongera gushira, ndetse hakarimbuka 2/3 byabo. Niba twemeza ko u Rwanda rutuwe na miliyoni 12, mutekereze kandi muzirikane uburemere bwo kongera gupfusha miliyoni zisaga 8 z’abanyarwanda . Ese ubu butumwa hamwe n’ibimenyetso simusiga byigaragaza mu gihugu kigaruriwe na FPR Inkotanyi, bikaba bica amarenga y’irimburambaga mu Rwanda, tubifata dute? Ese ni izihe ngamba zafatwa ngo aya mahano ategurwa n’aka gatsiko abanyarwanda bayirinde cyangwa babe biteguye kuyaburizamo.

Mu biganiro Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, Padiri Thomas Nahimana agirana n’abaturage ku wa mbere no kuwa 2, cyane cyane ikiganiro yise IJISHO RYA RUBANDA n’ikindi kitwa URUGENDO RW’IMPINDURA MITEGEKERE NA MITEKEREREZE, hagaragayemo ibintu bidasanzwe.

Muri ibyo biganiro, hagaragajwe bidasubirwaho ko mu gihugu hari ibimenyetso simusiga ko hari gutegurwa irimburwa ry’abanyarwanda. Abakurikiranye ibi biganiro, bagaragaje ko hari ibikorwa bifatika byerekana ko agatsiko ka FPR Inkotanyi kari mu myiteguro simusiga yo kurimbura abanyarwanda.

Abanyarwanda kuki batigira ku mateka yabo?

Ku munyarwanda wavutse mu gihe na nyuma ya 1994, biramugora kumva ibi bivugwa, cyane ko agatsiko ka FPR Inkotanyi kabakwirakwijemo ibinyoma bidafite aho bihuriye n’ukuri. Nyamara ku munyarwanda wari mu gihugu mbere ya 1994, iyo yibutse ibyakozwe muri ibyo bihe, birimo ivuka ry’imitwe yitwara gisirikare, intambara, icukurwa ry’ibyobo birebire byari hirya no hino mu gihugu mu ngo z’abanyarwanda cyangwa se ibigo, ihunga rya hato na hato rya bamwe mu banyarwanda bajyaga mu nkotanyi, n’ibindi, ukabihuza n’ibigaragazwa ubu; wakwemeza neza ko ntagikozwe byanze bikunze amateka azisubiramo.

Mbere y’uko twinjira muri ibi bikorwa bishobora kuba biri gutegura amahano mu gihugu, reka tubanze turebe umwuka urangwa mu gihugu magingo aya, ushobora naho kuganisha ku ikorwa ry’aya mahano.

Inkuru imaze kuba kimomo ko muri iyi minsi agatsiko kari mu manegeka. Kari kotswa igitutu gikomeye kinaganisha ku gufungirwa inkunga zose kagenerwaga, kubera imyitwarire y’ubufungamutwe.

Ku ikubitiro hari igihugu cy’igihangange cya Leta Zunze Ubumwe za Amerika (USA) ubu gisanzwe ari somambike w’agatsiko. Nyamara muri iyi minsi, kidaciye ku ruhande, cyashyize hanze amabi yose inkotanyi zakoze cyangwa se zikomeje gukora, ndetse kinemeza ko bashobora gufungirwa inkunga mu rwego rw’umutekano. USA zagezeho zinemeza ko u Rwanda rufite uruhare mu rupfu rwa miliyoni 5.4 z’abiciwe muri Congo mu ntambara rwashoyeyo, bikaba ari ubwa mbere nibura bagaragaje umubare w’abaguye muri icyo gihugu.

Ibi rero bishobora gutuma abasirikare bari baroherejwe hirya no hino mukiswe kubungabunga umutekano bataha, bityo ubukungu bw’igihugu n’ubundi buri mu manegeka, bukazahara cyane.

Nk’uko tubizi,  inkomoko y’umutungo w’agatsiko ka FPR Inkotanyi iri ahantu hatatu h’ingenzi. Aha mbere ni ubusahuzi bw’amabuye y’agaciro ikorera muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo. Aha kabiri ni amafranga akomoka ku butumwa bw’abasirikare boherezwa hirya no hino ku isi. Ikindi gice kiva mu gihugu no mu nguzanyo, harimo n’icuruzwa ry’inzibutso zibitse amagufa y’abanyarwanda bishwe bakavutswa uburenganzira bwo gushyingurwa mu cyubahiro nk’uko umuco nyarwanda ubuteganya.

Ubwo buryo rero bwo kubona amafranga, biragaragara ko buri gufungwa gahoro gahoro. Iyo bikubitiyeho ko umwenda w’igihugu ugeze hejuru ya 70% by’umutungo w’igihugu, uhita ubona byanze bikunze akaga gashobora kugwirira abanyarwanda bitewe n’imyitwarire ya kivantara y’agatsiko ka FPR Inkotanyi.

Nshatse kugaruka kuri aya makuru ajyanye n’ubukungu, kugirango mbihuze n’umutwe w’inkuru yacu, kuko FPR Inkotanyi yatwaje igitugu intwaro 3 z’ingenzi: ikinyoma, ubugome na ruswa. Ubu buryo rero bwo gutegeka igihugu, bubatwara akayabo k’amafranga ajya mu bikorwa by’ubutasi, mu gucuruza isura binyuze muri propagande, mu bwicanyi bujyana no kuroga (utuzi twa Munyuza), hamwe no mu kubaho mu murengwe utagira urugero ku bari mu bushorishori bw’aka gatsiko.

Kubera rero ko ubukungu bwifashe nabi, abaturage bakaba barakeneshejwe kandi agatsiko kakaba nta mpuhwe na mba kabafitiye; byanze bikunze nikabona iminsi yako iri kurangira, gashobora kwisasira imbaga.

Ibi rero byo kuba kazisasira imbaga igihe icyo aricyo cyose, si inkuru idasanzwe kuko byagiye bigarukwaho mu myaka 25 yose ishize n’abahanuzi barimo uwitwa Gatabazi Meshaki uhuza neza n’ubuhanuzi bw’ikirangirire Magayane, yemwe n’abandi benshi bagenda bahuriza ku ngingo imwe: « Abanyarwanda nibatihana ngo bakundane hagati yabo, bazahura n’amahano akomeye, ku buryo hashobora gupfa 2/3 by’abanyarwanda ».

Ngo ibijya gucika bica amarenga

Reka ntangire nibutsa abanyarwanda amateka. Mbere no muri 1994 mu gihe cy’intambara FPR Inkotanyi ya Museveni yashoye ku Rwanda; haranzwe n’umwuka mubi cyane wagaragazwaga n’ibikorwa bifatika byateguraga amahano yabaye.

Nyamara, kubabaye mu Rwanda mbere y’itariki ya 1 Ukwikira 1990, kumva umunyarwanda wapfuye byabaga ari igikuba cyacitse. Yemwe n’amakuru yavugwaga ko hari abacibwaga imitwe mu mvugo yakwiye mu gihugu ngo guca amashu, byari amayeri ya RANU (inkotanyi) yo kubona gihamya y’ibinyoma bakwirakwizaga ku isi ko abanyarwanda bitaga bene wabo mu gihugu bicwaga.

Iyi ntambara y’ubushotoranyi yashowe ku Rwanda, yatangiranye n’iyicwa ritagira izina ry’abanyarwanda. Icyo gihe u Rwanda rwinjiye mu bihe by’icuraburindi byo gutakaza ubuzima. Umuco wo guha agaciro no kurinda ubuzima wagiye uzima gahoro gahoro, abantu bamenyera urupfu, kugeza ubwo hapfuye za miliyoni nyinshi z’abanyarwanda.

Iyinjizwa ry’umuco w’urupfu n’ubwicanyi mu Rwanda byakozwe na FPR Inkotanyi, byarukururiye umuvumo. Byatumye umunyarwanda atakaza uburenganzira hafi ya bwose; none bigeze aho FPR yigisha ko umunyarwanda arutwa n’igihugu, ko ugupfa kwe ntacyo bivuze. Aha wakwibaza niba kuri FPR igihugu ari imisozi, cyangwa se niba ari abaturagihugu.

Kuva rero 1/10/1994 kugeza magingo aya, abanyarwanda barishwe karahava. Muri Mata 1994 byabaye akarusho, aho nyuma y’ihanurwa ry’indege yari itwaye Nyakwigendera Perezida Yuvenali Habyarimana na mugenzi we w’u Burundi Sipiriyani Ntaryamira n’abo bari kumwe; imitwe yitwaje intwaro yari yararemwe na FPR Inkotanyi mu gihugu hose izwi nk’interahamwe, zitirirwa mu by’ukuri MRND na CDR, yiraye mu baturage si ukurimbura yiva inyuma, yunganiwe na ba batekinisiye Tito Rutaremara yahishuye ko bari nibura 5 muri buri selire y’igihugu.

Ntibyaciriye aho, FPR imaze gutsimbataza ubutegetsi, yiraye mu baturage irarimbura mu mayeri arenze imivugire, haba mu cyiswe kwitaba inama ukitaba Imana, operation punguza waginga, ifungwa ridasobanutse ry’abanyarwanda bakicirwa muri kasho na gereza, intambara y’abacengezi, irigiswa rihoraho ry’abanyarwanda, ifungwa n’icirwa ry’imanza ridasobanutse ry’abazamura amajwi bashaka uburenganzira bwabo n’ibindi.

By’akarusho intambara yo guhiga impunzi z’abanyarwanda bo mu bwoko bw’abahutu yagabwe mu cyahoze ari Zayire (ubu ikaba ari Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo) mu mpera ya za 1996, yabaye imperuka kuri bo kuko 1/2 kirenga cyabo cyatsembwe.

Nyuma y’iyo myitwarire yose y’ubunyamaswa yaranze FPR Inkotanyi, bamwe badatinya kwita RUPFU, ntiyanyuzwe. Yakomeje no kurangwa n’imyitwarire iganisha ku iyicwa rya rusange ry’abanyarwanda. Iri tsembwa uko rigaragazwa, ntirireba abahutu cyangwa abatutsi. Niyo mpamvu iyi mpuruza igomba kwitabwaho kandi ikumvwa n’uwo ariwe wese ukunda koko u Rwanda.

Bimwe mu bimenyetso simusiga bigaragaza nta shiti ko agatsiko ka FPR inkotanyi gategura kurimbura abanyarwanda

Nk’uko nabigaragaje, agatsiko ka FPR inkotanyi n’inzobere mu gukora irimburambaga. Bazi kandi basobanukiwe neza itegurwa n’ishyirwa mu bikorwa ry’itsembambaga. Ibi bikorwa bya kinyamaswa babitangiye guhera mu Bugande mu ntara y’amajyaruguru ashyira uburengerazuba, iyo ntara yategekwaga na Kayumba Nyamwasa, aho barimbuye imbaga, nyuma y’intambara yagejeje Museveni ku butegetsi. Bakomereje mu Rwanda mu ntambara bise RAZZIA yo gutsemba igihumeka cyose.

Nyuma y’itegurwa rya jenoside mu Rwanda, yashobotse nyuma y’igeragezwa ryabaye mu mpfu zitandukanye zabaye mu Rwanda; bashoboye kwisasira imbaga y’abanyarwanda bakoresheje abandi banyarwanda, kugirango bagere ku butegetsi nta nkomyi.

Bakomeje uwo mugambi mubisha wo kurimbura imbaga muri Kongo Kinshasa, bataretse mu gihugu, ndetse no mu bindi bihugu bagiye bagerageza bikanga. Wa mugani ngo agatoki kamenyereye gukomba gashirwa gacitse. Uyu mugambi mubisha w’irimburambaga, ntibawutsotsobye uko bifuzaga.

Perezida Paul Kagame we ubwe ubwo yari ku rwibutso rwa Murambi ya Gikongoro, yivugiye ko icyo yicuza kandi kimubabaza ari uko atashoboye kurimbura abahutu bakamucikira Congo, akaba atarabamariyemo umujinya we. Muri 2016 ubwo yari ari i Rambura ku Gisenyi, yabishimangiye ahamya ko abanyarwanda bagiye kujya baraswa ku manywa y’ihangu, anemeza ko bagiye kujya batanga ubutabera butanditse. Yaje kandi kongera kubishimangira mu mvugo zijimije kandi mu bihe bitandukanye ko ashobora kuvoma ingunguru y’amazi akoresheje agafuniko k’icupa.

Ibi byose bigamije gutegura mu mitwe y’abicanyi, iyicwa rya hato na hato ry’abanyarwanda. Bigamije kandi gutegura imyumvire y’abanyarwanda bazicwa ko kwica umunyarwanda agatsiko kamaze kwita umwanzi ari igikorwa cy’ubutwari bo bita gukunda igihugu, kandi ko uwo wishwe atagomba gukurikiranwa cyangwa kwirengera.

Iyi myitwarire rero ntiyagarukiye aho. Reka tunyure mu bikorwa bimwe byakozwe kandi bigikorwa na FPR Inkotanyi bitegura byanze bikunze irimburambaga.

Icya mbere kandi gikomeye, FPR Inkotanyi ntiyigeze ihagarika intambara haba ku basirikare no kubasivili. Yafashe inzego zose zakagombye kuyoborwa na rubanda, bazitegekesha abasirikare. Yafashe abasirikare bagakwiye kujya mu bigo byabugenewe, babakwirakwiza mu mirenge, mu makomini, mu maperefegitura. Byageze aho guhera muri 2010, babashumura muri rubanda ku buryo guhera saa cyenda z’amanywa, imirongo y’abasirikare iba inyuranyuranwamo mu gihugu hose, kandi abasirikare bikwije intwaro nk’aho biteguye kurwana. Baba kandi bunyuranamo n’abapolisi nabo bafite intwaro bahiga abanyarwanda.

Nyuma y’icyo gikorwa, baremye imitwe yitwaje kandi ishobora gukoresha intwaro. Aha twavuga Local Defense Forces yaje gusimburwa magingo aya na DASSO, bakaba bakora nk’interahamwe, impuzamugambi cyangwa abakombozi twabonaga mbere ya 1994. Hari kandi insoresore za RIB, DMI, NISS zidasiba kunyereza abantu zitwaje intwaro. Hari ndetse n’indi mitwe myinshi yitwa ko ishinzwe kurinda umutekano nka KK Security, Intersec, n’indi; kandi iyi mitwe igizwe n’abahoze mu nkotanyi batunze imbunda iwabo.

Ntitwabura kandi kuvuga umutwe uhoraho w’inkeragutabara ugizwe n’abahoze mu nkotanyi cyangwa se mu ngabo z’agatsiko, abenshi bakaba bafite intwaro, abandi bakaba bagihembwa biteguye gukoreshwa icyo agatsiko kabakoresha cyose.

Ntabwo bahagarikiye aha. Basenye uburyo abanyarwanda bari batuye mu buryo bwa gakondo, maze bubaka imidugudu yihariye y’abatutsi, bitwa ko barokotse jenoside, none ubu izo nzu ziri kubasenyukiraho. Bubatse kandi indi midugudu y’abavuye hanze yihariye, hamwe n’imidugudu yo mu byaro aho bagiye bakura abanyarwanda mu mitungo yabo, bakabambura amasambu, bakabaha inzu ihuriweho n’imiryango ine (four in one).

Ubu buryo bwo kwegeranya abantu ngo ababashaka bababone neza kandi vuba, bica amarenga ya za nkambi abanazi buteguye yo kwiciramo abayahudi.

Mwibuke ko nibura isibo iri mu mudugudu hari inkeragutabara, umu DASSO, umupolisi, umusirikare, n’abandi benshi batunze intwaro, cyane ko agatsiko kabonye bizagakoraho, gashyiraho itegeko 56/2018 ryo ku wa 13/8/2018
 ryerekeye intwaro no kuzitunga ryo kwemerera abo bashaka gutunga izo ntwaro.

Mu rwego rw’ubukangurambaga, ntabwo bahagarikiye aho. Banize ku buryo budasanzwe itangazamakuru ryigenga, baburizamo inzira zose zo guha ijambo umuturage, cyangwa se izatuma akarengane ke kagaragazwa. Ni gutyo baremye ibitangazamakuru byandika n’ibitangaza amashusho n’amajwi byitwara neza neza nka RTLM na Radio Muhabura yo mu bihe bya 1994.

Ni muri izo nzira rero batangiye ivangura rikomeye mu banyarwanda, bita amazina akomeye kandi atesha agaciro abo badashaka. Bita abo badashaka abanzi b’igihugu, ibigarasha, ibipinga, intarehamwe, umwanda, abateruzi b’amakarito, n’ibindi. Izi nyito zo gutesha agaciro abanyarwanda badashaka, ni inzira nziza kandi z’ubusamo zo kwica abo badashaka, kuko baba bahaye rugari abicanyi ko iyicwa ryabo ryemewe kandi ari ugukiza igihugu.

Ibi bikorwa bigeze aho bajya mu miryango y’abo bita abanzi b’igihugu, bagatera ubwoba abo banyarwanda, bakajya ku mva z’ababo, bakabatesha agaciro, kandi bakabandagaza babatuka ibitutsi bitagira izina.

Ibintu rero ubu bigeze aho biteye inkeke.

Ibi turabishingira ku buhamya bwatanzwe n’umunyarwanda ukomoka Rutsiro muri Kibuye hafi n’ikiyaga cya Kivu, yagaragaje ko imyitegure yo gukora ibara mu gatsiko igeze kure.

Ntabiciye ku ruhande reka mbagezeho uko we yabyivugiye, noneho abanyarwanda babe aribo baca urubanza. Uyu munyarwanda avuga ko yize kaminuza hakaba hashize imyaka 11 yarabuze akazi, kandi ko uwize aho atuye afatwa nk’ikigoryi kubera iterabwoba n’itoteza bakorerwa. Avuga ko agatsiko kamaze iminsi gakangurira imiryango y’abatutsi ifite abana mu gisirikare cya RDF no mu gipolisi gutunga intwaro no gucukura indaki, ndetse ko abenshi bamaze kuzihabwa.

Akomeza avuga ko azi neza iyo miryango yamaze kwibikaho imbunda, ndetse ubu ko igenda ikangurira inshuti zayo, zaba izo mu batutsi cyangwa se abahutu, nabo gutunga izo mbunda, abatabishoboye bagacukura indaki hafi y’ingo zabo. Ngo impamvu ni uko hagiye kuba ikintu kidasanzwe mu gihugu, bityo bakaba bagomba kwitegura kwirwanaho, abatabishoboye bakazahungira muri izo ndaki.

Avuga ko ayo makuru y’impamo yayabwiwe na mubyara we uzi uwo mugambi, ndetse akaba yaranamusabye ko nabo batunga iyo mbunda, ngo kuko ahazaba havugira amasasu nta mwicanyi uzahegera, kuko bazaba bumva ko ari bagenzi babo. Akomeza ashimangira ko uwamusabye ko bagura imbunda yamubwiye ko nta mafranga bafite, amusaba gucukura indaki kuko nta bundi buryo bwo kuzarokoka ubwo bwicanyi. Avuga rero ko aho atuye ku nkengero z’ikiyaga cya Kivu kandi ko hari kubera imyiteguro y’ibikorwa bidasanzwe.

Ashimangira kandi ko ibarura rusange ry’abaturage ryateguwe mu ibanga, kandi rihabwa abarimu gusa, mu gihe abashomeri ari benshi, ndetse ko abarimu boherezwa kubarura kure y’iwabo, muri iryo barura hakaba hazibandwa gusa ku miryango ifite abantu babo mu mahanga.

Iyi nkuru y’uyu muturage uvuga ko yize akabura akazi, ishimangira neza ibyo twagaragaje haruguru byerekana neza imyiteguro idasanzwe isa neza neza n’ibyakozwe mbere ya 1994. Kabone n’ubwo haboeka ababihinyura ko ari inkuru mbarirano, nyamara bimwe mubyo avuga, ntibyavuzwe nawe gusa, kuko nk’ibarura ry’imiryango ifite ababo mu mahanga ryavuzwe guhera mu mwaka.

Ibi kandi byabaye mbere 1994, ubwo bamwe mu batutsi bashishikarijwe gucukura ibyobo mu ngo zabo. Aha twatanga urugero rw’icyobo cyari mu rugo rwa Kayiranga w’umututsi i Nyamirambo, Ministiri Mwemayire Felicita avuga yaroshywemo mu buhamya bwe. Ibi kandi bikaba bihuzwa n’ubuhamya bwatanzwe na bamwe mu baturage bari batuye Bisesero ya Rutsiko, aho benshi bari batunze intwaro.

Abanyarwanda bumva ibintu nk’ibi, bakaba barabaye muri ibi bibazo bakabona uko amahano ategurwa, bakwiye kugirira ubwoba ibi bikorwa no kwita byanze bikunze kuri icyi kibazo, hagafatwa ingamba hakiri kare.

Abakurikiye ibiganiro bakunda igihugu, barasaba Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro kwitegura gutabara no kurengera abanyarwanda

Nyuma yo kugaragarizwa ibi bibazo by’imyiteguro idashidikanywaho yo kurimbura imbaga y’abanyarwanda, aho abambari b’abicanyi b’agatsiko barekereje gukora ibara, abanyarwanda benshi bafite impungenge z’uko babura gitabara.

