Quantcast
Channel: Le Prophete
Viewing all 353 articles
Browse latest View live

Musenyeri Anaclet Mwumvaneza Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo, yashinyaguriye Padiri Edouard Ntuliye kugeza mu ishyingurwa rye

$
0
0

Padiri Edouard Ntuliye na Musenyeri Anaclet Mwumvaneza

Taliki ya 30 ukuboza 2022 nibwo Padiri Ntuliye Edouard yashyinguwe saa tanu z’amanywa. Yarashinyaguriwe cyane kandi bikorwa na Musenyeri Anaclet Mwumvaneza, umushumba wa Diyosezi ye, ari nawe umushinzwe ku rwego rwa mbere, yemwe kurusha n’umuryango avukamo.

Nk’uko mubizi mwese, Nyakwigendera Padiri Edouard Nturiye bitaga Simba yitabye Imana kuwa 26/12/2023 aguye mu bitaro bya Kabgayi nk’uko tubikesha itangazo rya Musenyeri Anaclet Mwumvaneza ryo kuwa 27/12/2023, ryanavugaga ko igihe cyo kumuherekeza mu cyubahiro kizatangazwa nyuma.

Nyamara mu buryo butunguranye, hagaragaye amafoto kuri uyu wa 30/12/2022 yerekana uyu mupadiri ashyingurwa nk’incike, nk’igisambo; mbese nk’umuntu utagira abe wateshejwe agaciro.

Icyo twakwibaza cya mbere ni uko Musenyeri Mwumvaneza Anaclet yabujije ko hatangwa itangazo ry’igihe n’isaha byo guherekeza Padiri Ntuliye Edouard. Byose byabaye mu ibanga rikomeye.

Hari amakuru avuga ko bitwaje ko Ishyirahamwe IBUKA ryazateza imyigaragambyo ashyinguwe mu cyubahiro agombwa, ariko barayibeshyera. Ibi ariko ni urwitwazo rwo gushyira mu bikorwa ubugome cyangwa se agasuzuguro uyu Musenyeri asanzwe agaragariza abapadiri be, ariko yagera mubo mu bwoko bw’abahutu agasya atanzitse.

None se ni ryari IBUKA yigeze ibuza abantu gushyingura ababo bapfuye? Ubundi se ni gute umutegetsi wa Kiliziya ashobora guterwa ubwoba n’igitutu n’umuryango udaharanira inyungu akabyemera mu gihe byaba bidahuje n’imyemerere ye? Tubona ko ahubwo gushyingura Padiri Ntuliye Edouard mu ibanga bwari uburyo bwo gukingira ikibaba abapadiri bamufungishije, ari nabo ntandaro y’uru rupfu rubi apfuye.

Abo bapadiri twavugamo Padiri Fabien Rwakareke na Padiri Nsengumuremyi Jean Marie Vianney, ingambanyi kabuhariwe zatumye iyi ntungane y’Imana ibambwa, akaba apfuye urupfu rumeze nk’urwa Yezu wasaga n’utagira abe. Icyo tutaramenya neza, ni uruhare rwa Musenyeri Alegisi Habiyambere wari umushumba w’iyi diyosezi, kuko yafashwe anafungwa ariwe uyiyobora. Gusa tukaba duhamya ko agifungurwa bwa mbere, ubwo urukiko mu Ruhengeri rwamugiraga umwere, yahawe amahirwe yo kujya mu Butaliyani i Roma kuruhuka, aho yashoboraga kuguma nta nkomyi, nyamara agaruka aziko ngo ntacyo yishinja, yibagiwe ko kuba byonyine umuhutu wize, ari icyaha kitababarirwa mu gihugu cy’inkotanyi.

Mu by’ukuri, turarutse ku myitwarire y’uyu Musenyeri usanzwe uvugwaho ivangura n’itoteza mu bapadiri no mu bakirisitu ashinzwe, nk’uko hari inyandiko zitandukanye yanditsweho; yaba yaririnze ko gushyingura Padiri Edouard Ntuliye ku mugaragaro, byazamura amarangamutima mu bakirisitu n’abandi bantu bamuzi kandi yagiriye neza, akabereka koko ko ari intumwa ya Kirisitu, bikaba byari gutuma nyine hagira abatungwa agatoki muri ibyo birura byambaye amakanzu!

Padiri Edouard Ntuliye ntiyari asanzwe! Gukundwa kwe n’abakirisitu no kumenya gusobanura ibintu, byamukururiye urupfu. Ntihazagire ugira icyindi cyaha amushinja, kandi n’amateka azabisobanura.