Ni muri urwo rwego benshi basabye abanyarwanda kuba maso no kutazongera kwemera gutega amajosi, ahubwo bakitegura kwirwanaho. Abandi basabye bakomeje Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro kwihutira gushyiraho ingabo z’abanyarwanda zo kwitegura kubarengera mu gihe baba bugarijwe.

Nk’uko bagiye babishimangira, abanyarwanda benshi baba abari mu gihugu no hanze mu bihugu bitandukanye, bamaze kugirira icyizere Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro. Nyamara icyo cyizere gishingiye mu rukundo ariko turashyirwa mu bikorwa ngo bahe iyo guverinoma inkunga yayifasha kugera ku ngeto zayo.

Birasanzwe ko Guverinoma yose ikenera amaboko y’abanyagihugu bayo ngo ishobore gukora. Nibyo abanyarwanda bagiye bakurikira ikiganiro bahamagariraga bagenzi babo guhaguruka bagatera inkunga iyi Guverinoma ngo yisuganye kandi yitegura gutabara mu gihe abanyarwanda baba basumbirijwe n’abicanyi.

Nyakubahwa Perezida Thomas Nahimana waganiraga nabo, yabibukije ko ari inshingano za Guverinoma yose kurinda abaturage. Ariko nawe yemeza ko bitashoboka adahawe ubushobozi. Yabivuze muri aya magambo:  » Naba nitwa Perezida nyabaki, niba ntashoboye kurinda abaturage bamfitiye ikizere? Si icyaha cyangwa ikosa ko Guverinoma igira ingabo z’abaturage zo kubarinda ».

Aha abinyujije mu butumwa butandukanye yagiye atambutsa mu gitangazamakuru ISINIJURU TV, yavuze ko kwirengera ari inshingano za buri wese wanga akarengane kandi ko na Bibiliya ibyemera, aho yongeye kugaruka ku magambo ya Yezu muri Luka 22,26 avuga ati:  » …n’udafite inkota nagurishe igishura cye maze ayigure ». Aya magambo ya Yezu kandi yaje yiyongera ku bikorwa yakoze byo kwirukana abacuruzi mu ngoro y’Imana ( Matayo 21,12).

Ashingiye kuri ubu butwari bwa Yezu, Padiri Thomas Nahimana yasabye rero akomeje abanyarwanda gukomeza kubiganiraho bakabifataho umwanzuro. Yashimangiye ko icyo bazasaba Guverinoma yabo ibakunda kandi ibifuriza ibyiza bazagikora.

Ibi byifuzo by’abanyarwanda byo gusaba ko hajyaho ingabo za rubanda muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, izo ngabo zikaba koko ari ingabo z’abanyarwanda zo kubarengera, atari iz’agatsiko; bisaba amikoro n’ubushake by’abanyarwanda. Nibo bagena uko byagenda kandi bagahagurukira gufasha mu mishinga iremereye nk’iyo.

Nta pfunwe, isoni cyangwa ikimwaro biteye ko Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yagira politike ihamye yo kurinda igihugu (politique de défense nationale), kuko kenshi mu Rwanda hagiye habaho ingabo zubakiye ku muntu cyangwa itsinda ry’abantu, aho kwiyumvamo ko ari iza rubanda.

Ubu buryo bwanajyana kandi no kubaka inzego zishinzwe umutekano no kurinda abanyarwanda, zazamo n’izatabara mu gihe agatsiko kahirahira kagashaka gukora ibara mu banyarwanda.

Ibi bitekerezo rero bikeneye inkunga y’abanyarwanda ngo bishyirwe mu bikorwa, kandi ubumwe bwacu niyo ntwaro ikomeye izahashya abicanyi ruharwa ba FPR Inkotanyi bamaze kwisasira imbaga, none bakaba n’ubu bagikubita agatoki ku kandi ko batanyuzwe.

Twamaze kubona rero ko barangije kwitegura kongera kugarika ingongo. Baribeshya ariko ntabwo abanyarwanda b’umutima kandi bakunda igihugu bazabibemerera. Duhagurukire rimwe turwanye umwanzi w’abanyarwanda wifuza kubamarira ku icumu kandi tubifashijwemo n’Imana tuzatsinda.

 

UMWANDITSI

Innocent NIRINGIYIMANA

IMYAKA 24 NYUMA Y’INTAMBARA YA 2 YA CONGO, HABA HAKIRI ICYIZERE CY’UBUTABERA?

$
0
0
Kuwa 2 Kanama 1998, nibwo hadutse intambara yiswe « Intambara ya 2 ya Kongo ». Iyo ntambara yatangijwe n’umutwe wiswe RCD ( Rassemblement Congolais pour la Démocratie) yahimbwe n’u Rwanda kubera kutumvikana n’uwari Perezida wa Kongo Laurent-Desiré Kabila.

Iyi ntambara yahagaze muri 2003 kubera ibiganiro byaberaga Sun city muri Afurika y’Epfo, byagejeje ku gushyiraho inzego za politike muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo (RDC). Iyi ntambara yaje ukurikira indi nyine yari yaratangiye mu mpera za 1996, yaje guhirika ku butegetsi Mobutu Seseseko, agasimburwa na Laurent Desideri Kabila. Nyamara n’ubwo hashize igihe kingana gutyo, ingaruka z’iyo ntambara ziracyari mbisi, kubera ko kuva icyo gihe igice cya Kongo y’iburasirazuba cyabaye isibaniro.

 

Nyuma rero y’imyaka 24, ubutabera ntibwigeze bitangwa kuri miliyoni zirenga 6 z’abazize izo ntambara barimo abakongomani n’abanyarwanda.  Kugeza magingo aya, Leta Zunze Ubumwe za Amerika zatangaje ko abazize izo ntambara bagera kuri miliyoni 5 n’ibihumbi magana ane (5400000).

 

Hateganyijwe byinshi kandi byiza ngo abagize uruhare mu ikorwa ry’ibyaha byabaye muri izo ntambara bahanwe. Twavuga nk’umushinga wo gushyiraho Urukiko Mpuzamahanga mpanabyaha rwihariye ku byaha byakorewe iburasirazuba bwa Kongo, umaze imyaka irenga 10 ariko ukaba udashyirwa mu bikorwa.

 

Kugeza magingo aya, Dr Denis Mukwege wahawe Igihembo cy’Amahoro kitiriwe Nobel, yashyize icyo kibazo mu by’ibanze mu rugamba rwe, ariko bikaba ntacyo bitanga koko mu buryo bufatika.

 

Ibi kandi binagarukwaho n’uwitwa Matumo, impirimbanyi yo mu muryango w’abanyagihugu bifuza impinduka (Lucha), hamwe n’uwitwa Maud-Salomé EKILA uri mu rugaga rw’abatekereza guhuza Afurika (panafricanisme) aho bagenda batanga ibitekerezo ku cyakorwa ngo haboneke ubutabera.

 

Kubwa Maud-Salomé EKILA, ishingwa ry’Urukiko mpuzamahanga mpanabyaha kuri Kongo, rwahagaritswe n’uko ubwicanyi bukorwa kubera inyungu z’ubucuruzi bw’amabuye y’agaciro. Akomeza avuga ko intambara hafi ya zose ziterwa n’amasosiyete mpuzamahanga agenzwa no gushaka amabuye ya Kongo, ari nabyo bituma abo bakoresha bica, basenya cyangwa se bagafata ku ngufu abakongomani, nyamara bagakomeza gukingirwa ikibaba.

 

Ikigaragara ni uko nyuma y’imyaka irenga 30, abagize uruhare mu mabi yabereye muri Kongo, bari gukora ibishoboka byose ngo bayobye ukuri, bazimanganye ibimenyetso. Ibi bituma rero umurimo wo gutangiza imirimo y’uru rukiko igorana. Nubwo ariko bimeze, ntabwo bikwiye gucika intege no guterwa ubwoba n’abasaza imigeri badashaka ubutabera.

 

Ku muntu wese uharanira uburenganzira bwe, ubutabera ntibwingingwa. Birakwiye rero ko abahohotewe bose batagomba gucika intege bagaharanira ko byanze bikunze ubutabera bukora umurimo wabwo. Ku bakongomani by’umwihariko, bagomba gushikama kugirango bahumurize imitima yashavuye, bomore ibikomere byatewe n’abicanyi bagikomeje kwidegembya.

 

Mu bikorwa bitandukanye bikwiye gukorwa, bamwe mu banyamuryango ba LUCHA bagiye bibutsa umuryango mpuzamahanga hamwe na Leta ya Kongo ko umuco wo kudahana ariwo wakomeje kongera ubukana mu byaha bikorerwa mu burasirazuba bwa Kongo. Bisaba kandi ko hongerwa imbaraga mu mubanyagihugu mu kubakangurira guharanira ko Raporo Mapping ivanwa mu kabati ka l’ONU, hagashyirwaho ubutabera bugomba guhana ababigizemo uruhare bose.

 

Muri uku kwezi kwa Kanama 2022, mu nama y’abaminisitiri ba Guverinoma ya Kongo, Umukuru w’igihugu Felix Tshisekedi nawe yagaragaje bikomeye ko afite ubushake bwo gushyiraho ubutabera bukwiye ku byaha byabereye muri Kongo.

 

Byanze bikunze, nta cyabuza ko Leta ya Kongo kuba yatangiza gahunda yo guha indishyi abazize izi ntambara nk’uko umuryango witwa  Global Survivor Fund  ubigenza mu gihe cy’imyaka 3. Birashoboka kandi gutanga impozamarira, kubaka inzibutso n’amashusho yibutsa ibyabaye, mu buryo bwo guha agaciro ubuzima bwatakaye muri izi ntambara.

 

Byari biteganyijwe ko i Kinshasa haba imyigaragambyo yo kwibuka « Genocost » (Jenoside yakorewe muri Kongo mu nyungu z’ubukungu). Iyi myigaragambyo yateguwe n’umuryango w’abanyagihugu bashaka impinduka, ukaba wifuza kwibuka abazize izo iyi Jenoside yakorewe Abakongomani.

 

Si Jenoside ireba Abakongomani gusa, n’Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abahutu barahatikiriye

 

Nk’uko bigarukwaho na Raporo Mapping, intambara yakozwe n’ingabo za FPR Inkotanyi zari kumwe n’iza Uganda (UPDF), yari igamije by’umwihariko kurimbura abanyarwanda b’Abahutu bari barahunze ubwicanyi bwa FPR Inkotanyi.

 

Nubwo yageze ku guhirika ubutegetsi bwa Mobutu Seseseko, yanarimbuye umubare munini w’impunzi z’abanyarwanda b’Abahutu barenga ibihumbi magana atanu (500.000), nk’uko na Raporo mapping ibyemeza. Ntabwo hishwe abanyarwanda gusa, hiswe abarundi bo mu bwoko bw’Abahutu nabo bari barahungiye muri Zayire y’icyo gihe, hamwe n’Abakongomani batagira ingano.

 

Nta gushidikanya nk’uko byanavuzwe mu mwanzuro wa Raporo Mapping, ibyaha byakozwe muri kiriya gihugu, biramutse bigejejwe mu rukiko rubifitiye ububasha byakwitwa Jenoside.

 

Ababikoze rero ntibashaka ko inkiko zijyaho. Abanyarwanda benshi bo mu bwoko bw’Abahutu bari muri Kongo bazi ibyabaye. Nibo bakwiye gusohoka mu gikonoshwa cy’ubwoba bakifatanya n’Abakongomani mu guharanira ko ubutabera bukora inshingano zabwo.

 

Ubu abanyarwanda bakomoka ku bandi bishwe barenga ibihumbi 500, banyanyagiye hirya no hino ku isi. Bakeneye ijwi rimwe bakiyunga n’abakonomani bagaharanira ko ubutabera bujyaho. Nta kindi gikenewe uretse gushyiraho urukiko mpuzamahanga mpanabyaha rwo kuburanisha abanyagihugu n’abanyamahanga bagize uruhare muri iyo Jenoside.

 

Tutabiciye ku ruhande, Jenoside yakorewe Abakongomani n’iyakorewe Abahutu muri Kongo igomba kubazwa Perezida Kagame Paul n’abayobozi b’ingabo ze yatumye kubarimbura, ikanabazwa Perezida Yoweri Museveni hamwe n’abayobozi b’ingabo ze.

 

Icyo twese twahurizaho, ni uko ntawe ugomba gucika intege. Ikindi ni uko ubutabera buharanirwa. Si uwakoze ibyaha, cyangwa ufite inyungu mu kwiba amabuye ya Kongo uzashyiraho urwo rukiko. Ni Leta ya Kongo igomba gufata iya mbere ikabisaba cyangwa ikabyikorera. Ariko hejuru ya byose, ni abarokotse ubwo bwicanyi haba ku bakongomani yemwe n’abanyarwanda bakwiye guhuza ijwi bagasaba ubutaretsa ko umuco wo kudahana ucika burundu haba muri Kongo no mu karere.

 

Hejuru ya byose, abanyarwanda ubwabo bagomba kumva ko igihe cyose agatsiko ka Paul Kagame muri FPR Inkotanyi n’agatsiko ka Museveni muri UPDF bagifatiye ku gakanu abategetsi, jenoside itazigera ihagarara.

 

Dukwiye gushyira ku ruhande uburangare bwose, ibidutanya bidafite ishingiro, maze tugashyira hamwe imbaraga zakuraho utwo dutsiko ibihugu byacu bikagira demokarasi, abakoze ibyaha bose bakabihanirwa. Ntabwo ariko ibi byose byagerwaho, abakongomani nabo bahora mu ntambara z’urudaca baterwa n’utwo dutsiko batabigizemo uruhare. Tukaba tubasaba kudufasha kudushyigikira mu rugamba rukomeye rwo kwirukana abicanyi mu karere.

 

Twese hamwe tubifashijwemo n’Imana tuzatsinda nta kabuza.

 

UMWANDITSI

Innocent NIRINGIYIMANA

 

 

 

 

Musenyeri Anaclet Mwumvaneza wa Diyosezi ya Nyundo arakataje mu guhohotera abapadiri be

$
0
0

Padiri Denis Irivuzumwami ibumoso na Musenyeri Mwumvaneza Anaclet iburyo.

Ubundi umushumba wa Diyosezi asanzwe afatwa nk’umubyeyi w’abapadiri ashinzwe, yemwe n’abakirisitu. Nyamara imyitwarire ya Musenyeri Mwumvaneza Anaclet, umushumba wa Diyosezi ya Nyundo, ihabanye n’ubwo butumwa yahawe na Nyagasani Yezu Kristu. Yatangiye arangwa n’amagambo yuzuye icengezamatwara rya FPR Inkotanyi hamwe n’ivangura. Ubo noneho ageze aho yitwara nk’umupolisi, maneko cyangwa se RIB. Ibyabaye kuri Padiri Denis Irivuzumwami ni agahomamunwa, bikaba byarakozwe ku mabwiriza ye.

Hari ku italiki ya 09 Nzeli 2022 ahagana saa tanu z’amanywa, ubwo Padiri Denis Irivuzumwami wari usanzwe ari Padiri Mukuru wa Paruwasi Kavumu muri Diyosezi ya Nyundo, akaba yari ahugiye mu myiteguro y’urugendo rwo kujya gukomeza amasomo ye, yatunguwe no kugwa gitumo n’itsinda ry’abapadiri boherejwe na Musenyeri Mwumvaneza Anaclet, aho yari kuri diyosezi ya Nyundo,  agakorerwa ibya mfurambi, n’abatakagombye kubikora.

Iryo tsinda ryari rikuriwe na Padiri Habimana Jean Patrick ushinzwe ikoranabuhanga (ICT) muri diyosezi ari kumwe na Padiri Antoine de Padoue Nsingijimana, ryahise ritangira kumusaka, apakuruzwa ku gahato ibintu bye byari mu bikapu by’urugendo, yakwa mudasobwa na telefoni, hamwe n’ibindi bikoresho bijyanye nabyo, maze babishyira Musenyeri ngo bigenzurwe.

Nk’uko twabivuze, ibi byabaye mu gihe uyu mupadiri yitegura gukora urugendo yerekeza i Kanombe, aho yagombaga gufatira indege imujyana mu gihugu cy’Ububiligi gusubukura amasomo ye.

Uyu mupadiri wabonye ibimubayeho, yabaye nk’ukubitwa n’inkuba, asa n’ugwiriwe n’ijuru, kuko atumvaga ukuntu yakorerwa ibikorwa nk’ibyo, kandi urugendo agiyemo ari Musenyeri Mwumvaneza Anaclet ubwe wamuhaye uburenganzira. Nyamara yahise azirikana uko yahamagajwe igitaraganya ngo aze kuri diyosezi, hamwe n’irindi totezwa yari asanzwe akorerwa, abasha kwiyakira akomeza urugendo rwe.

Ubusanzwe, uyu murimo wo gusaka no gufatira ikintu cy’undi wemerewe gusa  Polisi cyangwa Ubushinjacyaha mu gihe cy’ikurikiranacyaha cyangwa se hagamijwe gukumira ikibi gishobora kubaho.

Kuba rero nta muntu utari polisi cyangwa se urundi rwego rwabiherewe ububasha n’amategeko wemerewe gufatira, gusaka no kugenzura ibikoresho by’undi muntu atunze ku giti cye, bituma twibaza niba ibi bikorwa Musenyeri Anaclet Mwumvaneza yakoze yaba abiterwa n’ubujiji, ubugome cyangwa se afite ubundi butumwa butandukanye n’ubwa gishumba.

Byanze bikunze, ibi bikorwa ubwabyo binyuranye n’ingingo ya 34 y’Itegeko nshinga ry’u Rwanda ryavuguruwe muri 2015 igira iti:  « Buri muntu afite uburenganzira ku mutungo bwite, waba uwe ku giti cye cyangwa uwo asangiye n‟abandi. Umutungo bwite, uw’umuntu ku giti cye cyangwa uwo asangiye n’abandi ntuvogerwa. Uburenganzira ku mutungo ntibuhungabanywa keretse ku mpamvu z’inyungu rusange kandi hakurikijwe ibiteganywa n‟amategeko.. »

Niba rero ibi bikorwa yakoze afatanije n’abambari be binyuranije n’amategeko yaba ay’igihugu hamwe n’Ivanjiri, byanze bikunze ni ibikorwa by’ihohoterwa bigamije iterabwoba n’agasuzuguro kuri bagenzi be basangiye ubutumwa. Twizeye ko igihe kizagera akabibazwa.

Ibi bikorwa biri kugenda bigaragara kuri Musenyeri Mwumvaneza Anaclet si ibya none, kandi ntabikora wenyine muri diyosezi yatangiye guhindura ikigo cy’ubutasi cya FPR Inkotanyi.

Bamwe mu bapadiri bamufasha muri iryo hohoterwa rya bagenzi babo, twavuga nka Padiri Antoine de Padoue Nsingijimana. Uyu mupadiri abamuzi bemeza ko yakuye agahu ku nnyo, akaba atakigira rutangira. Kugeza magingo aya wagira ngo niwo murimo wa gitumwa yatorewe. Twizere ko na we umunsi umwe azabiryozwa, cyane ko bizwi ko irindi zina ry’ubutabera ari ‘mudaherenwa’.

Tubibutse ko ubusanzwe uyu mupadiri Denis Irivuzumwami azwi ho impano yo kwirukana amashitani no gusengera abarwayi bagakira, abandi bagahumurizwa. Ese koko Musenyeri Anaclet Mwumvaneza nibyo byaba bituma amugirira ishyari rigeze aho amukorera ibikorwa, ubundi byagenewe shitani n’abambari bayo? Byageze aho Musenyeri Anaclet Mwumvaneza ahora asirisimba muri Paruwasi ya Kavumu, aho kuza mu mirimo ya gishumba n’iyogezabutumwa akomeza abapadiri ashinzwe, ahubwo akagenzwa no gusebya umupadiri we. Aho bitereye inkeke, ni uko uyu Musenyeri nta kindi kiganiro yari asigaye avuga haba ku meza kitari ugusebya Padiri Denis Irivuzumwami, kugeza ubwo yivugiye mu kanwe ke  ngo:  » igitsina ni inyama iryoha, nicyo Padiri aba akurukiye mu bagore, yitwaje kubasengera ».

Ese yaba yari yarabisuzumye koko akemeza ko umupadiri we, ubutumwa akora aba aganisha ku kwiruka inyuma y’abagore aho kogeza Ivanjiri? Ese koko ni abagore yasengeraga gusa cyangwa n’ababikeneye bose? Ese Musenyeri muri diyosezi ye, abona aricyo abakrisitu bakeneye kurusha kubahumuriza no kubafasha kwiteza imbere, mu gihe abona ingoma ya FPR Inkotanyi ibageze ku buce?

Ni iyihe mpamvu Musenyeri Mwumvaneza Anaclet atoteza uyu mupadiri?

Nk’uko twabivuze, Padiri Denis Irivuzumwami azwiho impano yo gusengera abakirisitu bafite ibibazo binyuranye kandi bagafashwa. Amakuru yizewe neza, yemeza ko urwango Musenyeri Mwumvaneza Anaclet afitiye Padiri Denis Irivuzumwami ruterwa n’iyo mpano afite yo gusengera abarwayi bagakira, ari nabyo bituma agira igikundiro mu bakirisitu.