Aba bapadiri bombi rero bavuzwe haruguru bakunze kugira ivuzivuzi ku rubuga rw’abapadiri ba Diyosezi ya Nyundo. Nyamara igihe byari bimaze gutangazwa ko Padiri Ntuliye Eduard yitabye Imana, abandi bose baranditse bihanganisha diyosezi n’umuryango bwite akomokamo, nyamara bo bararuca bararumira! Nta shiti kuko bari bazi neza uruhare bagize mu ifungwa no mu rupfu rwa mugenzi wabo. Imitima y’inabi yarabariye, kandi izakomeza ibarye aho baba bagamitse intugu kuri alitari, babeshya abakiristu ko ari abakozi b’Imana. Gusa bari gushobora kubishushanyaho, ariko ku Mana byo ntibizakunda. Uyu Padiri bagambaniye aka Yuda na Kirisitu, yabatanze ihirwe ry’ijuru, kandi ku munsi w’urubanza nta kabuza bazabibazwa.

Ikindi kintu gitangaje, ni ukwanga ko Padiri Eduard Ntuliye asomerwa missa muri Cathédrale, yanabereye Padiri Mukuru. Ibi byakozwe na Musenyeri Anaclet Mwumvaneza, mu rwego rwo gushinyagurira uyu mupadiri, kuko umupadiri witabye Imana aherekezwa muri Cathédrale kugirango asezerweho bwa nyuma na bagenzi basangiye ibanga rya gisaseridoti.

Musenyeri Anaclet Mwumvaneza yategetse ko missa isomerwa muri chapelle y’ababikira ba Mutagatifu Visenti. Ni muri iyo mfunganwa bajyanyemo Padiri Edouard Ntuliye batitaye ku buryo yitangiye diyosezi ya Nyundo. Abakirisitu bashoboye kumenya inkuru y’ishyindurwa rye, nubwo bari batunguwe, bagerageje kuza kumuherekeza, bararindagizwa kugirango batamuha icyubahiro akwiye.

Twibutse ko Musenyeri Anaclet Mwumvaneza asanganywe uwo muco mubi wo kwigamba ndetse no gushinyagurira abapfuye. Ku italiki ya 17/02/2020 abapadiri be 3 bari kumwe mu modoka baguye mu kantu bumvise afite agatwenge ko kwishimira urupfu rwa Kizito Mihigo. Umuntu uri ku rwego rwo kuba ari umushumba wa diyosezi, hari nibura ubwenge bw’ibanze agira, burimo no gucunga amarangamutima ye, kugirango atagira abo agusha cyangwa azimiza, nk’uko Yezu yavuze ko mubo yahawe nta numwe yajimije.

Ese ni uburwayi Musenyeri Mwumvaneza Anaclet afite cyangwa ni ubugome yavukanye? Ese ko umunyarwanda yavuze ngo:  » Nta gahora gahanze », Uyu mushumba ajya afata akanya agatekereza ku iherezo rye kimwe n’iry’abambari be?

Umwanditsi:
Akarinyuma Ladislas.


INTIMBA N’IPFUNWE BY’ABANA BAVUKA KU BATUTSI N’ABAHUTU, UBWOKO BW’UBUROZI  KIRIMBUZI FPR ITUMARISHIJE TUREBERA

$
0
0

Umuntu aba kandi akitwa umuntu kubera abandi bantu. Umuntu mu isi ya wenyine, yaba ari mu isayo y’umubabaro n’intimba bidashira  abuhwo bitoha buri munsi. Ubunyarwanda n’u Rwanda bitubera iyo twemerana, tukubahana ndetse tukanuzuzanya; ibitari ibyo ni amaganya, agahinda, intimba, ipfunwe, ikimwaro n’ibindi bibi nk’ibyo.

Mu Rwanda rero ni benshi ibyo bibi byihereranye uretse ba rusahuriramunduru na ba rwabuzisoni bo mugatsiko ka FPR kari k’ubutegetsi mu Rwanda batamwara kandi batumva  ndetse batitaye k’umubabaro w’abandi dore ko bameze nka ya mpyisi bahaye induru nayo iti “ izo mpundu z’ababyeyi ndazihorana”.