Uko gukundwa n’abakirisitu b’imihanda yose kandi akanaganwa n’abakirisitu benshi, Musenyeri yabibonye ikibazo muri diyosezi aho kubibonamo ko iyogezabutumwa riri kwiyongera. Uku kumutoteza, byatumye kandi hari n’abandi bapadiri bagenzi be bamwijunditse bakamugirira ishyari muri ubwo butumwa bwe. Abo barimo cyane cyane bamwe mu bayobora amaparuwasi yegeranye na paruwasi ya Kavumu aho Padiri Denis Irivuzumwami yari abereye Padiri mukuru.

Amakuru atugeraho akomeza avuga ahubwo ko muri abo bapadiri, abenshi babaswe n’ingeso mbi zirimo ubusambanyi bukabije, gusahura imitungo y’amaparuwasi bashinzwe, kubyara abana hirya no hino, n’indi myitwarire koko itakagombye kuranga umupadiri irimo kuyoboka no gukorana na FPR Inkotanyi ku mugaragaro. Mubyo Padiri Denis Irivuzumwami azira rero, harimo no kudashyigikira na gato iyi myitwarire mibi, ndetse akaba ayirwanya ku mugaragaro.

Igitangaje rero ni uko abo bapadiri, aribo Musenyeri Mwumvaneza Anaclet yagize abajyanama be babi. Yaba se abashyigikiye muri iyo myitwarire igayitse? Yaba se nawe hari imwe muri iyo myitwarire mibi bahuriyeho akaba agomba kumva yabakingira ikibaba? Byaba bibabaje cyane.  Biramutse ariko bimeze twagira tuti: « Mana tabara kiliziya yawe ».

Mu gusoza, ibi bivuzwe kuri Musenyeri Mwumvaneza Anaclet byo gutoteza abapadiri n’abakirisitu, asanzwe anazwiho ikibazo cy’irondakoko n’ubuhezanguni. Anazwiho kandi kugira amagambo menshi, ndetse no gukunda amazimwe! Ibyo bikaba intandaro yo guhorana urwikekwe no guteza induru muri diyosezi ayoboye. Iyi myitwarire ubundi yo kutihanganira umunyarwanda ukunzwe n’abantu, ubunzi izwi cyane mu Nkotanyi, aho ugomba kumenyekana cyane yari Paul Kagame, abandi bakaba bagomba gucishwa bugufi. Yaba se nawe yarumvise iryo cengezamatwara akaba ari kurishyira mu bikorwa muri diyosezi yagabanye?Aho uyu mushumba uteranya intama, ntiyaba ari cya kirura cyazinjiyemo kigize intama, kikazazimara uruhongohongo?

Abapadiri n’abakirisitu bakirangwa n’umutimanama muri diyosezi, bari bakwiye gucana ku maso no kwirinda kugwa mu mitego wo gukoreshwa ibihabanye n’ubutumwa bw’urukundo twarazwe n’Umwami Yezu Kirisitu. Bakwiye kubwiza ukuri Musenyeri Mwumvaneza Anaclet, akamesa kamwe, kuko adashobora gucyeza abami babiri.

Tuributsa abakunzi ba leprophete.fr ko aya makuru twayahawe n’umukunzi wacu. Uwumva mu bavugwa muri iyi nkuru ibivugwamo bitamureba, cyangwa se binyuranije n’ibyabaye, afite uburenganzira bwo kutwandikira agira icyo abivugaho.

 

Akarinyuma Ladislas

Umukristu wa Diosezi ya Nyundo

 

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro irasaba abanyarwanda guhaguruka bagaharanira kugarura amahoro mu gihugu

$
0
0

Ifoto yafashwe ku kiganiro cyahise ku ISINIJURU TV.

Ibi byagarutsweho mu gitaramo cyatambutse ku « Isinijuru TV », ubwo hizihizwaga umunsi ngaruka mwaka w’amahoro ku isi. Mu ijambo ritangiza icyo gitaramo, Minisitiri w’ukuri, amahoro n’isanamitima muri Guverinoma ikorera mu buhungiro, Madame MWEMAYIRE FELICITEE yagarutse ku gaciro k’amahoro kandi ko aharanirwa. Icyi gitaramo kitabiriwe cyane n’abayobozi b’umuryangoremezo wa Mutagatifu Kizito Mihigo bakuriwe na Madame MARIE MEDIATRICE INGABIRE, umuyobozi w’uwo muryangoremezo hamwe na Padiri JEAN BOSCO NSENGIMANA, aumonier w’uwo muryangoremezo.

Uyu muhango witabiriwe kandi na Madame Minisitiri TRIPHINE CYURINYANA, hamwe n’abandi banyarwandakazi bakunda amahoro, barimo Madame RWALINDA BEATRICE, Madame LINDA na Hon. TUYISHIME BRIGITE.

Mu buryo burambuye tugiye kubagezaho ijambo ryose ryahariwe umunsi wo kuzirikana ku mahoro ku isi yose.

Banyarwanda, 
Banyarwandakazi,
Nshuti z’u Rwanda.

Kuri uyu munsi ngaruka mwaka wahariwe kuzirikana ku mahoro ku isi, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ishimishijwe no kwifatanya n’abanyarwanda bose baharanira kandi bakunda amahoro.

Mpereye ku magambo ya Mutagatifu Kizito Mihigo, wishwe n’agatsiko k’abavantara bigabije u Rwanda, azira guharanira amahoro mu banyarwanda, aho avuga ati: « Amahoro meza bana b’Imana mbifurije amahoro, mbifurije amahoro n’ubwiyunge…Wiyunge n’Imana nyuma yo kwiyunga n’abo tubana, kandi wibuke no kwiyunga nawe ubwawe ».

Iyi ntego ni nayo abamukunda kandi bumvise ubutumwa bwe baharanira ubutitsa, kandi byanze bikunze bazabigeraho.

Minisiteri y’ukuri, amahoro n’isanamitima muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, iha agaciro kandi ishyigikiye umuntu wese uharanira amahoro y’abanyarwanda, inzira yaba akoresha iyo ariyo yose, apfa kuba atayabuza abandi.

Umunsi mpuzamahanga wo kwimakaza amahoro ku isi, watangajwe n’Inteko rusange y’umuryango w’abibumbye (ONU) kuwa 21 Nzeri 1981, nyuma gato y’ivuka rya Kizito Mihigo, hakaba hashize imyaka 41 wizihizwa.

Insanganyamatsiko y’uyu mwaka wa 2022, Ishami ry’umuryango w’abibumbye ryita ku burenzi n’umuco (UNESCO) ryaduhitiyemo igira iti:  » Kubaka amahoro niyo nzira yo kurandura burundu irondamoko« . (End racism. Build peace).

Banyarwanda,

Banyarwandakazi,

N’ubwo bivugwa gutya, tubona hirya no hino amahoro agerwa ku mashyi, intambara zidakura mu ruge. Izo ntambara z’ubushotoranyi, iz’irondamoko n’irondakarere bikomeje kwiyongera. Iyo bigeze mu karere k’ibiyaga bigari cyane cyane mu Rwanda, ho biba agahomamunwa; ukibaza niba amahoro koko akibaho, ashoboka, cyangwa se niba isi yaramaze gufata ikindi cyerekezo gihabanye n’amahoro dusanzwe tuzi.

Twibutse ko hariho amahoro y’umutima kuri buri wese, amahoro mu ngo, amahoro mu miryango, amahoro mu baturanyi, amahoro mu gihugu n’amahoro mu bihugu by’abaturanyi.  Ibi bikaba bishatse kuvuga ko iyo amahoro abuze ku rwego rumwe, bitera ikibazo ku zindi nzego.

Abahanga bavuga ko niba ushaka amahoro utegura intambara... Iyi mvugo rero turamutse tuyitije, twayihuza n’uru rugamba turiho rwo guhangana  n’agatsiko k’abavantara batuvukije amahoro, cyane cyane abanyarwanda bari mu gihugu (abasope), nubwo ahari abantu hatabura urunturuntu.

Twizere ko iyi mvugo muyumva neza, kandi mwitegure, nta numwe usubiye inyuma, kwitanga ngo abanyarwanda aho bari hose bongere kugira amahoro y’umutima n’ay’igihugu cyabo, bishyire bizane.

Nk’uko Kizito Mihigo yabidushishikarije akoresheje ikimenyetso cy’inuma, natwe dukwiye guhagurukira urugamba rwo gushaka amahoro y’igihugu cyacu, noneho ku rwego rwisumbuye rwa KAGOMA, kandi amahoro akaba agomba kutugeza ku kuri, ubumwe n’ubwiyunge byuzuye.

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yiteguye rero gufatanya n’uwo ariwe wese ushakira amahoro by’ukuri abanyarwanda. Uwo rero akaba agomba kuba ataramunzwe n’imico y’ivangura n’irondamoko nk’uko byimakajwe na FPR inkotanyi. Agomba kandi kuba agaragaza ko yarenze byuzuye inzitizi zabase amateka y’abanyarwanda, avugisha ukuri ku bibazo byose biri mu mateka y’u Rwanda.

Twese hamwe dufatanye duharanire amahoro kandi byanze bikunze tuzatsinda.

Mutagatifu Kizito Mihigo w’i Kibeho dukunda, akaba yarazize guharanira amahoro y’abanyarwanda, atube hafi ntituzamutenguhe.

Mugire amahoro y’Imana.

 

Twakwibutsa ko uyu munsi wahariwe kwizihiza amahoro ku isi, ubaye mu gihe Inteko y’umuryango w’abibumbye (ONU) iteranye ku nshuro ya 76, aho isi yugarijwe n’intambara zikomeye zirimo iy’u Burusiya na Ikereni ishyigikiwe na OTAN, hamwe n’intambara ibera mu burasirazuba bwa Congo Kinshasa yashojweho n’agatsiko k’abavantara kava mu Rwanda, kayishoje mu izina rya M23.

Birakwiye ko umunyarwanda wese ushishikajwe n’amahoro yaba aye ku giti cye cyangwa ay’igihugu, ahaguruka nta kuzuyaza, agatabara ashakira abanyarwanda amahoro.

Iyi mpuruza ni nayo Nyakubahwa Thomas Nahimana, Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhugungiro, hamwe na Nyakubahwa Jean Paul Ntagara, Minisitiri w’Intebe, badahwema kudushishikariza. Nimuze koko nka KAGOMA, duhaguruke tujyanye amahoro iwacu, tutitaye ku kiguzi bizadusaba.

 

Innocent NIRINGIYIMANA

UMWANDITSI

 

 

UN NOUVEAU REGIME PACIFIQUE ET DEMOCRATIQUE A KIGALI: C’EST L’AUTRE NOM DE LA PAIX AU KIVU ET LA CONCORDE DANS LA REGION

$
0
0

Suite a la recrudescence de la situation sécuritaire en République Démocratique du Congo (RDC), spécialement au Kivu, causée par les guerres sporadiques d’agression menées par le régime belliqueux de Kigali, le Gouvernement du peuple rwandais en exil, ne reste pas les mains croisées. Son Excellence Monsieur Thomas Nahimana, le Président de ce Gouvernement, s’est exprimé sur ce point et a présenté toutes les pistes de solutions définitives à cette stituation devenue endémique depuis près de trois décennies.

Suivons attentivement son allocution.

Son excellence Monsieur Félix Antoine Tshisekedi Tshilombo,

Président de la République Démocratique du Congo.

  1. C’est avec une attention toute particulière que nous avons suivi le discours que vous avez prononcé à la 77ème Session Ordinaire des Nations Unies pour, je vous cite: « faire entendre la voix de votre pays la RDC sur les principales questions qui préoccupent au plus haut point la communauté internationale en ce moment ». Vous avez cité 5 défis majeurs, avec un point d’orgue sur celui de la paix et la sécurité pour tous. Vous avez insisté sur la lutte contre le terrorisme qui a fait de nombreuses victimes dans le monde et en RDC également. Ce fut un discours clair, sincère, intelligent et vibrant.
  2. Nous avons ainsi compris que vous accusez le Rwanda, ouvertement et sans langue de bois, de son rôle continuel et hautement criminel dans les tragédies qui ont plongé le Congo dans une misère indescriptible depuis plus de 20 ans.
  3. Vous avez évoqué la main tendue du peuple congolais, ainsi que votre bonne volonté à faire la paix avec les pays voisins. Vous avez parlé de plusieurs contacts et divers projets initiés par vous depuis votre accession au pouvoir, en vue de mettre un terme à la violence en ITURI et au KIVU…Vous n’avez pas caché votre déception du fait que vos efforts titanesques n’aient pas produits les bons fruits escomptés.
  4. Vous avez été jusqu’à rappeler les multiples pactes et accords régionaux, ainsi que les différentes initiatives internationals, qui auraient pu contribuer à la pacification de l’EST de la RDC… Mais vous constatez que tout se passe comme si une « Force obscure » et superpuissante balayait toutes ces bonnes initiatives d’un revers de la main pour favoriser et maintenir le chaos qui ne profite qu’à ceux-là même qui sont déterminés à exploiter sauvagement et mafieusement les diverses ressources naturelles de la RDC.
  5. Vous avez surtout fait le pas, Monsieur le Président, de désigner, solennellement et devant la plus haute instance internationale, les Nations unies réunies, le principal responsable et coupable: le  RWANDA.  Vous avez mêmes accusé les hautes autorités rwandaises de mauvaise foi et de vouloir toujours se cacher derrière des alibi insensés, pour justifier leurs aventures criminelles en RDC.
  6. Je crois profondément que vous n’avez pas volontairement cherché à esquiver la terrible question du « Cui bono fuit » (A qui le crime a-t-il profité) pour démasquer tous les malins profiteurs qui agissent dans l’ombre. Vous n’avez sans doute pas voulu pousser cette logique plus loin afin d’éviter de statuer que tout se passe comme s’il existait une sorte d’“Entente tacite pour anéantir votre peuple”. Au demeurant, vous avez bien fait d’opter pour la stratégie de la simplification du problème. Aussi avez-vous estimé que, de toute évidence, en vertu du principe « accessorium principale sequitur » (l’accessoire suit le principal), en l’absence du commanditaire, c’est au commissionnaire de payer la facture!

Excellence Monsieur le Président,

  1. Au nom du Gouvernement du Peuple Rwandais en exil que j’ai l’honneur de présider depuis février 2017. Je viens avant tout pour vous adresser les encouragements et les meilleures intentions de mon Equipe gouvernementale, et vous assurer de la main solidaire de la très grande majorité du peuple rwandais, bien que réduit à sa plus simple expression par la violence de cette même « Force de l’obscurité” que vous venez d’exposer devant les Nations Unies réunies.
  2. Nous saisissons également cette opportunité, pour vous révéler une triste vérité qui n’est en réalité qu’un secret de polichinelle : Ce n’est nullement le RWANDA en tant que nation qui agresse la RDC. Ce n’est pas le peuple rwandais qui attaque, détruit les vies et pille les biens des frères et sœurs Congolais. Ce crime est entièrement imputable à une BANDE identifiable d’individus, nommément connus, qui a pris en otage l’Etat rwandais depuis juillet 1994 et qui s’en sert pour s’enrichir personnellement quitte à semer le chaos et la désolation au Rwanda d’abord, dans la Région des Grands Lacs ensuite, et enfin dans d’autres pays africains.

Bref, une organisation terroriste du nom du Front Patriotique Rwandais (FPR-Inkotanyi), a réussi à se faire soutenir par la communauté internationale; à envahir le Rwanda en date du 1er octobre 1990; à y prendre le pouvoir par les armes dans une violence inouïe en juillet 1994; à se maintenir au pouvoir par un régime de terreur de type hitlérien; et à déstabiliser ou envahir les pays voisins dont la RDC, sans aucun respect du droit international. Vous savez comme moi que le nombre de victimes en vies humaines se compte par dizaines de millions tandis que la destruction et le pillage de biens matériels se chiffrent en plusieurs milliards de dollars. Tel est le bilan macabre à l’actif du Régime actuel de Paul Kagame…Et pourtant il reste bien en place, car il sait récompenser gracieusement ses puissants soutiens et célèbres complices!

Excellence Monsieur le Président,

  1. Avec un tel état des lieux, votre tâche s’annonce ardue bien que l’équation n’en demeure pas moins assez aisée à deviner. Car, si vous voulez vraiment la paix en ITURI, au Kivu, en RDC… Il n’y a qu’une et une seule solution: Chasser Paul Kagame et sa bande de terroristes au pouvoir à Kigali ! Je vous l’avais d’ailleurs déjà suggéré dans ma missive datée du 1er novembre 2019 ( « Alerte du 1er Novembre 2019 ») , vous veniez d’être fraichement élu Président de la République Démocratique du Congo.

Et comme, aujourd’hui, vous avez fait le pas de constater par vous-même la vraie source du malheur congolais, eh bien n’hésitez plus à faire le pas suivant que vous avez également annoncé devant les Nations Unies réunies : Prendre les armes et défendre, « quoi qu’il en coûte », l’intégrité de votre territoire national et la sécurité de vos concitoyens. Cela suppose bien évidemment d’oser aller combattre l’ennemi récalcitrant déjà identifié jusque dans ses derniers retranchements.

  1. A ce niveau, vous aurez sûrement besoin d’alliés déterminés et fiables. Un jeu gagnant-gagnant n’est-il pas toujours le meilleur? Qu’il me soit permis de vous annoncer, Monsieur le Président, que le Gouvernement du Peuple Rwandais en exil, motivé par la recherche du bien-être du peuple rwandais et de la concorde régionale, est prêt à jouer pleinement son rôle dans la pacification définitive de la RDC et dans le développement socio-économique de toute la Région. Il ne demande qu’à être reconnu et intégré dans les initiatives encours et à venir, au niveau politique, diplomatique voire militaire.

Disons-le en peu de mots: de notre point de vue, Un nouveau régime pacifique et démocratique à KIGALI, c’est l’autre nom de la paix au Kivu et la concorde dans toute la RégionTelle est notre offre, à vous de l’apprécier.

  1. Cela dit, nous ne pouvons pas terminer cette allocution sans porter à votre connaissance, Monsieur le Président, et à celle de la communauté internationale une préoccupation assez inquiétante, à nos yeux . Saviez-vous que le Commandant en chef de la “ bande de terroristes” que vous continuez à dénoncer, c’est-à-dire, Mr Paul Kagame, est considéré, A L’INTERIEUR DU RWANDA, comme porté disparu depuis mars 2020? Fondés sur des informations sérieuses et fiables, des faits et des indices concordants, nous pouvons constater que, depuis cette date, Mr Paul Kagame n’a posé aucun acte authentique lié à la fonction de Président de la République. Pas même une seule signature! Nous constatons également que les hautes institutions de l’Etat tels le Parlement et le Gouvernement sont pour l’essentiel bloquées. « Une bande de certains généraux » a pris en otage l’épouse de Paul Kagame et s’est clairement substituée aux institutions républicaines. Tout se passe comme si un COUP d’ETAT non proclamé avait eu lieu au Rwanda, depuis quelques mois !

Photo de l’actuel soit-disant Paul Kagame

Et comme pour alimenter le merveilleux et faire durer le suspense, un individu qui ressemble à Paul Kagame a été régulièrement mis en scène, pour des tâches simplement protocolaires, surtout A L’EXTERIEUR DU RWANDA! S’agirait-il d’un sosie? Pourquoi pas! Serions-nous en présence d’une supercherie utilisant un masque? La technologie n’a pas fini de livrer tous ses secrets et de nous surprendre!

Quoi qu’il arrive, le cri d’alarme est désormais officiellement lancé. Nous sollicitons le concours de plusieurs services et institutions pour percer cette énigme et démasquer la supercherie qui n’a que trop durée. Il suffirait que lors de prochaines aventures en dehors du Rwanda, des vérifications appropriées soient sérieusement faites sur cet individu qui joue la comédie, ce nouveau pseudo-Paul Kagame qui n’a rien en commun avec l’ancien que le visage et la voix. Et la verité pourra enfin éclater au grand jour.

  1. A ce propos, il convient de rappeler que des officiels britanniques ont dernièrement déclaré, juste après le CHOGM tenu à Kigali du 20 au 25 Juin 2022, qu’ils étaient en possession de “4 secrets” catastrophiques, qui, s’ils étaient révélés au grand jour, auraient pour conséquence le renversement immédiat de l’actuel gouvernement de Kigali et des incidences graves sur le fonctionnement du Gouvernement du Royaume-Uni. Qui ne serait pas piqué par la curiosité de savoir ce que renferment ces fameux 4 secrets? En tout état de cause, le Royaume-Uni devrait faire le choix de soutenir le peuple rwandais au lieu de continuer à protéger « les secrets » d’un régime moribond et décrié par toute la Région pour ses nombreux crimes.
  2. Monsieur le Président, pour revenir au problème qui préoccupe le peuple congolais, je ne manquerai pas de dire merci aux sacrifices immenses consentis par votre pays pour accueillir des centaines de milliers de réfugiés rwandais depuis 1994. Vous le savez bien, Monsieur le Président, ces réfugiés ne sont pas des animaux qui trouvent leur bonheur à rester se cacher dans les forêts congolaises! Ils ne rêvent que de rentrer chez eux, au Rwanda, s’ils avaient un minimum de garanti de survivre à l’épée de la “Bande de Terroristes “ au pouvoir à Kigali. Pour le moment, ils n’ont que vous comme protecteur et médiateur pouvant faire entendre leur désir légitime de survie aux Nations-Unies. Je ne manquerai pas non plus de demander pardon au peuple congolais pour tous les malheurs qu’il a subis et endurés du fait de la présence de mes compatriotes réfugiés sur le territoire congolais. Gardons vive la flame de l’Espérance pour un avenir meilleur, pacifique et commun.
  3. Dans ce même ordre d’idée, je termine cette allocution en sollicitant votre intervention personnelle, Monsieur le président, pour mettre à mal cette sordide loi de l’ « Entente tacite pour anéantir un peuple” qui, une fois de plus, se joue devant nos yeux, loin des caméras, au NIGER.

Les 8 rwandais acquittés ou liberés d’Arusha

Vous avez peut-être entendu parler de l’affaire des “Acquittés d’Arusha” qui sont d’anciens hautes autorités du Gouvernement de feu Juvénal Habyarimana et que le NIGER, en violation de son accord avec l’ONU, menace d’expulser vers Kigali instamment. Même acquittés par le Tribunal Pénal International pour le Rwanda, il leur injustement refusé le droit de rejoindre leurs familles, et pire encore, aucun pays sur cette planète ne veut leur accorder le droit d’asile ou de résidence sur son sol! Le fait de les ignorer de la sorte n’est-il pas une façon de souscrire au projet de les livrer, à terme, aux griffes de la fameuse “Bande” qui éprouve tant de plaisir à broyer des innocents qui refusent de se soumettre à son insatiable volonté de puissance? Un geste de votre part en leur faveur,  Monsieur le Président, suffira amplement à débloquer la situation et à sauver ces vies déjà trop éprouvées.

  1. Plaise au ciel de vous garder en vie et vous donner la victoire sur tous vos ennemis.

Que le Seigneur confonde tous les comploteurs qui rêvent d’attenter à votre personne.

Que revienne la paix au Kivu et la prospérité en République Démocratique du Congo

Que vive la Concorde dans les pays frères de la Région des Grands Lacs.

 

Je vous remercie.

 

Fait à Paris, ce 28 Septembre 2022

Thomas NAHIMANA

Président du Gouvernement du Peuple Rwandais en Exil.

 

 

 

 

 

 

 

GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO YASHYIZEHO UBURYO BWO GUKUSANYA AMAKURU KU BYAHA BYAKOZWE NA FPR-INKOTANYI.

$
0
0

Kwibuka no kuzirikana ku byaha byakorewe kandi bikomeje gukorerwa mu Rwanda, ni intambwe nziza. Kubishyira hanze bikavugwa mu magambo, ndetse bikanandikwa bikozwe n’ababikorewe, ni indi ntambwe yisumbuyeho kandi ishimishije. Ariko gushaka uko abakoze ibyo byaha babiryozwa uko baba bameze kose n’aho baba bari hose, ni iby’agahebuzo. 

Muri uku kwezi k’Ukwakira, imiryango myinshi y’abanyarwanda, cyane cyane abo mu bwoko bw’Abahutu, iri kuzirikana, kwibuka no guha icyubahiro inzirakarengane nyinshi zishwe muri Jenoside yabakorewe kuva kuya 01 Ukwakira 1990 kugeza magingo aya.

Ni muri urwo rwego, umuryango uhuza imiryango irimo amashyaka ya politike n’imiryango idaharanira inyungu, bikorera hanze y’u Rwanda witwa Rwanda Bridge Builders (RBB), bazwi nk’Abubatsi b’iteme, kuva kuya 1/10/2022 batangije ukwezi kw’icyunamo cyo kwibuka Jenoside yakorewe Abahutu.

Uku kwibuka Jenoside yakorewe Abahutu ikaba yarakozwe ku butaka bw’u Rwanda no hanze yabwo, kandi igakorwa n’abantu batandukanye barimo Abanyarwanda bibumbiye mu mutwe w’iterabwoba wa FPR uri ku butegetsi mu Rwanda, n’abanyamahanga babafashije; byasobanuwe neza ko bidakuraho Jenoside yakorewe Abatutsi, bityo ko ikigamijwe ari ukugaragaza ukuri ku mateka y’ubwicanyi bwokamye umuryango nyarwanda, hamwe n’ababigizemo uruhare, bakabibazwa.

Mu mayeri menshi no mu bugome, FPR inkotanyi yashoboye gucecekesha ijwi ryose ryashatse gutera hejuru ngo ukuri kujye ahagaragara, buri wese agire ubutabera nk’ikiremwamuntu, by’umwihariko nk’umunyarwanda. Igitangaje kandi kizibukwa mu mateka, ni uko FPR-Inkotanyi yigize uwahohotewe cyangwa uwakorewe icyaha (victime) mbese no abayigize barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, kandi ariyo yicaje amabuno yombi ku butegetsi yagabiwe nyuma y’intambara yafashijwemo na ba mpatsibihugu.

Amateka aduhishiye byinshi, aho uwitwa ko ariwe wakorewe Jenoside, ahindukira akaba ariwe utsinda, agafata ubutegetsi ku mbaraga. Ubanza nk’uko uwitwa Carla Del Ponte yabivuze, umunsi ukuri kwagiye ahagaragara, amateka ashobora kuzongera kwandikwa bundi bushya.

Nyuma y’ibiganiro bitandukanye byagiye bikorwa n’abanyarwanda batandukanye ku bitangazamakuru bya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro n’ahandi, kuri ubu bwicanyi bwibasiye Abahutu, hamwe n’abanyarwanda bandi bari mu gihugu ubwo Inkotanyi zashozaga intambara, amajwi menshi yarazamutse. Bagaragaje byanze bikunze ko hakenewe umurongo uhamye w’ubutabera, abakorewe ibyaha bakamenyekana, ababikoze nabo bakamenyekana, bakagezwa mu nkiko zibifitiye ububasha.

Ni muri urwo rwego, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, binyuze muri Minisiteri y’Ubutabera, hateguwe FORMULAIRE/FORM yabugenewe, igomba gukusanyirizwamo amakuru yose azifashishwa mu kumenya ibyaha byakozwe cyangwa bigikorwa na FPR-Inkotanyi, ababikoze, hamwe n’ingaruka zabyo.

Amakuru azatangwa binyuze muri iyi FORMULAIRE/FORM akubiyemo ibikorwa bigize ibyaha byose FPR-Inkotanyi yakoreye abanyarwanda kuva yashoza intambara ku Rwanda kugeza magingo aya, kandi ntawe ivangura mu moko agize abanyarwanda uko ari atatu (Abahutu, Abatutsi n’Abatwa). Birakwiye rero ko abanyarwanda bose banyotewe n’ubutabera bavukijwe mu gihe cy’imyaka irenga 32 yose, bisuganya bakuzuza amakuru bafite iyi myaka yose.

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yiteguye kubibafashamo haba muri icyi kiciro cy’ikusanyamakuru, ndetse n’igihe hazaba hatangiye ikurikirana byaha. Mu buryo bw’imikorere, hateganyijwe urwego rw’Umushinjacyaha Mukuru uzagira uruhare mu buryo bwímikorere (TEKINIKE), bwo kuzuza amadosiye n’ibisabwa ngo abakekwaho ibyaha bose, bategurirwe amadosiye ashyikirizwe inkiko zibifitiye ububasha.

Birasaba kandi ko imiryango yose iharanira uburenganzira bw’abahohotewe na FPR Inkotanyi, hamwe n’abanyamategeko b’abanyarwanda aho bari hose, batera inkunga icyi gikorwa kugirango kigirire abanyarwanda benshi akamaro.

Nk’uko byasobanuwe, iri kusanyamakuru rizatugeza ku gutegura ibirego bizashyikirizwa inkiko z’ibihugu cyangwa Urukiko mpanabyaha mpuzamahanga. Hateganyijwe kandi itangizwa ry’urukiko rwa Rubanda narwo ruzatanga intwererano ikomeye mu gutanga ubutabera bwunga.

Dushimire Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro kuba itangije ubu buryo bwo gufasha kuruhura imitima y’abanyarwanda, tuyishyigikire kandi tuyitabire, tuyibyaze umusaruro.

Ku mugereka murahasanga imiterere y’iyo FORMULAIRE/FORM, ariko mukazayisanga ahabugenewe, harimo ku ba Burugumesitiri b’amakomini ya Guverinoma y’u Rwanda mu buhungiro, n’ahandi hose muzagaragarizwa.

UMWANDITSI

Innocent NIRINGIYIMANA

 

INYANDIKO IKUBIYEMO AMAKURU KU BYAHA BYAKOZWE NA FPR-INKOTANYI: FORMULAIRE/FORM

 Uzuza iyi nyandiko ukoresheje rumwe muri izi ndimi wihitiyemo: Ikinyarwanda/Igifaransa/Icyongereza.

Iyi nyandiko ishobora kuzuzwa n’abantu barenze umwe, bishyize hamwe cyangwa se amashyirahamwe.

Tanga amakuru yose uko yakabaye ku byakubayeho, aho byabereye, ababigizemo uruhare, abawe bishwe, uwabishe, ibyawe wambuwe n’uwabitaye.

IMYIRONDORO/IDENTIFICATION

Amazina:…………………………………………………………………………………………

Amazina ya so:…………………………………………………………………………………

Amazina ya nyoko:…………………………………………………………………………….

Igihe wavukiye:…………………………………………………………………………………

Ubwoko bwawe:…………………………………………………………………………………

Igihe wavukiye :…………………………………………………………………………………

 Aho wavukiye :

Cellule :…………………………………………………………………………………………..

Segiteri/Umurenge/Zone:…………………………………………………………………….

Komini/Akarere/Umujyi:…………………………………………………….………………

Perefegitura/Intara:……………………………………………………………………………

Igihugu:………………………………………………………………………..…………………

E-mail: ………………………………………………………………………..…………………

Telefoni:………………………………………………………………………………….……….

Aho ubarizwa/utuye:

Cellule/Akagari/………………………………………………………………………………..

Segiteri/Umurenge/Zone:…………………………………………………………………….

Komini/Akarere/Umujyi:…………………………………………………….………………

Perefegitura/Intara:……………………………………………………………………………

Igihugu:………………………………………………………………………..…………………

UTANZE AMAKURU KU BYAHA

Amakuru akubiye muri iyi nyandiko ni anyerekeyeho

Amakuru akubiye muri iyi nyandiko nyatanze mu izina ry’undi muntu mpagarariye. Sobanura

 

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

Ndifuza ko umwirondoro wanjye wagaragazwa

Ndifuza ko umwirondoro wanjye wagirwa ibanga

KUGARAGAZA IBIKORWA BIGIZE IBYAHA WAKOREWE

  1. Sobanura ibikorwa wakorewe/byakorewe uwo uhagarariye:
  1. Ni iki cyabaye. (Vuga muri make icyo wibuka cyabaye cyose n’uko byagenze)

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….……………

  1. Ninde/bande ukeka bakoze ibyo bikorwa, bari kumwe/bategekwa nande?……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….
  2. Uyu/aba ukeka kugukora ibi bikorwa ubu babarizwa hehe (adresse/telefoni/Email)? Bakora iki? ……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
  3. Ibyo bikorwa byabereye he?(agace n’igihugu): ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..
  4. Ibyo bikorwa byakozwe ryari? (isaha/umunsi/ukwezi/umwaka): …………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..…
  5. Kuri wowe ubona ari iyihe mpamvu wakorewe ibi bikorwa?……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….
  6. Ibi bikorwa wowe urabona byahabwa iyihe nyito muri izi zikurikira:

Jenoside yakorewe Abahutu

Jenoside yakorewe Abatutsi

Ibyaha byibasiye inyoko muntu (Crimes contre l’humanité)

Ibyaha by’intambara (Crime de guerre)

Iyicarubozo (torture)

Kuburirwa irengero/kurigisa/gushimuta (disparition forcée)

Kunyagwa cyangwa kwamburwa uburenganzira ku mutungo (wimukanwa/utimukanwa).

  1. Waba warigize ugerageza bumwe mu burenganzira bwawe burimo:

Gutanga ikirego usaba ko wa/bahanirwa ibikorwa bakoze

Gutanga ikirego nsaba indishyi ku ngaruka natewe n’ibyo bikorwa

Nta nakimwe nakoze kugeza ubu.

ICYIFUZO CY’UWAKOREWE ICYAHA

Ushingiye ku makuru utanze, kandi wemeza ko ari ukuri, urifuza iki?

  1. Abakoze ibyaha bagezwa mu nkiko (vuga abo ukeka wifuza ko bagezwa mu nkiko ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
  2. Gusubizwa ibyanjye/iby’abanjye byatwawe n’abari ku butegetsi ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….…. ……………………………………………………………………………………………..

ITARIKI N’UMUKONO BY’UTANZE AMAKURU

ITARIKI……………………………………………………………………………………………………………………….

UMUKONO……………………………………………………………………………………………………………….

 

E-mail: rwandanpeople.gov@gmail.com/ minijust1.gouvrwandaexil@gmail.com
Tél: +33663955074/+1 (613) 413-9297/+27 81 35 94 665
Website: https://www.gouvrwandaexil.org
Twitter: @grex_en/ @NIRINGIYIMANAIn

 


GREX : IGITARAMO CYO KWAKIRA INSHINGANO

$
0
0

   « DUHARANIRE GUHA ABANYARWANDA BOSE AMAHIRWE ANGANA »           Ijambo rya Perezida.                                                                           

Banyarwandakazi, Banyarwanda,

Baturanyi namwe ncuti z’Abanyarwanda.

Nyakubahwa Ministre w’Intebe mushya, Madame Marine,

Banyakubahwa Ba ministre ,

Nyakubahwa Vice-recteur w’Ishuri Rikuru ritegura abategetsi,

Banyeshuri b’Ishuri rya (African Institute of Public Administration)

Bafatanyabikorwa,

Bakunzi ba Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro

 

I. “NTA BUMWE MU KINYOMA: NIMUZE DUKARANIRE KO ABANYARWANDA BOSE BAHABWA AMAHIRWE ANGANA”.

1.Nimunyemerere mbabwire ko ndi kumva akanyamuneza kanyuzuye umutima mbitewe no kubona aba bagabo n’abagore bakomeje kugaragaza UBUSHAKE N’UBUTWARI bwo kuzibukira umuco watwokamye wo kwihugiraho , ahubwo bagahagurukira kwitangira INYUNGU RUSANGE .

2.Mfashe ijambo ryo gushimira Ministre w’Intebe mushya no kumwifuriza kuzasohoza neza inshingano afatanyije na Equipe ye amaze kutwereka.

3.Reka nongere nibwirire Abanyarwanda badukurikiye muri aka kanya, ko ibyo bariho babona ubu yenda bakagorwa no kumva ibyo aribo, bishobora kuba bigenura ibizaza mu gihe kitarambiranye !

4.Iyi Guverinoma ifite umwihariko : si guverinoma yicaye mu ntebe mu gihugu ; ni guverinoma y’abari ku rugamba rwo guharanira impinduka nziza mu gihugu cyacu no mu Karere k’ibiyaga bigari.

5.Muri aba ba Ministri bose ntawe ubihemberwa, bose ni abakoranabushake, bigomwe byinshi kugira ngo begere  rubanda, bavuganire abarengane, bakangare ubutegetsi bw’igitugu, baharanire uburenganzira buhatse ubundi bwose bw’uko :

« Abanyarwanda bose bakwiye kubaho nk’abareshya mu gihugu cyabo ; bagahabwa amahirwe angana , mu bukire no mu bukene ; mu byishimo no mu byago ; mu buzima no mu rupfu », yenda bagatandukanywa gusa n’impano ya buri wese imuha kubyaza ayo mahirwe umusaruro muto cyangwa munini.

6.Ngicyo ikibuga turiho dukiniraho, udukeneye niho akwiye kudusanga. Reka rwose mbisubiremo neruye : Uharanira ko « Abanyarwanda bose bagira amahirwe angana » ; ni we wenyine twifuza kugiraho umufatanyabikorwa , kandi bitinde bitebuke tuzagira aho duhurira, mugani w’umucurabwenge Theillard de Chardin wagize ati « Tout ce qui monte converge » : « Ibijya mbere bigera aho bikihuza » !

Harabura Madame Flora Karenzi na Jean Paul Ntagara

7.Gushima Ministre w’Intebe mushya kimwe n’aba Ba Ministre tugiye gukomeza gufatanya urugamba, birakwiye kandi biratunganye ariko hari abandi  basangirangendo babiri bakagombye kuba bari muri iyi Kipe,uyu mugoroba.

Hano muri iki cyumba harabura Ministre Flora Karenzi na Ministre w’Intebe  ucyuye igihe Jean Paul Ntagara.   Aba bombi mwarababonye, twarakoranye, mwarabakunze,mwarabishimiye, murabashyigikira…mugomba kuba mwibaza uko byaje kugenda !

8.Reka mpere kuri Jean Paul Ntagara. Kuva yakwinjira muri iyi Guverinoma mu Ukuboza 2020 Jean Paul Ntagara ni umugabo twakoranye bya hafi. Nakunze cyane intumbero nziza yazanye muri Equipe, akura amaboko mu mufuka dufatanya urugamba, tugera kuri byinshi byiza namwe mwiboneye birimo gusubiza Abanyarwanda batari bake icyizere cy’uko « gufatanya urugamba rw’impinduramitegere bigishoboka » ! Nibyo koko biracyashoboka. Igihe cyose twakoranye mu bwubahane n’ubwuzuzanye, nta cyadukanze, twateye imbere.

Gusa mu mezi make ashize Jean Paul Ntagara yatugaragarije ko afite uburyo bwe bwihariye bwo kumva ibibazo by’abanyarwanda. Yabivuganyeho n’abaministre byarebaga ku buryo bw’umwihariko. Nanjye twagiye dufata umwanya tukabiganiraho, ndetse rimwe na rimwe bikandikwa. Twamweretse ko gukorana bidasaba byanze bikunze ko  twese twumva byose kimwe, nkawe.

Reka nibutse ko umwimerere w’iyi Guverinoma ari ugusigasira indangagacoro y’ubutaripfana…utari ubuzi abimenyere aha ! Ibitekerezo binyuranye ntabwo bidukanga na busa ! Ahubwo tubifata nk’ubukungu.

Icyakora byageze aho Jean Paul Ntagara atwereka ko we noneho afite inzira yo gufatanya natwe itakiri iye, ko yiteguye guhanga iye yihariye …ari nacyo cyamuteye gufata icyemezo cyo KWEGURA, ngo abone uko yisuganya mu buryo bumunyuze.

Icyo cyemezo cyo kwegura nacyo cyadutwaye amezi arenga 2 tukiganiraho, birangira atwemeje ko atisubiyeho !

Mubyumve neza rero, Jean Paul NTAGARA, ni we wifatiye icyemezo, ku bwende bwe. Nta wanze gukorana na we, ntawamwirukanye.

Twifuzaga no kuba twabitangariza Abanyarwanda turi kumwe nk’uko twari twarabibasezeranyije, gusa yaje guhitamo kubyitangariza wenyine mu buryo mwabonye, twarabyakiriye.

8.Guverinoma yose nanjye ubwanjye, hari ikintu kimwe tumwifuzaho : turamusaba ngo icyo kibazo gikomeye yihariye yaba yarahuye nacyo kikamutera gufata icyemezo cyo gusiga abandi ku rugamba, azafate umwanya kuri Radio Ikamba, nashaka yongereho n’ISINIJURU TV, agisobanurire abanyarwanda, bumve impamvu ze , bamenyereho n’iyo nzira yihariye yibitseho yabafasha gukemura ibibazo byabo…Icy’ingenzi si uko uRwanda rubohorwa se ?

9.Birumvikana ko uko kwegura kwe kwagize ingaruka no kuri Madame we Flora Karenzi, twese twakunze kandi tugikunda ! Yaratuganirije atubwira ko bimugoye kuguma muri Equipe mugenzi we avuyemo, kandi impamvu ze twarazakiriye.

10.Ikibazo dusigaranye ni kimwe gusa. Ni ibyerekeye ihererekanyabubasha ku ngingo y’umushinga wa Guverinoma witwaga « IGISHURA ».

Kuva mu ntangiro yawo, twagennye mu buryo bwumvikanyweho ko uwo mushinga ucungwa na Ministri w’intebe akajya aha Perezida n’inama Guverinoma raporo igihe yumva ari ngombwa.

Nk’uko mwabyumvise rero, nyuma y’ukwegura kwe, Jean Paul Ntagara yagiye agira icyo abivugaho mu biganiro binyuranye yatanze kuri Radiyo ye IKAMBA. Yafashe icyemezo kidasanzwe ko uwo mushinga atazawusubiza Guverinoma ahubwo ngo akazawukomeza ku giti cye ! Ntabwo tubyumva kimwe ariko nta n’amahane adasanzwe tubifitemo ! Ibitekerezo sicyo tubuze !

Icyo twifuza kumenyesha rubanda gusa ni uko uwo mushinga witwa « IGISHURA »utakibariwa mu mishinga ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhingiro. Uwaba afite icyo awibazaho cyanga asobanuza yazabibaza Jean Paul Ntagara,ku giti cye.