Umunyarwanda ni umuhutu, umutwa cyangwa umututsi, ibyo ngo buri wese akabikomora k’umubyeyi we w’umugabo kandi ntacyo bitwaye habe na buhoro; naho ubwoko bw’umubyeyi w’umugore ntibwitabweho. Ibi rero by’umwihariko nyuma ya jenoside n’ubundi bwicanyi butandukanye bwabaye mu Banyarwanda kuva kuwa 1 ukwakira 1990 kugeza ubu, byarushijeho gutera cyane cyane abakiri bato kwibaza ibibazo byinshi k’ubwoko, aho benshi kubera akarengane gashingiye ku bwoko babarizwamo (aha ndavuga cyane cyane abo mu bwoko bw`abahutu), mu mugambi mubisha wa FPR Inkotanyi n’agatsiko kayo  k’indobanure z’abatutsi b’abahezanguni kandi babaswe n’ivunguramoko; usanga bumva bafite ipfunwe ry`ubwoko bwabo, ubwo babarizwamo cyangwa ubwo batwererwa n’ababa batabazi neza cyangwa babikora nkana ngo babateshe agaciro cyangwa babacecekeshe.

Si igitangaza ariko k’uko numvise hari n’abakuru  bajya impaka mu kiganiro cyabo bibaza k’uwo muri izo mpaka bita imvange, bati umwana wavutse k’umubyeyi umwe w’umuhutu n’undi w’umututsi, we ubwo aba ari iki?

Aba afite ubuhe bwoko? Igisubizo cyoroshye hashingiwe ku byavuzwe mbere kikaba ko afata ubwoko bwa se,abandi bati ni “umuhutsi’‘ cyangwa  »umutsihu”.  Igisubizo nk’icyo gituma wa mwana cyangwa n’undi yakwibaza noneho ubwoko bw’uvutse k’umutwa n’umututsi cyangwa n’umuhutu, igisubizo n’ubundi kikaba cya kindi. Singendereye kwimakaza ivangura cyangwa itonesha ry’amoko.

Ariko byanteye kwibuka umuntu wakoraga mu rwego rw’igihugu rw’imfungwa n’abagororwa mu Rwanda umubyeyi we afungiye muri gereza imwe muzo mu Rwanda ariko igihe cyose uwo mubyeyi yamaze muri gereza ntiyigeze ajya kumusura ngo urwego akorera batazamenya ko umubyeyi we afunze ashinjwa jenoside kandi ngo bajya bamureba uko asa bakamwita umututsi.

Iyi nkuru nanone inyibutsa undi mugore warongowe n’umugabo watashye mu Rwanda mu 1994 avuye muri Uganda, uyu mugore akamubwira ko nta muryango agira ngo bapfuye kubera intambara, bakuru be akabita babyara be, nyuma uyu mugabo akaza kumenya ko ababyeyi be bafunze agahita amuta akamutana n’abana avuga ko atabana n’Interahamwekazi ndetse n’abana bari babyaranye akabanga kuva ubwo ntiyongera kubareba no kubitaho ngo nabo ni Interahamwe nka nyina.

Urugero rw’agahinda k’abo bana batawe na se bakanitwa na se Interahamwe ntikabonerwa inyito zriko kanteye gusubiza amaso inyuma ndeba agahinda, ipfunwe, intimba n’ishavu abavuka kubadahuje ubwoko babana nabyo, aho usanga batakirwa neza kandi ngo bafatwe neza mu miryango y’ababyeyi babo yombi.

Ibi nabyo byanyibukije inkuru yambayeho ubwo muwa 2001 naherekezaga umwana wapfushije nyina muri jenoside yo muri 1994 azizwa ubwoko bwe kuko yari umututsikazi  na se wari umusirikare mu ngabo z’igihugu zariho icyo gihe ariko nawe agapfa muri Gicurasi 1994 aguye k’urugamba, mujyanye kureba nyina wabo wari wararokotse ngo amufashe kubona icyangombwa cy’uko uwo mwana nawe yacitse ku icumu rya jenoside, bityo ikigega cyafashaga abacitse ku icumu na we kimufashe kimurihire amashuri kuko yari yitsindiye ikizamini gisoza amashuri abanza kandi nyirakuru ubyara se wamureraga yari umukene cyane ariko twagera kuri uwo nyina wabo akatwirukankana aduha induru akaza no kuvuga ijambo ribi ngo “ iyo uwo mwana na we aba umututsi aba yarapfuye hamwe na nyina”.

Ntekereza ko nemeranya na benshi ko mbere ya tariki ya 1 Ukwakira 1990,umunsi FPR Inkotanyi yatangizagaho intambara yo kwigarurira ubutegetsi mu Rwanda; abanyarwanda mu moko yacu atandukanye twabanaga neza,dushyingirana ntarwikekwe uretse bimwe na bimwe nabyo bike bitagendaga neza cyane ko nta byera ngo”de”.