11.Uretse icyo, ndashimira mbikuye ku mutima umuganda ukomeye Madame Flora na Jean Paul Ntagara batanze mu rugamba iyi Guverinoma ishoreye. Twagiranye ibihe byiza cyane. Ndabifuriza amahirwe masa mu nzira nshya bazerekezamo. Ni ab’agaciro, tuzabakumbura .Gufata indi nzira ni ibisanzwe muri politiki. Politiki si umwuga ; politiki ni manda « uhabwa cyangwa wowe ubwawe ukayiha », igahwana n’igihe runaka, cyashira umuntu akajya mu bindi abona ko bifite akamaro.

Nibamara kwicara bakaruhuka, bagasubirana ubushake bwo gufatanya natwe, imiryango irafunguye…nta ntambara iri hagati yacu, ubuvandimwe nibukomeze busugire kandi busagambe.

 

II. URUGAMBA RUREKEZA HEHE ?

 Banyarwandakazi, Banyarwanda,

Baturanyi namwe ncuti z’Abanyarwanda.

Nyakubahwa Ministre w’Intebe mushya, Madame Marine,

Banyakubahwa Ba ministre ,

Nyakubahwa Vice-recteur w’Ishuri Rikuru ritegura abategetsi,

Banyeshuri b’Ishuri rya (African Institute of Public Administration)

Bafatanyabikorwa,

Bakunzi ba Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro

 

1.Kubo turi kumwe, urugamba rurakomeje.  Ndashima amaraso mashya twungutse muri Guverinoma. Imyumvire nayo irimo guhinduka. Urugendo rurimo gufata icyerekezo kivuguruye, kijyanye n’ibihe tugezemo.

Muri iyi minsi nabonye umwanya wo gutekereza cyane kuri urugamba mazemo imyaka 10.

Ubu nshobora kwemeza ndashidikanya ko ibintu birimo guhinduka bwangu. Imyumvire y’abagize OPOZISIYO idakurikiye twasigara inyuma , tukananirwa kumasha intego.

2. Dore impinduka ndiho mbona : ni ikibazo cy’igihe.

(1).Igihe cyo kwijijisha no kujijisha abandi kirarangiye.

(2).Igihe cyo kugengwa n’ipfunwe ridafite ishingiro nacyo kirarangiye.

(3).Igihe cy’uko buri wese agomba guhaguruka agaharanira uburenganzira bwe ntawe abanje kubisabira uruhushya KIRATANGIYE.

(4).Igihe cyo gufatanya urugamba n’abafatanyabikorwa ugomba kubaza kwingingiriza, kiri inyuma yacu.

(5).Umwenegihugu wo mu bwoko bw’Abahutu ucyibwira ko we ntacyo ashoboye , ko hari Abatutsi bazitanga bakamena amaraso yabo baharanira kurengera uburenganzira bwe, uwo yaratakaye.

(6).Umwenegihugu wo mu bwoko bw’Abatutsi ucyumva ko azigumira mu ikanzu ya FPR, akangundira utwo bamushukisha batwambuye benetwo, maze impinduka zakorwa n’abandi akazungukiramo nta ruhare yabigizemo, uwo rwose ntabwo azi aho isi yerekera !

Banyarwandakazi , Banyarwanda,

Mwabyemera , mwabihinyura, IGIHE CY’IMPINDUKA ZIKOMEYE twakigezemo. Buri wese agiye kumenya ukuri nyakuri : “Ubumwe si ukwifotoreza hamwe gusa, nta bwiyunge mu kinyoma”.

(7)URUGERERO rushya rurafunguwe :

Guharanira ko Abanyarwanda bose bahabwa amahirwe angana, mu bukire no mu bukene, mu byishimo no mu gahinda, mu buzima no mu rupfu”; niyo politiki ikeneye gukinwa; niyo ntego Opozisiyo nyakuri igomba guharanira; niyo ntambara abanyapolitiki bakwiye kugaragazamo ubutwari. Ibindi ni igipindi, nk’ibyo FPR yatumenyereje !

Abaharanira “ko Abanyarwanda bagira amahirwe angana”, ubwokobwose baba bavukamo, akarere kose baba bakomokamo nibahurira muri urwo rugerero bazamenyana; bazafatanya, kandi nibo bazatsindira kuyobora kiriya gihugu .

(8)Igihe rwose ngiki cyageze ngo abanyarwanda bakizwe no kuba “ABATARIPFANA”:  Niduhaguruke  turwanire ko :

*ntawe ukwiye kukwambura ijambo ngo ubimwemere utabumbuye umunwa,

*Ntawe ukwiye kuguhatira kuvuga cyangwa gukora ibyo we ashaka wowe bitagufitiye akamaro ngo ubyemere;

*Ntawe ukwiye kukwambura ibyawe no kukurenganya , ngo wiyumanganye.

*Haguruka wishakemo ubutwari bwo guhangara iterabwoba, ikinyoma ntikigukure umutima ahubwo uhangane nacyo utobora ukavuga ukuri kwawe…. Haranira ko ibyiza by’igihugu bitaguma kwikubirwa n’udutsiko  twitwara nk’aho abatugize ari bo benegihugu bonyine.

*Va mu mwobo, gira uhaguruke utange umuganda wawe, ufatanye n’abandi kurwanya AKARENGANE.

Agatsiko ka Nyakwigendera Paul Kagame n’Abavantara be Kageze aharenga…dugahagurukanye ubwenge twagahangamura nko mu kanya ko guhumbya ijisho.

 

III. NSHINGANO ZIHARIYE ZIHAWE GUVERINOMA YA MARINE

 

Nyakubahwe Ministre w’intebe mushya,

Muri iyi manda mutangiye uyu munsi hari  benshi byagirira akamaro mwitaye by’umwihariko  kuri izi ngingo zikurikira:

1.Gukurikiranira hafi ikibazo cya Ministre Fidele Gakire Uzaramba akarenganurwa, akiberaho.

2.Gukora ibishoboka byose ikibazo cy’Abanyarwanda bambuwe uburenganzira bwabo bafungiye muri NIGER mu buryo buteye isoni kikabonerwa igisubizo bitarenze uyu mwaka uje w’2023.

3.Gukora Dipolomasi yihariye n’ibihugu  byo mu Karere ndetse n’igihugu cya Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo mu buryo budasanzwe kubera impamvu buri wese ashobora kwiyumvisha muri iki gihe.

4.Muzategure Ihuriro Mpuzamahanga ry’urubyiruko rw’impunzi baganire ku ruhare rwabo mu mpinduramitegekere ikenewe.

5.Muzahamagaze Inama mpuzamahanga ku byaha ndengakamere byakozwe kandi bigikomeza gukorwa n’Agatsiko ka Paul Kagame na FPR-Inkotanyi,mu Rwanda no mu bihugu duturanye.

6.Muzategure imyigomeko karundura igamije kumvisha ibi bihugu by’ibihangange bikomeza kwipfuka mu maso bigashyigikira nkana Agatsiko ari nako bireebeera amahano gakora.

7.Birakwiye gukomeza kuganira n’Abanyarwanda bari mu gihugu bahanganye n’Akarengane ka FPR, mubavuganire no mukomeze mubatoze  guhagurukira Revolisiyo mpinduramitegekere.

8.Ntimugatezuke gukomeza kwegeranya no kuvugurura Ikipe y’Abaministre bacanye ku maso biteguye gusimbura Leta y’Agatsiko mu maguru mashya hagamijwe gusubiza Abenegihugu amahirwe angana kuri bose.

IV. REKA MFATE UMWANYA WO GUSHIMIRA

Ndashimira:

  1. Mbere na mbere abiyemeje kwinjira muri iyi Guverinoma ngo batange umuganda wabo ku mugaragaro. Buri wese yitanze uko ashoboye, ndamushima.

2.Nanone ariko, muri bo, harimo bane (4) rubanda yateye imboni, yemeza ko babaye indashyikirwa ku buryo bwihariye tukaba twifuza kubashyikiriza ishimo rishushanya “MERITE” yabo:

(1). Ministre Félicité MWEMAYIRE : Afite uburyo bwe bwihariye yashoboye kuganirizamo imitima y’abanyarwanda, maze muri ya moko yacu ya hutu- tutsi bamwibonamo nk’uwumva byuzuye akababaro k’impande zombi :

Atsindiye Igikombe cyo « Guharanira ubumwe bw’Abanyarwanda » (Distinction pour Unité et Réconciliation) :

(2). Guverineri Samuel NTEZIRYAYO : Kuko yarengeye abaturage bagendanye amashyamba, akabanambaho mu bihe by’amagen’ubu akaba akomeje ku barwanaho mu buhungiro…

Igikombe cy’ « Ubutwari no kwitangira abaturage be » (Distinction pour Courage Civique)

(3). Ministre Innocent NIRINGIYIMANA: Kuko yabaye Umulideri ufasha bagenzi be kugaragara neza, kuzamuka, kwaka no kubengerana; aho kuzimya amatara y’abandi ngo irye rirusheho kugaragara yihatiye kongerera abandi urumuri.

Atsindiye Igikombe cyo « Umulideri ubyara abandi ».

(4). Ministre Marine UWIMANA: Yabaye mu b’Ikubitiro batangije iyi Guverinoma, ayinambaho kugeza n’uyu munsi. Aracyemera ko ari yo nzira Imana izifashisha mu kurokora rubanda.

Atsindiye « Igikombe cy’Ubudahinyuka » (Distinction pour Loyauté)

 

3.Abandi nshimira

(1).Abadukunda, badutera inkunga, badusengera, batwifuriza ibyiza…bakabikorere hirya mu gikari nta we ubabona!

(2). Abafatanyabikorwa ba hafi :

*Ambasaderi JMV n’abubatsi b’Iteme

*Abitangira kumurikira rubanda no kuvuganira abaturage (Marie Jeanne Rutayisire, Queen Betty, Honorable Brigitte, Marie Goreti Havyarimana, Tharcisse….

*Abatanze ibiganiro Nshushanyiriza u Rwanda rw’ejotwifuza)…kimwe n’Abanyamateka batumurikiye cyane

*Abarimu n’Abanyeshuri bo muri Institut Africain d’Administration Publique

(Ese mwamenye ko iri shuri risohoye Abaministri bambere bararangiza no kwiga !!)

3.Ndashimira abandi Bafatanyabikorwa duhurira mu RUGERERO : abanyamakuru, abandi banyapolitiki bo muri Opozisiyo, Abaharanira uburenganzira bw,ikiremwamuntu

4.Ku buryo bw’umwihariko cyane, ndashimira abantu bari mu Rwanda,muri systeme y’ Agatsiko, bakora uko bashoboye bagatanga amakuru akunze gukiza bamwe mu baturage. Nibubahwe.

5.Hari n’abagaragaje imbaraga z’ubundi buryo : sinibagiwe abahagurukiye gutukana, gusebanya, kurasa kuri bari muri Opozisiyo…niba muri bo hari ababyifuza, muzatwegere tuganire, yenda hari ikizima twakwiyemeza gufatanya.

 

V. UBUTUMWA KU GATSIKO KA PAUL KAGAME

Hari ukuntu se mwe mugize Agatsiko mwaba mutabona ko igihe cyanyu cyarangiye ?

Niba mwikunda mukaba mwifuriza n’abana banyu ejohazaza hatekane :

*Nimuve mu binyoma n’amakinamico atakijyanye n’igihe, mubwize Abanyarwanda ukuri

*Nimuhagarike intambara z’urudaca muteza mu baturanyi

*mufungure amerembo y’u Rwanda

*Mwugurure urubuga rwa politiki, tugirane ibiganiro byubaka.

*Impinduka zikomeye zo ngizi zaje, nimutagira icyo mukora ngo zibeho mu mahoro zizaza mu nabi. Namwe mushobora kwishushanyiriza amaherezo ashaririye abategereje  mukurikije uburemere bw’ibyago mwateje Abanyarwanda n’Akarere kose.

 

Harakabaho Repubulika y’u Rwanda

Harakabaho abenegihugu baharanira kandi bishimiye « kugira amahirwe angana”.

 

Bikorewe i Paris, le 18/12/2022

Thomas Nahimana, Perezida.

GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO IBIFURIJE NOHELI NZIZA

NGO MURI DIYOSEZI GATORIKA YA RUHENGERI ISHYAMBA SI RYERU

$
0
0

Mumaze iminsi mwumva inkuru z’abapadiri mu madiyosezi atandukanye, barambika amakanzu bagahitamo gusubira mu buzima busanzwe. Abenshi bagenda binubira uko bayobowe n’Abashumba babo bigaragara ko bahindutse ibirura bishaka guconshomera intama bihereye ku bungeri bazo. Induru twari tumenyereye ko zivuga ku Nyundo kwa Musenyeri Anaclet Mwumvaneza kubera itotezwa akorera abapadiri be.

Imyitwarire y’uyu Musenyeri yanditsweho n’abantu batandukanye bararuha. Nyamara ngo ntawe uvuma iritararenga, ahari wenda amaherezo azikosora, cyangwa se abo bireba bamukosore baharanira uburenganzira bwabo. Ikindi ni uko natanabikora ku neza, iminsi izamuhinyuza ubwayo, cyane ko abanyarwanda bavuga ko « Ahatemba ibiziba uhatega Kamena na Nyakanga ».

Umuntu arushijeho kandi kunyuza amaso mu bibera mu yandi madiyosezi, usanga naho ntaho bukikera. Muri izo diyosezi,  iya Butare iri muzazambye kurusha izindi. Kuva aho Musenyeri Rukamba Philippe aherewe kuyiyobora, Abapadiri batari bake bishwe n’imiborogo, baracecekeshwa abandi bafata iy’ubuhungiro. Ibi kandi niko bimeze mu yandi madiyosezi nka Arikidiyosezi ya Kigali iyobowe n’Mukuru w’Inkotanyi Karidinali Kambanda Antoni. Uyu akaba we ashinzwe gutagatifuza FPR-Inkotanyi ayishinjura ku bwicanyi ndengakamere yakoreye abanyarwanda bo mu bwoko bw’abahutu muri Congo Kinshasa, ahubwo akagira ba Gahini Abahutu iyo bava bakagera, akanabahatira guhora bunamye mu ipfunwe basaba imbabazi.  Byumvikane neza ko Abapadiri batari mu murongo we bitabagwa neza na gato, kuko yabashyizeho za maneko zimuha amakuru, ndetse bakaba banabashyirwaho iterabwoba rikomeye haba mu ma maparuwasi barimo cyangwa mu butumwa butandukanye bagiyemo hanze y’igihugu.

Twavuga iki se kandi ku madiyosezi nka Gikongoro, Kibungo  na Kabgayi nazo zamaze gufatwa bugwate? Mbese umuntu yahamya ko mu buyobozi bwa Kiliziya Gatorika y’u Rwanda ntaho bukikera.

Nyamara n’ubwo ibintu byunyutse muri ayo madiyosezi tugarutseho, hari diyosezi zari zikihagazeho kubera Abasenyeri bageragezaga kwitwararika, nubwo bitoroshye mu butegetsi bw’Inyenzi-Inkotanyi. Urugero rwakunze kugarukwaho ni nka diyosezi ya Ruhengeri iyobowe na Musenyeri Visenti Harorimana .

Nyamara abanyarwanda babiciyemo umugani ngo ihene mbi ntawe uyizirikaho inziza. Imyitwarire ya Musenyeri Visenti Harorimana muri iyi minsi, igaragaza nawe ko yarangije kwandura. Ibyo bikaba bizwi n’abapadiri batari bake batereranywe bikomeye. Uyu Mushumba washimwaga, ageze ahamanuka kuko bamwe mu bapadiri be ba hafi batangiye kumuha akato bamurega uburyarya n’ubwirasi.

Urugero twatanga ni Padiri Niyomushumba Phocas, wari usanzwe uri kurangiza amasomo ye mu bya Bibiliya muri Autriche akaba yafashe icyemezo cyo gusezera mu gipadiri. Ibi bikubiye mu ibaruwa Padiri Niyomushumba Phocas aherutse kumwandikira.

Padiri Phocas Niwemushumba

Padiri Niwemushumba Phocas wo muri Diyoseze Gatolika ya Ruhengeri yanditse kuwa 6 Ukuboza 2022 ibaruwa imenyesha Nyiricyubahiro Musenyeri Visenti Harolimana ko asezeye ku mirimo ye yo gukomeza kuba Umupadiri.

Mu ibaruwa uyu Padiri Niwemushumba Phocas wari umuze imyaka 15 aragiye intama za Kiliziya Gatolika, yanditse ku wa 6 Ukuboza 2022, yamenyesheje Musenyeri Harolimana ko yafashe umwanzuro wo kudakomeza iyo mirimo.

Mu magambo ye yagize ati “Nyiricyubahiro Musenyeri, mbandikiye iyi baruwa mbamenyesha umwanzuro wanjye. Igihe maze mu Burayi cyampaye umwanya wo gufungura amaso, kureba, gutekereza, gusesengura no gusenga Imana amanywa n’ijoro, no kumva ubuzima mu kuri kwabwo. Ndabamenyesha ko ntakiri mu murongo wo gushyigikira, mu budahemuka n’ubwitange uburyarya n’ubwirasi mwateje imbere mu migenzereze yanyu.”

Mu gusobanura impamvu zamuteye gusezera, Padiri Niwemushumba yifashishije imirongo myinshi yo muri Bibiliya, hari aho yifashishije amagambo aboneka muri Matayo 5, 20. Agira ati “Kandi ndababwira ko gukiranuka kwanyu nikutaruta ukw’abanditsi n’ukw’Abafarisayo, mutazinjira mu bwami bwo mu Ijuru.”

Padiri Niyomushumba Phocas usanzwe uzwiho gukunda ubutumwa bwe, yafashe icyemezo cyo kubuhagarika kikaba cyaratunguye benshi. Uyu mupadiri yakomeje avuga ko agiye mu buzima bubohotse.

Nk’uko twabigarutseho, Padiri Niwemushumba asanzwe aba muri Autriche aho yigaga muri Kaminuza ya Vienne, ari naho yandikiye ibaruwa y’ubwegure bwe tariki ya 6 Ukuboza, 2022. Yari yaramazwe guhabwa ubutumwa na Musenyeri Visenti Harorimana bwo kuyobora Seminari ntoya ya Nkumba, no gushingwa abafaratri ya Diyosezi Gatorika ya Ruhenderi.

Ese koko ibyo avuga byaba ari ukwigiza nkana? Ese niba bamwe mu bapadiri bari kwicwa n’inzara abandi bo baraguye ivutu, ya Vanjiri bigisha yo izumvwa na nde? Kuki se Kiliziya itatanga urugero mu kubasha gusaranganya nk’uko tubisoma mu gitabo cy’ibyakozwe n’intumwa? Kuki Abashumba batatanga urugero mu kurwanya ikinyoma, akarengane n’ubukene? Ahaa! Nzabambarirwa ni mwene Bagirayayo.

Reka rero dufate akanya tugaye ku mugaragaro uyu Musenyeri utangiye kuba umubyeyi gito. Amaze kwikikizaho abapadiri b’intica ntikize barimo nk’igisonga cye Musenyeri Bizimungu Gabin ushyize imbere utunyungu twe bwite, aho kwita ku nshingano nyakuri za kiliziya nawe abereye umwe mu bayobozi. Twavuga kandi nk’umunyabintu we yagize ingaruzwamuheto, akaba akoreshwa mu kurenganya bamwe mu bapadiri bagenzi be, batabona kandi amategeko ya Kiliziya (droit canon).

Ikindi giteye inkeke ubu muri Diyosezi ya Ruhengeri, ni uburyo abapadiri birukanwa bitanyuze mu mucyo, nyuma bagatereranwa mu burwayi no bukene.
Aha twavuga nka Padiri Nkurunziza Wellars wabuze uko agera kwa muganga, akaba ari guteregana nk »aho atagira umuryango yihebeye. Ubu bisigaye yewe no kubona ifunguro rya buri munsi bitakimukundira. Bene wabo basangiye ibanga rya gisaseridoti baramutereranye uhereye kuri Musenyeri ubwe!
Ese ivanjiri bigisha bo ntabwo ibareba?

Ese ko mbona bakunda kwambara amakanzu bakaberwa igihe cy’ibirori kuki batemera no gusukura imitima yabo bakora ibikorwa byiza?
Baba se bariyemeje kuba nka za mva zirabye ingwa Yezu yavugaga?
Ntawe twifuza gucira urubanza. Ariko kurebera ubugizi bwa nabi ukicecekera ni icyaha gihanwa n’amategeko kuva isi ikiremwa kuzageza ku ndunduro yayo. Nubwo intungane bwira icumuye karindwi, tumenye ko hari wa murongo utukura abantu bari bakwiye kwitondera.

 

Umukunzi wa leprophete.fr: Akarinyuma Ladislas

 

Ni ihame: Padiri Edouard NTULIYE alis SIMBA afunze arengana! Padiri Thomas Nahimana aremera gushyikirana na Murashi Izayi.

$
0
0

Ni ihame: Padiri Edouard NTULIYE alis SIMBA afunze arengana! Padiri Thomas Nahimana aremera gushyikirana na Murashi Izayi.

(Iyi nkuru yatangajwe taliki ya 12/6/2011 kuri Veritasinfo iyikuye ku rubuga http://www.leprophete.fr rwari rumaze kuyitangaza bwambere).

Bwana Izayi,

Ndagushimira inyandiko uherutse kunyoherereza, uvuga ko padiri Edouard NTURIYE alias SIMBA atarenganye, ikaba yarasohotse ku italiki ya 8/6/2011 kuri uru rubuga  www.leprophete.fr.

Hari ubugororangingo nifuza guheraho :

(1)Nitwa NAHIMANA,ntabwo nitwa NDAHIMANA. Mu byukuri sinkunda kwitwa izina ritari iryanjye.

(2) Urubuga rwanjye ni Leprophete-Umuhanuzi cyangwa www.leprophete.fr. Ntabwo ari veritas Info; usibye ko iyi “www.Veritasinfo.fr” kimwe n’izindi mbuga zinyuranye, ikunze gufata inyandiko zasohotse kuri www.leprophete.fr, ikazitangaza.

(3) Inyandiko yanjye wifuje kugira icyo uvugaho ni iyitwa “Gushyigikira inkiko Gacaca si icyaha? yasohotse ubwambere ku italiki ya 20/10/2010, hanyuma iza gutangazwa kuri www.leprophete.fr ku italiki ya 2/4/2011.

I. Inyandiko yawe

Ibitekerezo byawe byubatse neza. Hari ibintu bibiri nakunze cyane n’ikindi kimwe gusa nenga. Nakunze cyane aho uvuga ngo “dushyikirane (dialogue)”. Uragira uti :”Ndagirango nzakubwire nawe umbwire, maze tugere kuri „veritas info“ izatuvura twese indwara turwaye y’irondakoko ari Simba, ari wowe ,ari nanjye“. Kimwe nawe, nanjye ndahamya ko gushyikirana no kujya impaka (dialogue et débat d’idées) ariyo nzira yonyine yazahura igihugu cyacu gikomeje kuzahazwa na politiki ya humirizankuyobore. Ibi bihugu byateye imbere nta kindi biturusha uretse kuba byemera kwakira ibitekerezo byose byubaka, aho byaturuka hose!

Nakunze kandi uko wanganirije, ukambwira akababaro kawe n’ak’umuryango wawe. Byankoze ahantu hakomeye mu mutima. Gusa, nawe urabizi ko nta kindi nabikoraho uretse kugutega amatwi. Aho nanjye ninkubwira akababaro kanjye n’ak’umuryango wanjye, uzabona umwanya wo kuntega amatwi? Ndabona usa n’unyizeza ko uzabishobora. Ni byiza cyane.

Icyo nenga rero ni aho wambwiye ngo kuko ntari mpari, ibyo mvuga ni inkuru mbarirano…ni ibihuha…si ukuri! Izayi we, none se ko wibagiwe no kunyibutsa ko , nk’umupadiri, iyo nzamutse kuri Alitari ntagatifu, ngakanura amaso, icyuya kikandenga nsobanurira abakristu iby’uko Yezu yapfuye akazuka ku munsi wa gatatu, dore imyaka ishize ari 2000…kuki utambwira ko mba mbeshya rubanda …kuko ntari mpari ? Dore nk’ubu ndimo ndandika igitabo ku bintu byabereye mu Bufuransa mu mwaka w‘1600! Erega ubwo biratuma wirirwa unseka, umunsi uhengame, kubera ko mvuga ibyabaye … na data umbyara ataranavuka!

None se niba tumenya ibyabaye ku ngoma z’Abaromani, uratekereza ko nabuzwa n’iki kumenya ibyabaye mu Rwanda guhera 1990 kugeza 2011 ? Kereka niba hari icyo ushaka kumpisha, kubera ko ubona ntagakwiye kukimeya!

Izayi nshuti, iyi ngingo (argument) yo kuvuga ngo sinshobora kumenya ibyo ntahagazeho (présence physique) ntuzongere kuyikoresha, abageze mu ishuri batazaguhindura urwamenyo. Ubwo se noneho padiri Simba we ko yari ahari, muri kumwe, nakwemera nte ko ibyo avuga atari ukuri, nyamara wowe ibyo uvuga bikaba ukuri? Aho ntibivuze ko mu Rwanda hasigaye hari abantu bamwe bavuga rikijyana, ibyabo byose bikaba ukuri, hakaba n’abandi batakigira ijambo, ibyo bavuze byose ntibihabwe agaciro, bigafatwa nk‘ibinyoma ? Reka tubyitondere, dore nawe urabona ko iyi myumvire yageza abantu kure! Bityo rero, kugira ngo dushobore gushyikirana bishyitse hari utubazo tubiri nifuza ko wansubiza:

Icyambere nkeneye ni ukumenya niba kavukire y‘umuryango wawe ari aho i BUSASAMANA cyangwa niba uri muri ba Batutsi Ababiligi bavanye mu karere ko hagati no mu majyepfo y’Urwanda ngo bajye gutegeka Abahutu bo mu majyaruguru.

Icya kabiri kijyanye n’uko uvuga amateka y’ibyakubayeyo kuva ukiri muto. Bigomba kuba byaragukomerekeje, bikakubabaza, rwose bikaguhungabanya kandi birumvikana. Intambara ya FPR yatangiye mu 1990 na Jenoside yo muri 1994 byagusize iheruheru kandi nawe uremeza ko yakoze no ku bandi Banyarwanda benshi, si Abatutsi gusa n’Abahutu benshi burya yarabahitanye. Gusa ikintangaza ni ukuntu udatera intambwe, nk’umuntu wize akanigisha abandi benshi, kugirango ushake impamvu n’imizi by’ako kaga bityo ube wabona n’aho uhera utanga umuganda mu kubikemura, kugira ngo Urwanda rugere ku ituze n’amahoro arambye. Uravuga amateka y’Urwanda nk’aho ari ikibazo kiri hagati y’Umuryango wawe n’Ababiligi gusa. Biragaragara ko hari icyo wibagirwa cyangwa se wirengagiza nkana kuvuga mu izina ryacyo: ni Revolisiyo yo mu 1959, impamvu zayo n’ingaruka zayo. Iyo revolisiyo, wayigize indahiro, urayitsinda (wirinda no kuyicisha), ugomba kuba unayivumira ku gahera. N’Abahutu kandi ni uko ubagenza, ugahitamo kwivugira Abatutsi n’Ababiligi. Ndakumva rwose; ariko iyo nzitizi itavuyeho, ntabwo twashobora kuganira nyabyo: Revolisiyo yo 1959, wowe uyumva ute ?

Nk’uko wabyifuje, nanjye ndaje ngo nkuganirize ndakebaguzwa. Ndavuga kubyerekeye ayo amateka y’Urwanda wowe ugitinya kwatura hanyuma nsozereze ku rubanza rw’inshuti yacu padiri Edouard NTULIYE alias SIMBA.

 II. Amateka y’Urwanda.

 

Amateka y’Urwanda ntacyigishwa mu mashuri, ni umwanzuro uteye agahinda wafashwe n’abayobozi ba FPR-Inkotanyi kubera impamvu yenda wowe wandusha kumenya. Harya ibyo ngo ntibyakwitwa gutoba amateka? Nyamara ayo mateka ni yo arimo ibisubizo by’ibibazo dufite ubu no mu gihe kizaza kuko ari nayo yadufasha kumva aho intambara zidahwema kuduhekura zishora imizi. Kutayamenya ngo tuyemere (assumer) ni inzitizi ikomereye imitima yacu ikanabangamira amajyambere asesuye y’igihugu cyacu. Nyemerera rero ngufashe kuvanaho iyo nzitizi nkwibutsa ibintu n’ubundi usanzwe uzi ; ariko akababaro, ibikomere no guhungabana bikaba byatuma ubyibagirwa .

1. Icyatumye revolusiyo iba

Icyambere (cause lointaine) cyatumye mu Rwanda haba Revolusiyo mu w’1959 ni inenge zikomeye z‘ingoma ya cyami mu Rwanda ubwayo : uko yavutse na gihake yayirangaga. Kurundira ibyiza byose by’igihugu mu biganza by’agatsiko k‘abari ku butegetsi bonyine, bakiberaho mu murengwe mu gihe rubanda rugufi rukora rukagoka rwicwa n’inzara n’agahinda. Ingoma ya cyami ntiyari ikijyanye n’igihe, yagombaga kuvaho.

 

Icya 2 (cause prochaine) ni ukunangira umutima kw’intagondwa zari zarakamiwe n’iyo ngoma. Tutiriwe tujya kure, uko kunangira kugaragarira muri ya mabaruwa 2 y’abagaragu bakuru b’ibwami (17-18/5/1958), mu myanzuro iteye agahinda (tristes résolutions) z’Inama nkuru y’igihugu yateraniye i Nyanza mu kwa 6/ 1958 no muri manifeste (imigabo n’imigambi) y’ishyaka rya LUNARI (UNAR).

Icya 3 ni ikibazo cy’insobe (noeud gordien) : Kwigizayo (mettre à l’écart des organes de décisions) no gusuzugura (mépriser, humilier, criminaliser) “Incabwenge“ (les intellectuels) n’abatinyuka kuvuga akababaro ka rubanda rugufi (Leaders) bazizwa gusa ko ari abo mu bwoko bw’Abahutu.

Icya 4 ni imbarutso (occasions) 2 z’iyo revolusiyo. Iyambere ni uko ku italiki ya 1/11/1959 i Bukomero insoresore za LUNARI zasagariye surushefu Dominiko MBONYUMUTWA yiviriye mu misa y’umunsi mukuru w’Abatagatifu bose mu Byimana. Zaramututse, imwe imukubita urushyi, hanyuma baragundagurana. Iyi mbarutso ntabwo yari ihagije kugirango Revolusiyo ibe. Imbarutso ya 2, ari nayo yatumye mu by’ukuri revolusiyo iba ni ikosa rikomeye (maladresse) ryakozwe na surushefu NKUSI ku italiki ya 3/11/1959. Dore uko byagenze:

Inkuru yabaye kimomo ko MBONYUMUTWA yavuyemo umwuka azize imihini ya za nsoresore zamusagariye. Bamwe mu bamukundaga bati “reka tujye kubaza kwa shefu GASHAGAZA uko ibintu bimeze”. Bagezeyo, bahasanze abatware n’abasurushefu benshi. Ibyo ubwabyo byabateye amakenga kuko baketse ko bari gucura imigambi yo kumara Abahutu bose. Babajije ibya MBONYUMUTWA, babuka inabi, ndetse surushefu NKUSI ahagarara mu idirishya ry’inzu ya shefu GASHAGAZA, afata umuheto, atamika umwambi, akanga umurindi hasi, ararekera, umwambi ugenda uvuza ubuhuha. Abari baje kubaza amakuru ya MBONYUMUTWA barawizibukira, ntiwagira n’umwe ukomeretsa; ariko ubwo nyine baba bariye karungu. Bamena amadirishya n’inzugi by’inzu ya GASHAGAZA, ba sushefu KATABARWA na MATSIKO babatsinda aho, NKUSI arakomereka cyane, bamureka bagirango yapfuye ; shefu KATABARWA we yarakubiswe, arakomereka bidakabije, ahungira kuri paruwasi ya KANYANZA, ubwo nyine n’iby’ubushefu bwe biba birangiriye aho. Mu by’ukuri rero, Revolusiyo yatangiye ku italiki ya 3/11/1959, naho taliki ya 1 n’ iya 2 kwari ukurebana ay’ingwe gusa. Iyo surushefu NKUSI adahubuka, ahari iyo revolusiyo yari kuzaba ikindi gihe kandi ku bundi buryo.

2.Uko revolusiyo yagenze muri make

Muri Revolisiyo, Abahutu bari bagumutse (nk’uko bavuga mu kirundi) ntibibasiraga Abatutsi bose. Bibasiraga barya b’agasuzuguro kajejeta, ab’abagome n’abakabyaga mu kwitwaza ubutegetsi bagakandamiza abaturage. Byongeye kandi, abo Bahutu bari bagumutse bangizaga ibintu kurusha uko bicaga abantu. Ibintu bangizaga ni amazu, intoki, ibipimo by’ikawa n’inka. Babigenzaga batyo kubera ko ibyo bintu byari ibimenyetso (symboles) by’ubutegetsi bubi. Ibyo bintu byose byabaga byaravuye mu mitsi yabo. Ayo mazu ni bo babaga barayubatse badahembwa, iyo mirima ni iyo babaga barabambuye, izo ntoki n’ibyo bipimo by’ikawa ni bo babikoreraga badahembwa, n’ibindi n’ibindi.

Kwahuka mu nka ntabwo kwari ukubera inda nini. Ahubwo ni uko inka yari ikimenyetso cyambere (symbole par excellence) cy’ubuhake n’ubukungu buvuye mu kwiba no kwikubira ibya rubanda. Hakiyongeraho rero ko abo Batutsi bakundaga inka zabo kurusha uko bakunda Abahutu. N’ikimenyimenyi ni uko batazuyazaga kubambura imirima n’ibishanga kugirango babigire inzuri z’inka zabo, bakarengaho bakaziragira mu bikorera, mu bisigati ndetse no mu myaka y’Abahutu. Naho ku byerekeye inda nini, wagirango ni uwaroze abategetsi hafi ya bose, baba Abahutu, baba Abatutsi. Bimaze kugaragara ko benshi muribo  ari abakegesi, akayamigani y’ikinyarwanda ngo “nta mfura y’inda,” ngo “imfura inyuze aha ari iyariye”!

Reka twanzure kuri iyi ngingo mbere y’uko tuganira ku rubanza rwa padiri Edouard NTURIYE alias SIMBA. Birababaje kuba hari abantu bapfuye (Abahutu, Abatusi, Abanyamahanga) muri revolisiyo yo mu w’1959 mu Rwanda. Ariko ibyo ntibibuza iyo revolusiyo kuba revolusiyo. Muri revolusiyo y’Abafaransa mu w’1789, mu y’Abarusiya mu w’1917 no mu zindi revolusiyo zabaye mu mateka y’isi, hagiye hapfa abantu benshi ndetse barimo n’inzirakarengane ; ariko ibyo ntibyazibujije kuba revolusiyo zagejeje abaturage kuri byinshi byiza .

Padiri F. Rudakemwa aherutse kwerekana ko ibyo bamwe bagenderaho bavuga ko jenoside y’Abatutsi mu Rwanda yatangiye mu w’1959, umuntu yanabiheraho akerekana ko jenoside y’Abahutu yo yaba yaratangiye kera cyane mbere ya 1959, kandi ahari n’ubu ikaba igikomeza (F. RUDAKEMWA, Amateka n’imikorere y’ingengabitekerezowww.leprophete.fr, yo kuwa 26 2/ 2011 ; Ikibazo si amoko : ikibazo ni ubutegetsi bubiwww.leprophete.fr, yo kuwa 4/3/2011).

Muri make rero, Revolusiyo yo mu w’1959 ifite agaciro kayo kihariye.Kuvuga ko ntakindi yari imaze uretse kuba intangiriro ya jenoside y’Abatutsi ni icengezamatwara rizahita , revolisiyo igakomeza ikavugwa, yenda ikazanabyazwa umusaruro ufitiye Abanyarwanda bose akamaro. Kimwe mu byiza revolisiyo yari igamije ni uko rubanda rugufi rwagira uburenganzira busesuye, buri wese akishyira akizana, ntihagire uwongera kuba umuja n’umucakara mu Rwatubyaye ! None se nk’ibyo tukibona muri iki gihe, umuntu akagira atya agafungwa azira kuba Umuhutu gusa, ni nde uhakana ko byo atari ikibazo gikomeye ? Aho urwishe ya nka ntirukiyirimo ?

 

III.Urubanza rwa padiri Edouard Ntuliye alias SIMBA

 

Izayi muvandimwe, sinibuka neza ibyo wize ariko nzi ko wabaye Intumwa ya rubanda (Député à l’assemblée nationale). Nibwiraga ko uzi akamaro k’amategeko y’igihugu n’agaciro gahabwa ibyemezo by’inkiko. Nanjye rero nize amategeko, yewe n’ubu ndacyayiga. Icyakora ngeze ku rwego rwo kuba nanjye nayigisha muri kaminuza. Inyandiko nakoze ku rubanza rwa Simba ntabwo nayubakiye ku nkuru mbarirano nk’uko ushaka kubyemeza rubanda, ahubwo, nk’umunyamategeko, nayubakiye ku byemezo byanditse byafashwe n’inkiko zo mu Rwanda: Urugereko rwihariye mu Rukiko rwa Mbere rw’Iremezo rwa Kibuye (urubanza R.M.P.50919/S4/GM/KBY) n’Urukiko rw’Ubujurire rwa Ruhengeri (urubanza R.M.P.50919/S4/GM/KBY-R.P.A.34/GC/R1/RUH). Kopi z’izo manza zombi ndazifite.

Ibyo uvuga kuri izo manza mu nyandiko yawe, singiye kukubeshya, byanteye igihunga, ntaretse no kwiheba! Icyanciye intege nta kindi, ni uko nibwira nti niba hari abandi bategetsi bumva ubutabera nkawe, Urwanda ruracyafite ibibazo bikomeye, inzira y’umusaraba iracyari ndende! Nabonye hari n’abandi Banyarwanda benshi bakomeje kutwandikira bifuza kugira icyo bavuga kunyandiko yawe, ntuzatangare nubona bakomeje kwamagana bimwe mu byo wavuze biteye impungenge zikomeye. Dore bimwe muri byo:

 

  1. Uragira uti :

Sinirirwa ngaruka ku rubanza Padiri Simba na Padiri Kayiranga baciriwe ku Kibuye bagacirwa igihano cy’urupfu hanyuma Urukiko rw’Ubujurire rwa Ruhengeri rukabarekura, kuko rwabaye impitagihe, uretse ko ntigeze numva ukuntu iyo ntera iri hagati y’igihano cy’urupfu no kurekurwa burundu abacamanza ba Ruhengeri bayiremye nta bisobanuro bishingiye ku kwicwa kw’itegeko cyangwa se kwa procédure, bakihutira gushingira ku ngingo yatanzwe n’abapadiri ntavuze amazina, bagiye gushinjura abo bagenzi babo mu Ruhengeri, bemeza ngo „nta muntu wihaye Imana wagize uruhare muri jenoside“, abacamanza bakongeraho ngo naho abatangabuhamya ba mbere ni abantu babifitemo inyungu zabo bwite aliko ntibavuge izo nyungu izo ari zo. Ubwo se ko nabonye warishimiye imikirize y’Urubanza mu Ruhengeri usanga iyo ngingo ariyo? donc ari „ veritas info ko nta muntu wihaye IMANA wagize uruhare muri Jenoside ?Ndagusaba ngo uzansubize iki kibazo? ».

  1. Reka tubiganireho.

Murashi, reka twumvikane. Aha ushatse kutwereka ko wowe wenyine, ku giti cyawe, ari wowe ufite ukuri kurusha urukiko? Ijambo ryawe urumva ari ryo abantu twese dukwiye kwemera kurusha iry’abacamanza bo mu rukiko rw’ubujurire rwa Ruhengeri? Bigenze bityo byaba bisobanuye ko uri muri babandi bari hejuru y’amategeko. Simvuze ko bitabaho ko umuntu yanenga imikirize y’urubanza rwaciwe n‘urukiko rw’ubujurire, ariko rero bigira inzira binyuramo. Ujya mu rukiko rusesa imanza. Siko wabikoze kuko n’ubundi wari gutsindwa! Uti kubera iki nari gutsindwa? Wari gutsindwa kuko nta ngingo n’imwe igaragara yahamya padiri SIMBA icyaha, niyo mpamvu uhitamo iy’ubusamo, yo kubeshya. Urabeshya kuri byinshi ariko dore bibiri bikomeye cyane:

Icya mbere ni iriya ngingo uzanyemo ivuga ngo nta muntu wihaye Imana wagize uruhare muri jenoside“, kandi ukemeza ko ariyo abacamanza bo mu bujurire (Ruhengeri) bashingiyeho barukata. Iyi ngingo ni iyo uhimbye ugamije kubyutsa amarangamutima y’abategetsi bamwe na bamwe basanzwe banezezwa no gushinja Abihayimana buhumyi, ariko nyamara ntaho iyi ngingo iri mu myanzuro y’urubanza ! Ongera usome neza kopi y’urubanza maze unyereke aho wayibonye! Wibeshyera urukiko bitakuviramo ikindi cyaha.

Icyakabiri ubeshyeho ni uko uvuze ngo abacamanza bagaragaje ko hari abatangabuhamya bafite inyungu zabo bwite, ngo ariko ntibavuze izo ari zo! Wibeshya, abacamanza barabisobanuye: abo batangabuhamya baramaranira indishyi! Uti n’ubundi indishyi baziregera mu rundi rukiko! Nanjye nti ni byo, ariko uregwa indishyi ni uwatsinzwe mu rubanza nshinjabyaha. Bishatse kuvuga ko mwakoraga uko mushoboye ngo padiri SIMBA abanze atsindwe kugira ngo muzabone uko mumurega indishyi nyuma. Nako ngo ni Kiliziya gatolika izamurihira da! Aho ubanza warahibeshye! Nuko rero abacamanza wibagerekaho ibyo batavuze, uhimbahimba ingingo zitari zo

3.Dore ahubwo uko icyemezo cy’urukiko kibivuga:

« … Rusanze Urukiko rubanza ruhamya Padiri Nturiye ubugambanyi mu bwicanyi bwabereye ku Nyundo rushingiye ku buhamya bwa Murashi Esaie, Rutabana na Kayijuka bakulikiranye indishyi kubera ababo baguye muri ibyo bitero ariko bakaba batarashoboye kugaragaza amanama y’amashyaka NTULIYE yagiyemo, aho yakorewe, abo bayakoranye n’ibyayavugiwemo”.