Nyamara nyuma y’uko FPR Inkotanyi ifashe ubutegetsi bukigarurirwa n’agatsiko nk’intoranye z’abahezanguni babaswe n’ivanguramoko; inzangano, itotezanya, ivangura, ubwicanyi, kubeshyerana, kwikubira ibyiza by’igihugu cyangwa gushinjanya ibinyoma no gutonesha ubwoko bw’abatutsi, ubu byabaye iturufu n’ikarita irya izindi.

Aha kandi hazamukiye ikibazo gikomeye cyane kugeza ubwo ubu hagati y’abanyarwanda gushyingirana icy’ibanze kiruta ibindi kibanza gusuzumwa ari ikibazo cy’amoko,ngo bamenye niba babuhuje. Abakundana batandukana batabanye kubera ko imiryango yabyanze ngo ntibahuje ubwoko ni benshi ndetse n’abagerageza ariko bikazarangira ingo zabo zisenyutse cyangwa bakabana mu mwiryane uzanwa n’abatarishimiye ko babana badahuje ubwoko nazo ni nyinshi kandi bisiga abana bahura na bya bibazo navuze hejuru. Ibi rero bikomeza gutera intimba n’ipfunwe kuri ba bana bavutse kuri abo bantu kandi n`ubu baracyavuka.

Nta burozi kirimbuzi rero buruta ako gahinda, intimba n’ipfunwe bidashira abo bene wacu bahorana kandi karazanywe ndetse n`ubu kakaba kacyenyegezwa buri munsi n’agatsiko nk`intoranye z’abahezanguni ba FPR babaswe n’ivanguramoko. Uko kubaho mukimwaro cy’ubwoko umuntu aba atarihitiyemo, gusuzugurwa, kuvutswa uburenganzira butandukanye n’ibindi … byangiza ubuzima bwo mu mutwe bwa benshi, bikabamara imabaraga bigatuma abenshi basigaraga basa n’ibishushungwe cyangwa bavuga bakanakora buhumyi ibinyuranye n’imiterere ndetse n’imyemerere yabo,byica ruhongohongo benshi cyane cyane urubyiruko mbaraga z’igihugu n’abakuru bamwe na bamwe.

Ubu burozi rero ntibukwiye kutumara dondidondi turebera, birakwiye ko twese twamagana uwo murozi FPR Inkotanyi n’abambari bayo, buri wese akabaho mu Rwanda rwe yubashywe kandi yemye anejejwe n’uko Imana yamuremye ndetse anishimiye ubwoko abarizwamo.

Umwanditsi:

Aimé Barnabé MUYIZERE  

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro irasaba abanyarwanda guhaguruka bagaharanira kugarura amahoro mu gihugu

$
0
0

Ifoto yafashwe ku kiganiro cyahise ku ISINIJURU TV.

Ibi byagarutsweho mu gitaramo cyatambutse ku « Isinijuru TV », ubwo hizihizwaga umunsi ngaruka mwaka w’amahoro ku isi. Mu ijambo ritangiza icyo gitaramo, Minisitiri w’ukuri, amahoro n’isanamitima muri Guverinoma ikorera mu buhungiro, Madame MWEMAYIRE FELICITEE yagarutse ku gaciro k’amahoro kandi ko aharanirwa. Icyi gitaramo kitabiriwe cyane n’abayobozi b’umuryangoremezo wa Mutagatifu Kizito Mihigo bakuriwe na Madame MARIE MEDIATRICE INGABIRE, umuyobozi w’uwo muryangoremezo hamwe na Padiri JEAN BOSCO NSENGIMANA, aumonier w’uwo muryangoremezo.

Uyu muhango witabiriwe kandi na Madame Minisitiri TRIPHINE CYURINYANA, hamwe n’abandi banyarwandakazi bakunda amahoro, barimo Madame RWALINDA BEATRICE, Madame LINDA na Hon. TUYISHIME BRIGITE.

Mu buryo burambuye tugiye kubagezaho ijambo ryose ryahariwe umunsi wo kuzirikana ku mahoro ku isi yose.

Banyarwanda, 
Banyarwandakazi,
Nshuti z’u Rwanda.

Kuri uyu munsi ngaruka mwaka wahariwe kuzirikana ku mahoro ku isi, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ishimishijwe no kwifatanya n’abanyarwanda bose baharanira kandi bakunda amahoro.