Rusanze, mu bagabo 7 Urukiko rubanza rwagendeyeho ruhamya Padiri NTULIYE na Padiri KAYIRANGA ubugambanyi mu byabereye i NYANGE ku wa 15 na 16 Mata 1994, batatu muri bo: Munganyinka, Ndakubana, na Kagenza bakurikiranye indishyi, ni yo mpamvu ubuhamya bwa bane basigaye ari bo Gatare Lambert, Hategekimana, Nikuze, na Gatarayiha ari bwo bukwiye gusuzumwa bugahabwa agaciro kuko bariya ba mbere bataba ababuranyi ngo babe n’abagabo” .

Rwemeje ko Urukiko rubanza rwafashe ibintu uko bitari” rubashinja rugendeye ku buhamya bw’abashinjaga gusa.

Rwanzuye ko NTULIYE Edouard na KAYIRANGA Jean François ari abere ku byaha byose baregwa;

Rutegetse ko bahita bafungurwa”.

Inteko y’urukiko rw’ubujurire yari igizwe n’abacamanza Cassien NTUNZWENIMANA, Timotée NDAGIJIMANA, umwanditsi akaba Pascal SAFARI. Hari taliki ya 25 ukwakira 2000.

Murashi rero, iki cyemezo cy’urukiko kirumvikana. Iyo ubona ko hari amategeko atarubahirijwe cyangwa urubanza rukaba rwaraciwe mu buryo butumvikana uba waragiye mu rusesa imanza ariko siko wabigenje. Wirengagije amategeko nkana kuko utayobewe ko imyanzuro y’urubanza nka ruriya rwaciwe ntiruseswe iba ibaye itegeko (autorité de la chose jugée).Ikindi utari uyobewe , kandi nawe urabyivugira, ni uko Itegeko Ngenga rigena imiterere n’imikorere y’Inkiko Gacaca rivuga ko imanza zari zarashyikirijwe inkiko zisanzwe zitagaruka mu nkiko Gacaca (Reba Ingingo y’100 y’ Itegeko N° 16/2004 ryo ku wa 19/6/2004). Ahubwo washatse guca mu cyuho cyaryo aho rigira riti keretse iyo hari ingingo nshya, cyangwa se iyo ukurikiranywe ashinjwa n’abo bafatanyije icyaha. Ni uko rero, wabonye Padiri Edouard Ntuliye agizwe umwere n’inkiko zisanzwe,ukubita agatoki ku kandi, uhitamo guca hasi, umujyana mu Nkiko Gacaca kuko wari uzi neza ko zo zishinzwe gukora ibyo abategetsi bishakiye, zigaca imanza zitagira aho zihurira n’amategeko! Urugero rwiza ni wowe ubwawe urutwihereye, maze rutwereka neza ko Padiri NTULIYE Edouard yarenganyijwe izuba riva!

  1. Ubivuga neza muri aya magambo:

Uko mbyibuka, kandi si inkuru mbarirano, ibi bibazo ni byo byapfundikiye urubanza mu bujurire, hanyuma Urukiko ruriherera, nyuma yo kwiherera rumumenyesha ko rwafashe icyemezo cyo kugumishaho icyemezo cya mbere cy’igihano cyo kumufunga burundu“.

Aha hantu rwose niho utubwije ukuri kose: gupfundikira urubanza se ntibishaka kuvuga ko ibyo bibazo aribyo byabaye rurangiza (éléménts déterminants) kuko byamutsinze noneho urukiko akaba aribyo rushingiraho rufata umwanzuro? Kandi ibyo bibazo n’uko byashubijwe nabyo urabitubwira muri aya magambo:

„Inyangamugayo ya Gacaca yamubajije ibibazo bibiri mu bujurire,hamwe abura icyo asubiza, ahandi arabyiyemerera:

-Ubwa mbere yaramubajije ati uko ubyibuka,hagati y’igihe jenoside yatangiriye n’igihe yarangiriye, waherukaga kubonana na Mryr Kalibushi ryari? Padiri yarashubije ati numva naraherukaga kumubona mbere y‘ uko ubwicanyi bwa jenoside butangira nkongera kumubona duhungutse tuvuye Zayire.Umucamanza ati none se nk’umuntu wari mu byegera bya MYR Kalibushi wari ugufitiye icyizere,kandi ukaba utarahigwaga,kandi we akaba yarahigwaga ,wumva nta buhemu bukubarwaho? Padiri yabuze icyo asubiza araceceka.

-Ubwa kabiri yarasubiriye aramubaza ati abo bapadiri bagenzi bawe bapfuye,ko mwari musangiye ibanga ry’ubusaserdoti kandi mwarabanye,hari n’umwe watubwira ,mu kuri, waba wari wasomera misa? Padiri yavugishije ukuri ati ndumva ntawe“.

  1. Nanjye nkiyamira nti:

Yego ga rero! Ese bambe ni iki padiri SIMBA yazize? Abapadiri bose bararye ari menge, ndabona amaherezo ntawe uzarokoka! None se burya kutajya gusura Musenyeri byabaye icyaha gikomeye (crime) gihanwa n’amategeko ya Gacaca, tukaba twari tutarabimenya? Ubwo rero ngo umupadiri utavugira misa incuti ze zishwe muri jenoside azajya ahanishwa igifungo cya burundu n’akato rugeretse? Turashize ye!

Murashi, reka nkubwize ukuri: uretse ababyiyise nk’abo mu nkiko gacaca, abandi bacamanza bose bazi igitekerezo-shingiro (principe fondamental) imanza nshinjabyaha zubakiyeho: “Nullum crimen, nulla poena sine lege”(Il n’ya jamais de crime, il n’y a jamais de peine sans loi): nta cyaha , nta n’igihano bigomba kubaho niba nta tegeko ribiteganya!

Ubu se Murashi, watubwira itegeko ziriya Nyangamugayo (!)zawe zashingiyeho zemeza padiri NTULIYE icyaha n’igihano kiremereye kuriya? Buriya se kutajya gusura Musenyeri KALIBUSHI no kutavugira abapadiri bishwe misa bihuriye he n’icyaha cya jenoside? Kereka niba wemeza ko kudasura Musenyeri KALIBUSHI ari byo byaje kumuviramo urupfu, u italiki ya 20/12/1997! None se koko nawe urahamya ko kutavugira bariya bapadiri misa ari cyo cyatumye bicwa noneho padiri NTULIYE akaba abaye atyo nyirabayazana cyangwa umufatanyacyaha?

Muri make ndagushimiye, utweretse ko Inkiko Gacaca zikorera ibyo zishakiye, zititaye ku biteganywa n’amategeko, mbese nk’iriya nteko yikoreye ibyo wowe wifuza, ikagukiza padiri SIMBA udashaka. Ibyerekeye gushinjwa n’abanyururu byo ntawe wabikangisha, twese tuzi icyo bisobanura. Ariko se ubundi ko umunyururu wakatiwe kubera ibyaha bikomeye yakoze, aba yakuweho icyizere, Leta y’Urwanda yo ibigenza ite ngo yongere isubize icyizere umuntu warimbuye imbaga, muri ako gahe gato gusa ko kujya gushinja inzirakarengane? Ubusanzwe imbere y’amategeko, bene ubwo buhamya bufatwa nk’amatakirangoyi, nta gaciro buhabwa n’Inkiko zikorera mu bwisanzure. Ibi kandi nigeze kubikoraho indi nyandiko nise “Uburiganya bwo kwemera icyaha hagamijwe gucisha abandi umutwe”, nubishobozwa nayo uzayisome. Ndabona disi ari byo byujurijwe kuri nyakugorwa padiri SIMBA!

Ariko reka nkwibarize: uriya mupadiri uramushinja ikihe cyaha mu by’ukuri? Watubwiye ko mwiganye mu iseminari, ngira ngo yenda ugiye kutwereka ko n’icyo gihe yavanguraga amoko, akanga Abatutsi, ashwi da! Watubwiye ukuntu guhera muri za 1990, intambara ya FPR igitangira, wowe n’umuryango wawe mwahoraga mumuhungiraho mu i Seminari, akabakira neza. None se buriya icyaha umushinje gifatika ni ikihe? Uremeza ko aho mu cyumba mwari mwihishanyemo na we, yababwiye amagambo y’iterabwoba ngo “ibyanyu byarangiye, imihoro 2 gusa mufite, ntacyo yabamarira”! Reka tubyemere. Ariko se iterabwoba ririhe kandi nyamara ko nawe ubwawe wivugiye ko wakoresheje telefoni  ukavugana na Padiri Ntagara wari ku Gisenyi, na we ubwe akakubwira ko ibintu byadogereye, ko abantu bashize : kuki we utamushinja iterabwoba? None se ubundi iyo mihoro 2 yabamariye iki, wa mugani? Ngaho rero noneho tubwire neza icyo ushinja Simba! Uramuhora se ko yafashije padiri Dominiko NGIRABANYIGINYA, akamuhungishiriza ku Gisenyi, ntagwe ku Nyundo nk’abandi? Uravuga ko SIMBA mwari mwihishanye mu iseminari, mu cyumba kimwe, maze padiri Adrien NZANANA yasohoka bakamwicira muri koridori, nyamara ukagaruka urwo rupfu ukarushinja Simba, wowe ubwawe wabuzaga gusohoka muri icyo cyumba! Azabe se afite impano yo kuba ahantu habiri icyarimwe (bilocation)? Ese ubundi kuki yihishanyaga namwe, ni uko we ntabwoba yari afite? Niba koko yarakoranaga n’Interahamwe, ubwo wavuga ko yihishaga nde ?

 

Umva rero Izayi, maze gushishoza neza, hanyuma ngashyira ku munzani ibyo wowe ubwawe wivugira, nkabaza umutwe n’umutima wanjye, ndasanga icyo upfa na Simba ari iki ngiki: Wowe Murashi Izayi, urashinja Padiri Edouard NTULIYE ko mwiganye ariko ntimuhirwe kimwe; uramuryoza ko atahigwaga nk’uko wahigwaga kandi akaba atarishwe nk’uko abawe bishwe. Uramuziza ko ari UMUHUTU, ibindi ni ukwiganirira.

 

UMWANZURO:

  1. Ndagusaba Nyakubahwa Perezida Paul Kagame, ko wakwambara umwambaro w’Umucamanza Mukuru (Magistrat suprême) w’Urwanda muri iki gihe, maze ugategeka ko padiri Edouard NTULIYEahita arenganurwa, agataha. Ibyo kandi ndabisabira n’abandi bapadiri bose bafunzwe muri ubwo buryo: hera nko kuri Padiri MATEGEKO Aimé uvuka i Cyangugu, Padiri Emile Nsengiyumva w’i Kigali…
  2. Ndakwibutsa, Nyakubahwa Perezida Paul Kagame ko ari ngombwa gukurikirana abari bagize Inteko y’urukiko Gacaca rw’Imirenge ya Kimironko na Nyarugenge yatumwe gukorera ku Nyundo, bagacira padiri Edouard NTULIYEurubanza rwo kumurenganya, bagendeye ku byifuzo bidafite aho bihuriye n’ubutabera bya Izayi SAGAHUTU MURASHI. Bene abo bacamanza babi nibo bakomeje guteranya Abanyarwanda aho kubakiranura. Bagomba kuguha ibisobanuro ku mikorere yabo, kuko amakosa yabo ari wowe abarwaho: ngo “zitukwamo nkuru”. Ibuka ko, nka Perezida wa repubulika, ufite mu nshingano zawe kuba umubyeyi utabera.
  3. Ndagusaba, wowe nshuti yanjye MURASHIIzayi, kwemera ko atari wowe “Nyirukuri” (Critère de vérité), maze wige kwakira no kubaha ibyemezo by’inkiko z’Urwanda.

Nguhaye Umugisha w’Imana.Roho Mutagatifu akumanukireho. Genda amahoro.

Harakabaho Ubutabera, n’ukwishyira ukizana mu Rwagasabo.

 

Padiri Thomas Nahimana.

Maîtrise en Droit

Tél: 0033 647434465

E-mail: nahimanathom@yahoo.fr 

GUSHYIGIKIRA INKIKO GACACA SI ICYAHA?

$
0
0

GUSHYIGIKIRA INKIKO GACACA SI ICYAHA?

Nta mukristu gatolika ukunze kwibagirwa igitero cya gatigisimu kigira kiti “Umuntu akora icyaha ate? Benshi banafashe mu mutwe igisubizo kijyanye n’icyo kibazo: “Umuntu akora icyaha, igihe yitandukanya n’Imana, akayisuzugura, abizi neza kandi abishaka”. Maze imyaka igera kuri itanu yose nibaza niba gushyigikira Inkiko Gacaca atari icyaha. Muri iyi minsi, igisubizo kidasubirwaho narakibonye.

Muri iki kiganiro, nzinduwe no kwerekana uburyo  gushyigikira Inkiko Gacaca atari  icyaha gisanzwe; ahubwo ari  icyaha gikomeye cyane, kimwe twigishijwe ko kijyana mu rupfu. Ndabanza kwibutsa uko Inkiko gacaca zadutse mu Rwanda (1), uko zaje guteshwa umurongo (2), ntange n’urugero rufatika ku ifungwa n’iyicwarubozo rikomeje gukorerwa umupadiri witwa Edouard NTULIYE wo muri Diyosezi Gatolika ya Nyundo (3).Ndasoza mpa inama Umukuru w’igihugu Paul Kagame.

  1. Umwaduko w’Inkiko Gacaca

Ndibuka neza uko igitekerezo cya Gacaca cyaje, giturutse mu bakristu bari bafite umutima mwiza wo gusana imitima y’Abanyarwanda yashegeshwe n’amarorerwa y’intambara na jenoside yo muri Mata 1994. Ikinyamakuru cyitwa “Urumuri rwa Kristu” kiyobowe n’uwari Padiri Smaragde Mbonyintege ubu wabaye Umushumba wa Diyosezi ya Kabgayi cyagize uruhare rukomeye mu gukwirakwiza ibyo bitekerezo bishya by’uko Abanyarwanda byababera byiza bashoboye kwicara mu gacaca, bakaganira ku byabakomerekeje, uwahemutse akemera icyaha, agasaba imbabazi, akazihabwa, abantu bakongera bakabana.

Ubwo Kiliziya gatolika yumvise bwangu ko ibyo bintu bikwiye, niko kumvisha Abayoboke bayo ko gukora Gacaca mu buryo bwa gikirisitu, byaba inzira nziza yo kwitegura Yubile y’impurirane y’imyaka 100 Inkuru nziza igeze mu Rwanda, n’imyaka 2000 Kristu aje ku isi kuducungura. Diyosezi zose ubwo ziba zitangiye Sinodi Gacaca Nkirisitu, ubwo hari mu mwaka 1997. Kiliziya yahimbaje iyo yubile mu w’ 2000.

Leta y’u Rwanda imaze kubona ko igitekerezo cya Gacaca gihamye, yasanze nayo yacyifashisha. Ndetse yo ihitamo ko Gacaca itaba ibiganiro gusa,  ahubwo ko yaba Inkiko zihariye zo guca imanza z’abakoze Itsembabwoko n’Itsembatsemba ryo mu 1994 (nyuma icyo cyaha cyaje kwitwa jenoside yakorewe Abatutsi). Ubwo yahise ikora umushinga w’itegeko, itangira kuwuganiraho n’Abanyarwanda b’inzego zinyuranye. Abayobozi ba Kiliziya gatolika nabo basabwe ibitekerezo. Habayeho inama nyunguranabitekerezo nyinshi,  zigategurwa na Komisiyo y’Abepiskopi y’Ubutabera n’Amahoro yayoborwaga na Musenyeri Frederiko Rubwejanga. Taliki ya 13 Kamena 2002, Abashumba ba Kiliziya gatolika banditse urwandiko rusaba Abakristu n’Abanyarwanda bose b’umutima mwiza gufatanya kugira ngo Inkiko Gacaca zibe koko “Ubutabera bwunga”. Muri urwo rwandiko Kiliziya gatolika yashishikarije Abakristu bose kwitabira Inkiko gacaca batanga ubuhamya, bavugisha ukuri gusa ku byo bazi kandi bahagazeho.

Ku ruhande rwa Leta, Inkiko Gacaca zashyizweho n’itegeko ngenga n° 40/2000 ryo ku wa 26/01/2001.Nk’uko iryo tegeko ribigaragaza, Inkiko Gacaca zari zigamije gufasha kumenya ukuri ku byabaye muri jenoside, kwihutisha imanza z’abakurikiranweho ibyaha bya jenoside n’ibindi byaha byibasiye inyoko muntu, guca umuco wo kudahana, gufasha Abanyarwanda kugera ku bumwe n’ubwiyunge no kugaragaza ubushobozi bw’umuryango nyarwanda bwo kwikemurira ibibazo byawo. Icyo gihe Inkiko Gacaca zagizwe rimwe mu mashami yari agize Urukiko rw’Ikirenga. Urwego rw’Igihugu rushinzwe Inkiko Gacaca (SNJG: Service National des Juridictions Gacaca) rwashyizweho n’Itegeko nshinga ryo ku wa 04/06/2003, bityo Urwego rw’Igihugu rushinzwe Inkiko Gacaca ntirwaba rukiri ishami ry’Urukiko rw’Ikirenga, ahubwo rusigara ari Urwego rwihariye rushinzwe gukurikirana, umunsi ku wundi, imirimo y’Inkiko Gacaca no kuzifasha gukemura ibibazo zigenda zihura na byo mu mikorere yazo.

Itegeko rigenga inkiko Gacaca ryahinduwe kenshi, ubu irigenderwaho rikaba ari Itegeko Ngenga n° 13/2008 ryo ku wa 19/05/2008 rihindura kandi ryuzuza Itegeko Ngenga n° 16/2004 ryo kuwa 19/6/2004 rigena imiterere, ububasha n’imikorere by’Inkiko Gacaca zishinzwe gukurikirana no gucira imanza abakoze ibyaha bya jenoside n’ibindi byaha byibasiye inyokomuntu byakozwe hagati y’italiki ya mbere Ukwakira 1990 n’iya 31 Ukuboza 1994”.

  1. Inkiko Gacaca zaje guteshwa umurongo zite?

Byagaragaye na kare kose ko bamwe mu bayobozi b’igihugu bari bifitiye indi gahunda idafite aho ihuriye n’ubutabera n’ubwiyunge by’Abanyarwanda. Muti ibi urabivuga ubikuye he? Kuko nayoboraga Komisiyo ya Diyosezi y’Ubutabera n’Amahoro ya Cyangugu, natoranyijwe mu bapadiri  bake bashoboye guhura n’abayobozi b’igihugu, tujya impaka ku byerekeye izo nkiko. Sinzigera nibagirwa inama yabereye muri Centre Christus y’i Remera-Kigali mu mpera z’umwaka w’2000 iduhuza na Bwana Mucyo Jean de Dieu wari Minisitiri w’ubutabera akanagira mu nshingano ze Inkiko Gacaca. Ku ruhande rwa Kiliziya Gatolika, intumwa zacu zari ziyobowe na Musenyeri Ferederiko Rubwejanga. Twiriwe tujya impaka, tuziraramo, bigera mu ma saa saba z’ijoro tutaragira icyo twumvikanaho twatangariza abanyamakurubari barekejereje. Icyo gihe, Inkiko Gacaca zari zikiri umushinga w’itegeko. Bimwe mu by’ingenzi twamwerekaga ko biteye ikibazo ni ibi:

*Impungenge z’uko Inkiko gacaca zari guhinduka ku mugaragagaro “Urukiko rwo kuburanisha ubwoko bw’Abahutu gusa”.

*Impungenge ko Abacamanza batamenyereye uwo mwuga (barimo kandi benshi batajijutse cyane) bari kuzakorerwamo  n’Ubutegetsi.

*Impungenge z’uko Inkiko Gacaca zari kuzashyamirana n’Inkiko zisanzwe.

*Kutagira igihano giteganyirizwa uzashinja undi ibinyoma, akamugerekaho jenoside nkana : twashingiraga kuri munyangire dusanzwe tuzi mu Banyarwanda, tukabona ko hari abazitwikira Inkiko Gacaca bagashinja abandi ibinyoma bagamije kubihimura cyangwa kubacisha umutwe nkana, mu gihe nta gihano cyaba giteganyirijwe uwabeshyeye abandi.

*Guhatira umugore gushinja umugabo, abana gushinja Ababyeyi, cyangwa Ababyeyi gushinja abana babo: twabonaga byavamo intandaro yo gusenya umuryango kandi Leta ntishobore kuwusana.

Ugira ngo ndashyiramo amakabyankuru azasange Jean de Dieu Mucyo, ubu ni Président w’akanama k’igihugu gashinzwe kurwanya jenoside (CNLG: Commission Nationale de Lutte contre le Génocide). Ngira ngo arakibuka ibyo atumvikanyeho na Musenyeri Ferederiko Rubwejanga. Ndibwira ko nanjye anyibuka, n’ubwo ari jye wari muto mu myaka, sinabuze kumuhata ibibazo no gutsindagira ziriya mpungenge ! Nyuma twagiye duhurira mu yandi mahugurwa, yandeba agaseka, akazunguza umutwe !