Mpereye ku magambo ya Mutagatifu Kizito Mihigo, wishwe n’agatsiko k’abavantara bigabije u Rwanda, azira guharanira amahoro mu banyarwanda, aho avuga ati: « Amahoro meza bana b’Imana mbifurije amahoro, mbifurije amahoro n’ubwiyunge…Wiyunge n’Imana nyuma yo kwiyunga n’abo tubana, kandi wibuke no kwiyunga nawe ubwawe ».

Iyi ntego ni nayo abamukunda kandi bumvise ubutumwa bwe baharanira ubutitsa, kandi byanze bikunze bazabigeraho.

Minisiteri y’ukuri, amahoro n’isanamitima muri Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, iha agaciro kandi ishyigikiye umuntu wese uharanira amahoro y’abanyarwanda, inzira yaba akoresha iyo ariyo yose, apfa kuba atayabuza abandi.

Umunsi mpuzamahanga wo kwimakaza amahoro ku isi, watangajwe n’Inteko rusange y’umuryango w’abibumbye (ONU) kuwa 21 Nzeri 1981, nyuma gato y’ivuka rya Kizito Mihigo, hakaba hashize imyaka 41 wizihizwa.

Insanganyamatsiko y’uyu mwaka wa 2022, Ishami ry’umuryango w’abibumbye ryita ku burenzi n’umuco (UNESCO) ryaduhitiyemo igira iti:  » Kubaka amahoro niyo nzira yo kurandura burundu irondamoko« . (End racism. Build peace).

Banyarwanda,

Banyarwandakazi,

N’ubwo bivugwa gutya, tubona hirya no hino amahoro agerwa ku mashyi, intambara zidakura mu ruge. Izo ntambara z’ubushotoranyi, iz’irondamoko n’irondakarere bikomeje kwiyongera. Iyo bigeze mu karere k’ibiyaga bigari cyane cyane mu Rwanda, ho biba agahomamunwa; ukibaza niba amahoro koko akibaho, ashoboka, cyangwa se niba isi yaramaze gufata ikindi cyerekezo gihabanye n’amahoro dusanzwe tuzi.

Twibutse ko hariho amahoro y’umutima kuri buri wese, amahoro mu ngo, amahoro mu miryango, amahoro mu baturanyi, amahoro mu gihugu n’amahoro mu bihugu by’abaturanyi.  Ibi bikaba bishatse kuvuga ko iyo amahoro abuze ku rwego rumwe, bitera ikibazo ku zindi nzego.

Abahanga bavuga ko niba ushaka amahoro utegura intambara... Iyi mvugo rero turamutse tuyitije, twayihuza n’uru rugamba turiho rwo guhangana  n’agatsiko k’abavantara batuvukije amahoro, cyane cyane abanyarwanda bari mu gihugu (abasope), nubwo ahari abantu hatabura urunturuntu.

Twizere ko iyi mvugo muyumva neza, kandi mwitegure, nta numwe usubiye inyuma, kwitanga ngo abanyarwanda aho bari hose bongere kugira amahoro y’umutima n’ay’igihugu cyabo, bishyire bizane.

Nk’uko Kizito Mihigo yabidushishikarije akoresheje ikimenyetso cy’inuma, natwe dukwiye guhagurukira urugamba rwo gushaka amahoro y’igihugu cyacu, noneho ku rwego rwisumbuye rwa KAGOMA, kandi amahoro akaba agomba kutugeza ku kuri, ubumwe n’ubwiyunge byuzuye.

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yiteguye rero gufatanya n’uwo ariwe wese ushakira amahoro by’ukuri abanyarwanda. Uwo rero akaba agomba kuba ataramunzwe n’imico y’ivangura n’irondamoko nk’uko byimakajwe na FPR inkotanyi. Agomba kandi kuba agaragaza ko yarenze byuzuye inzitizi zabase amateka y’abanyarwanda, avugisha ukuri ku bibazo byose biri mu mateka y’u Rwanda.

Twese hamwe dufatanye duharanire amahoro kandi byanze bikunze tuzatsinda.

Mutagatifu Kizito Mihigo w’i Kibeho dukunda, akaba yarazize guharanira amahoro y’abanyarwanda, atube hafi ntituzamutenguhe.

Mugire amahoro y’Imana.