Byaje kugenda bite?

Nyuma y’imyaka ikabakaba icumi Inkiko Gacaca zikora, ni nde utabona ko icyo twitaga “impungenge” twatungaga agatoki icyo gihe zari zo “ntego nyakuri” z’abashyizeho Inkiko Gacaca?

a.Inkiko Gacaca, zaje kuba urukiko rw’ubwoko ku mugaragaro : Ubishidikanya azambwire umubare w’Abatutsi baciriwe urubanza muri Gacaca ! Rwabaye urukiko rwo gupyinagaza Abahutu no kubacira urw’iteka bidasubirwaho. Abahutu bajyanywe muri Gacaca kandi nta n’icyaha bakoze ni benshi. Abo izo Gacaca zasize iheruheru ni bo babihamya, kandi ntibagira ingano.

b.Inteko z’Inkiko Gacaca zahindutse igikoresho cy’inyungu z’abari ku butegetsi n’iz’agatsiko k’abadashyize imbere ubutabera. Abatorewe kuba Inyangamugayo, ntibashoboraga guca urubanza batabanje kubaza uhagarariye FPR igihano bagomba gutanga. Ndibuka ukuntu inteko Gacaca y’i Nyamasheke (narahabaye!) itashoboraga guca urubanza itabanje kubaza SAYIRUNGA  icyemezo kiri bufatwe (n’iyo yabaga yibereye i Kigali, bagombaga kubanza kumuhamagara akabaha amabwiriza!). SAYIRUNGA uwo akaba Mayibobo izwi na bose! Uwabene nta gashuri aranganwa, akazi ke kari uguhuguza utw’abandi no kwinywera ibiyobyabwenge. Nyamara kuko ngo akomeye mu Cyama, ni we wahawe ubutumwa bwo gutitiza Inyangamugayo zirimo n’abize kaminuza, zigakora ibyo ategetse! Kugeza n’aho ari we ubabwira ibyaha bagomba kugereka kuri Musenyeri Tadeyo Ntihinyurwa! Kandi bigakorwa. Wanabyitegereza neza, ugasanga, buri Murenge, buri Karere,gafite “Sayirunga” wako. Uwapfuye yarihuse pe!

c.Ku byerekeye igihe Inkiko Gacaca zagombaga gusoreza imirimo yazo: Italiki yakomeje kwimurwa, ngo imanza ntizirarangira. Twese tuzi neza ko Inkiko Gacaca zashoje imirimo kera, ibiriho ubu biyobowe na Madamu Mukantaganzwa Domitila ni ubujura budasanzwe bushyigikiwe na Leta,simbona ukundi umuntu yabyita! Muri iki gihe nibwo Abanyarwanda babona neza ko Inkiko Gacaca zari zigamije kwangiza no guheza igice kimwe cy’abaturage mu kangaratete. Ubu Madame Domitila ariho arasenya ibyiza bike Inkiko Gacaca zari zarashoboye kugeraho, akoresheje izo Nteko ze zidasanzwe zimanuka i Kigali zikajya gucira Imanza abo zitazi mu turere tunyuranye, mu gihugu cyose. Maze si ukubakatira igifungo cya burundu n’akato k’umwihariko, zikiva inyuma ! Harya ngo hari imanza zari zaraciwe nabi ? Ni zose, nta gushidikanya !

d.Bimaze kugaragara ko bamwe mu bayobozi ba FPR bashyizeho Inkiko Gacaga zo gucira imanza Abahutu, nabo bakurikiranwaho n’Inkiko mpuzamahanga ibyaha bikomeye bifitanye isano na jenoside. Biragaragara rero ko Inkiko Gacaca zari zigamije kubafasha kubona abo bagerekaho (“les bouc-émissaires”) ubwicanyi bwose bwabaye mu Rwanda. Simvuze ko Abahutu bishoye mu bwicanyi badakwiye kubiryozwa. Ariko n’Abatutsi bishoye mu bwicanyi bakwiye kubiryozwa. Birakwiye ko buri wese yabazwa ibye, atagerekeweho n’ibyakozwe n’abandi. Birumvikana na none ko gucira imanza abo mwafatanije icyaha, abo munganya ibyaha, ndetse ukaba unabibarusha, byo ari agahomamunwa.

Aha ni naho Inkiko gacaca zikura icyasha simusiga kizatuma zitibagirana mu mateka y’Ubutabera bw’u Rwanda n’ubwo ku isi yose kuko zirengagiza imwe mu “ngingo- shingiro” zubahirizwa n’ibihugu bishaka guca akarengane bigendeye ku mategeko: “Nta we uba umucamanza mu rubanza yaregwamo” (“Nul n’est juge dans sa propre cause”). Nta handi byemerwa ku isi uretse mu Nkiko Gacaca z’iwacu mu Rwanda!

e.Ku byerekeye imikoranire y’Inkiko Gacaca n’Inkiko zisanzwe, ntawe utabona ko intego y’Abayobozi bashya b’igihugu yari ukwigizayo amategeko asanzwe y’igihugu (création d’un grand espace de non-droit) kugira ngo  FPR ibone uko ikora ibyo yishakiye: yigizeyo abenshi mu Bahutu bahoze mu butegetsi, yikize abajijutse babona akarengane ikorera abaturage.  Ni byo nifuza kwerekana mpereye ku rugero rwa Padiri Edouard NTULIYE.

  1. Padiri Edouard Ntuliye aboreye mu buroko azira iki?

Padiri Edouard Ntuliye, ab’inshuti za hafi bita SIMBA, yavukiye muri Komini Kivumu, Perefegitura ya Kibuye. Hejuru y’amashuri abanziriza kuba umusaserdoti, Padiri Ntuliye yize kaminuza, afite impamyabushobozi ya Dogitora muri Sociologie. Njye namumenye mu w’i 1986 ubwo nari ntangiye kwiga Seminari nto ya Nyundo. Ni we wayiyoboraga. Twabanye imyaka 6 yose. Ntako atagize ngo aturere neza. Yayoboye Seminari mu gihe kitoroshye (1985-1994), mu karere kahoragamo akaduruvuyo kagamije guhohotera Abatutsi kuva intambara ya FPR yatangira mu 1990, dore ko benshi mu barezi bacu bari abo muri ubwo bwoko. Ni nde wahakana ko Ntuliye atabafashaga uko ashoboye! Byose twarabibonaga. Yitangiraga abaseminari bitavugwa, akamenya kuduterera urwenya ataretse no kuducyamura igihe byabaga ari ngombwa. Kimwe n’abandi yareze batari bake, numva mukesha byinshi. Bityo kandi nkaba ndi muri benshi bashengurwa cyane n’akarengane akomeje kugirirwa.

Padiri Edouard Ntuliye ari mu bafunzwe mu ikubitiro akekwaho kuba yaragize uruhare mu gitero cyasenye ikiriziya cya Paruwasi ya Nyange muri mata 1994,  hakicirwa Abatutsi bagera kuri 200. Yakekwagaho kandi “kuba yarabaye icyitso cy’ubwicanyi bugamije gutsemba ubwoko bw’Abatutsi bwahitanye abantu barenga 60 bwabereye mu iseminari nto ya Nyundo.”

Taliki ya 17 Mata 1998, Urugereko rwihariye mu Rukiko rwa Mbere rw’Iremezo rwa Kibuye rwaburanishije Edouard Ntuliye. Dufite kopi y’urwo rubanza R.M.P.50919/S4/GM/KBY. Na none burya gusoma icyemezo cy’Urukiko no kugisobanukirwa si ibya bose. Nanjye nagombye gusubira ku ntebe y’ishuri, niga amategeko. Nizeye ko ubu nafasha abandi kumva neza iby’urwo rubanza ruteye ukwarwo kuko rudufasha kwerekana neza uko ubutabera nyarwanda twazaniwe n’Inkiko Gacaca bwaremanywe ubusembwa bwagombaga kugira ingaruka mbi ku Banyarwanda batagira ingano.

Tugarutse ku rubanza rwo ku italiki ya 17 Mata 1998, Urugereko rwihariye mu Rukiko rwa Mbere rw’Iremezo rwa Kibuye rwasanze “ icyaha cy’ubwitso mu itsembabwoko Ntuliye Edouard aregwa ko yayoboye igitero muri Seminaire ntoya ya Nyundo kikica abantu benshi barimo umuryango wa MURASHI Esaïe babaziza ko ari Abatutsi kimuhama kuko ari abapadiri yitangiyeho abagabo, ari n’abamurega bose bahuriza ku bikorwa byo kuba yarajyanye itoroshi ijoro ryose akabura maze igitero nacyo kikaza kiyobowe n’umuntu ufite itoroshi kandi ntikigire uwo kiboneshaho mu bagombaga gupfa kandi ari no mu mwijima kuko batari bacanye amatara…”.Murashi Esaïe akomeza amushinja ko yamwiboneye ajyanye n’interahamwe mu Seminari kuzereka aho bari bihisheUbwo ga ruba rumukatiye  igihano cyo kwicwa, twese turumirwa! Kuba atarahise yicwa huti huti nk’uko byagendekeye abandi bahawe icyo gihano, ni Imana yashatse kumwirindira.

Gusa rero, Padiri Edouard Ntuliye ntiyishimiye imikirize y’urwo rubanza niko gusaba ubujurire taliki ya 23 n’iya 29 Mata 1998, buremerwa.

Aha rero niho hagiye kuduhishurira ibanga rikomeye! [Car, à notre humble avis, cet Arrêt de la Cour d’Appel de Ruhengeri devrait faire Jurisprudence au vu des problèmes nécessairement posés par la coexistence même des  Tribunaux Ordinaires et des Juridictions Gacaca à savoir celui la hiérarchie des normes ainsi que la propension morbide de celles-ci (JG) à nier l’autorité de la chose jugée émanant de ceux-là (T.O)] Soma ibikurikira utarangaye.

Taliki ya 25 Ukwakira 2000, Urukiko rw’Ubujurire rwa Ruhengeri rwaciriye mu ruhame  urubanza R.M.P.50919/S4/GM/KBY-R.P.A.34/GC/R1/RUH. Nuko rumaze gusoma imyanzuro y’abashinjwa, rumaze kandi no kumva umwanzuro umushinjacyaha ubwe yashyikirije urukiko “avuga ko bigaragara ko hari amategeko Urukiko rubanza rutubahirije…”

Rusanga “Urukiko rubanza ruhamya Padiri Nturiye ubugambanyi mu bwicanyi bwabereye ku Nyundo rushingiye ku buhamya bwa Murashi Esaie, Rutabana na Kayijuka bakulikiranye indishyi kubera ababo baguye muri ibyo bitero ariko bakaba batarashoboye kugaragaza amanama y’amashyaka Ntuliye yagiyemo, aho yakorewe, abo bayakoranye n’ibyayavugiwemo”.

Rusanga, “mu bagabo 7 Urukiko rubanza rwagendeyeho ruhamya Padiri Ntuliye na Padiri Kayiranga ubugambanyi mu byabereye i Nyange ku wa 15 na 16 Mata 1994, batatu muri bo : Munganyinka, Ndakubana, na Kagenza bakurikiranye indishyi, ni yo mpamvu ubuhamya bwa bane basigaye ari bo Gatare Lambert, Hategekimana, Nikuze, na Gatarayiha ari bwo bukwiye gusuzumwa bugahabwa agaciro kuko bariya ba mbere bataba ababuranyi ngo babe n’abagabo” .

Rwemeza ko “Urukiko rubanza rwafashe ibintu uko bitari”rubashinja rugendeye ku buhamya bw’abashinjaga gusa. Rwanzura ko “Ntuliye Edouard na Kayiranga Jean François ari abere ku byaha byose baregwa; rutegeka “ko bahita bafungurwa.” Inteko y’urukiko rw’ubujurire yari igizwe n’abacamanza Cassien Ntunzwenimana, Timotée Ndagijimana, umwanditsi akaba Pascal Safari. Nkunda umugabo ntacyo ampaye!

Ubwo Padiri Ntuliye yahise arekurwa arataha. Umushumba wa Diyosezi ye amushinga kuba Padiri Mukuru wa Paruwasi Catedarali ya Nyundo,ubuzima burakomeza. Twese twariruhukije, tugira tuti harakabaho ubutabera burenganura abarengana!

Aha rero ni ho humvikanisha neza uko Inkiko zisanzwe mu Rwanda nazo, ziramutse zihawe ubwigenge bukwiye, zishobora gukora umurimo wazo neza, ntizizuyaze no kuba zarenganura abarengana.Uwari wakatiwe urwo kwicwa kuko hari ababifitemo inyungu akaba yashobora kurengerwa n’Ubutabera. Aha ni naho hadufasha kumva neza impamvu Inkiko Gacaca zaje kubaho kugira ngo Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abahutu babure ubwo burenganzira (garanties) bahabwa n’inkiko zisanzwe zigendera ku mategeko n’imigenzo byemewe ku rwego mpuzamahanga. Ni ko kaga Padiri Ntuliye yaje kugira!

Koko rero nyuma y’imyaka 9 Padiri Ntuliye afunguwe, yarongeye arafatwa arafungwa binyujijwe mu Nkiko Gacaca. Yahamagajwe n’Urukiko Gacaca (bita mobile) rwa Kimironko (Akarere ka Gasabo muri Kigali y’umujyi!) taliki ya 7 Werurwe 2009, aburanira mu cyumba mberabyose (Salle Polyvalente) cyo mu Kayanza (Nyundo), maze ahagana mu ma saa mbiri z’ijoro Inteko y’urwo rukiko itangaza ko imukatiye igifungo cya burundu! Ubwo bahise  bamumanura afungirwa ku Gisenyi. Padiri Ntuliye ntiyarekeye aho. Yasabye ubujurire, buremerwa, maze taliki ya 17 na 18 Nyakanga 2009, Inteko y’Urukiko Gacaca ya Rugunga (Umujyi wa Kigali!!) imukatira igifungo cya burundu y’umwihariko! N’ubu aracyari ku ngoyi!

Ibyaha akurikiranyweho, ni byabindi urukiko rw’Ubujurire rwa Ruhengeri rwari rwamuhanaguyeho. Abamushinje, ni babandi Urukiko rw’ubujurire rwavugaga ko bakurikiranye indishyi bityo bakaba badashobora kuba ababuranyi n’abagabo mu rubanza rumwe. Uw’imena muri bo akaba  ari na we wapanze iryo kinamico nta wundi utari Murashi Esaïe. Reka tugire icyo tumuvugaho.

Murashi Esaie ndamuzi, ndetse cyane. Niga mu Seminari ku Nyundo, yari Profeseri mu ishuri ry’abakobwa ryo ku Nyundo (Lycée Notre Dame d’Afrique). Ku Nyundo hariya twakuye ubumenyi n’ubumuntu, twanahatakarije ababyeyi benshi badukunze, baraturera, baradukuza. Hari umuseminari wamenye abarezi nka Lyamukuru Mathias, Alfred twitaga Kadarasi cyangwa Padiri Deogratias Twagireyezu, uteze kubibagirwa? Esaie Murashi na we twari tumumenyereye cyane.  Akaba koko yaragize ibyago bikomeye  kuko mu 1994 benshi bo mu muryango we biciwe ku Nyundo. Akababaro n’umujinya Murashi Esaïe aterwa n’akarengane yagiriwe n’ubwicanyi bwamutwaye abe, ntawabimuhora kereka utagira umutima. Ikibazo ni uko amaze kugira amahirwe yo kurokoka yashyize imbere indishyi, kandi akazishakira kuri Padiri Ntuliye, kandi azi neza ko amurenganya. Byumvikane neza ko atari urwango rusa rumutera gukora ibyo akora, araharanira indishyi: afite inyota y’iby’isi akabisumbisha agaciro k’umuntu! Aha njye hantera kwibaza bikomeye: iyo twibutse ko abacu bapfuye ntacyo bajyanye ikuzimu, nta kenge twakwigira nk’aho ngaho? Nabyo birababaje cyane.

Murashi we, uzi neza ko Padiri Ntuliye ari umurwayi wa Diyabeti ikaze. Naramuka aguye mu buroko, uzunguka iki ko nta n’imitungo agira yo kwishyura izo ndishyi ushaka? N’aho ubucamanza bw’abantu butagira icyo bugutwara,  urahamya neza ko Imana yo itazamukubaza? Ongera utekereze neza, uhitemo igikwiye. Reka uriya musaza azazire ikindi kitaguturutseho. Ntacyo uzaba uhombye.

  1. Umwanzuro

Inkiko Gacaca zateshutse ku nshingano yo kunga Abanyarwanda twari tuzitezeho ahubwo zirabateranya mu buryo bunyuranye. Bamwe mu Batutsi bishinze igishuko cyo kwihorera no gushaka gukira batarushye, Inkiko Gacaca bazihindura ubucuruzi, bityo Umuhutu ushaka kubaho agahora yigura ngo batamushinja jenoside, ibye bikaba birarangiye. Kuko benshi bari bakurikiranye indishyi, ntibazuyaje gushinja n’abadafite icyaha, babaziza gusa ko bifitiye imitungo. Ng’uko uko babaye ababuranyi n’abagabo mu rubanza rumwe. Ari na byo Urukiko rw’ubujurire rwa Ruhengeri rwamaganiye ku mugaragaro, kuko nta kindi byageraho kitari ukwimakaza akarengane mu gihugu! Nyamara byarabaye kandi biracyakomeza. Kubera ko hari benshi babonye ko Inkiko gacaca ari umushinga ubyara inyungu itubutse, bifuje ko izo Nkiko zahoraho iteka akaba ariyo mpamvu amataliki yose yo gusoza ibikorwa byazo yagiye yigizwayo, Madame Mukantangazwa Domitila uziyobora mu rwego rw’igihugu akaba aherutse gutangaza ko atazi igihe zizasoreza imirimo yazo!

Ngiyo impamvu intera guhamya neruye ko gukomeza kuzishyigikira ari ugukora icyaha gikomeye, kuko twamaze kumenya ko nta kindi zikimaze uretse kurenganya abari barazirokotse cyangwa guhorahoza abo zari zararangije kugira ibimuga! Imana ntikunda akarengane, n’abapagani ntibabiyobewe! Ugashyigikira wese aba asuzuguye Imana mu bikomeye, abizi kandi abishaka.Icyaha ni aho kiri.

Inama ngira Perezida Paul Kagame

Nyakubahwa Perezida Paul Kagame, njye sinkeneye kubarirwa muri ba « bahutu bawe » birirwa bakubeshya bashaka amaramuko. Icyo nifuza ni ukukubwiza ukuri. Ubu Imana yari ikikwicaje ku ntebe y’ubuyobozi bw’igihugu cyacu. Ukwiye kuyishimira. Nyamara ariko, mu minsi ishize wabonye ko za Raporo za Loni zatangiye kujya ahagaragara zikemeza ko nawe ubwawe hari ibintu bikomeye ushobora kuzabazwa mu minsi iri imbere aha. Ubwo ga ndizera ko wabonye ko batangiye kukugera amajanja. Iyi si niko ikora, ntigira imbabazi, ni wowe ukunda kubitwibutsa. Uko byamera kose Imana iracyakurinze. None  se iki gihe ikwihereye ko ari inyongezo, urateganya kugikoresha ute? Ndi nkawe, nahitamo kugira neza gusa, ngakiranura  Abanyarwanda kandi nkabafasha uko nshoboye mu buryo bukurikira:

a.Narenganura Padiri Edouard Ntuliye, agahita afungurwa, agataha.

b.Nahita mpagarika burundu ibikorwa by’Inkiko Gacaca: Hashize igihe zishoje imirimo yazo, ibiriho ubu ni amanyanga n’ubugiranabi bwiyoroshe Ubutabera.Nawe ntubiyobewe.

c.Naca iteka rikingura imiryango y’amazu yose y’imbohe ari ku butaka bw’u Rwanda, abana bagasubira kubona ababyeyi, abagabo bagasubira mu ngo zabo: Hari abantu batari bake bamaze imyaka myinshi  mu buroko batagira dosiye ifatika, harimo n’ abazira amaherere, nta wabihakana!

d.Aho kwishinga abakomeza kunshuka ngo ninjye jyenyine washobora kuyobora u Rwanda, nyamara ejobundi bakazaba aba mbere mu kumbyinira hejuru, natangira ubu ngategura inzira yo kunsimbura mu buryo bwa demokarasi, ngafasha Abanyarwanda kwitoranyiriza undi muyobozi uzabareka bakishyira bakizana, bagaca ukubiri n’intambara zimena amaraso, bakagira amahoro arambye.

Ndibwira ko umuntu agerageje atyo, aho kumukurikiza imivumo, Abanyarwanda bazahora bamwibuka nk’Intwari ikwiye kuvugwa ibigwi. Ndumva ari yo mpano iruta izindi waba uhaye abawe, abana, abuzukuru n’abuzukuruza.

Imana ikomeze ikumurikire, ubutumwa bwanjye bwari ubwo.

 

Bikorewe i Paris, taliki ya 21 Ukwakira 2010.

Padiri Thomas Nahimana (Tél: 00 33 6 47 43 44 65)

Viewing all 353 articles
Browse latest View live