 

Twakwibutsa ko uyu munsi wahariwe kwizihiza amahoro ku isi, ubaye mu gihe Inteko y’umuryango w’abibumbye (ONU) iteranye ku nshuro ya 76, aho isi yugarijwe n’intambara zikomeye zirimo iy’u Burusiya na Ikereni ishyigikiwe na OTAN, hamwe n’intambara ibera mu burasirazuba bwa Congo Kinshasa yashojweho n’agatsiko k’abavantara kava mu Rwanda, kayishoje mu izina rya M23.

Birakwiye ko umunyarwanda wese ushishikajwe n’amahoro yaba aye ku giti cye cyangwa ay’igihugu, ahaguruka nta kuzuyaza, agatabara ashakira abanyarwanda amahoro.

Iyi mpuruza ni nayo Nyakubahwa Thomas Nahimana, Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhugungiro, hamwe na Nyakubahwa Jean Paul Ntagara, Minisitiri w’Intebe, badahwema kudushishikariza. Nimuze koko nka KAGOMA, duhaguruke tujyanye amahoro iwacu, tutitaye ku kiguzi bizadusaba.

 

Innocent NIRINGIYIMANA

UMWANDITSI

 

 

UN NOUVEAU REGIME PACIFIQUE ET DEMOCRATIQUE A KIGALI: C’EST L’AUTRE NOM DE LA PAIX AU KIVU ET LA CONCORDE DANS LA REGION

$
0
0

Suite a la recrudescence de la situation sécuritaire en République Démocratique du Congo (RDC), spécialement au Kivu, causée par les guerres sporadiques d’agression menées par le régime belliqueux de Kigali, le Gouvernement du peuple rwandais en exil, ne reste pas les mains croisées. Son Excellence Monsieur Thomas Nahimana, le Président de ce Gouvernement, s’est exprimé sur ce point et a présenté toutes les pistes de solutions définitives à cette stituation devenue endémique depuis près de trois décennies.

Suivons attentivement son allocution.

Son excellence Monsieur Félix Antoine Tshisekedi Tshilombo,

Président de la République Démocratique du Congo.

  1. C’est avec une attention toute particulière que nous avons suivi le discours que vous avez prononcé à la 77ème Session Ordinaire des Nations Unies pour, je vous cite: « faire entendre la voix de votre pays la RDC sur les principales questions qui préoccupent au plus haut point la communauté internationale en ce moment ». Vous avez cité 5 défis majeurs, avec un point d’orgue sur celui de la paix et la sécurité pour tous. Vous avez insisté sur la lutte contre le terrorisme qui a fait de nombreuses victimes dans le monde et en RDC également. Ce fut un discours clair, sincère, intelligent et vibrant.
  2. Nous avons ainsi compris que vous accusez le Rwanda, ouvertement et sans langue de bois, de son rôle continuel et hautement criminel dans les tragédies qui ont plongé le Congo dans une misère indescriptible depuis plus de 20 ans.
  3. Vous avez évoqué la main tendue du peuple congolais, ainsi que votre bonne volonté à faire la paix avec les pays voisins. Vous avez parlé de plusieurs contacts et divers projets initiés par vous depuis votre accession au pouvoir, en vue de mettre un terme à la violence en ITURI et au KIVU…Vous n’avez pas caché votre déception du fait que vos efforts titanesques n’aient pas produits les bons fruits escomptés.
  4. Vous avez été jusqu’à rappeler les multiples pactes et accords régionaux, ainsi que les différentes initiatives internationals, qui auraient pu contribuer à la pacification de l’EST de la RDC… Mais vous constatez que tout se passe comme si une « Force obscure » et superpuissante balayait toutes ces bonnes initiatives d’un revers de la main pour favoriser et maintenir le chaos qui ne profite qu’à ceux-là même qui sont déterminés à exploiter sauvagement et mafieusement les diverses ressources naturelles de la RDC.
  5. Vous avez surtout fait le pas, Monsieur le Président, de désigner, solennellement et devant la plus haute instance internationale, les Nations unies réunies, le principal responsable et coupable: le  RWANDA.  Vous avez mêmes accusé les hautes autorités rwandaises de mauvaise foi et de vouloir toujours se cacher derrière des alibi insensés, pour justifier leurs aventures criminelles en RDC.
  6. Je crois profondément que vous n’avez pas volontairement cherché à esquiver la terrible question du « Cui bono fuit » (A qui le crime a-t-il profité) pour démasquer tous les malins profiteurs qui agissent dans l’ombre. Vous n’avez sans doute pas voulu pousser cette logique plus loin afin d’éviter de statuer que tout se passe comme s’il existait une sorte d’“Entente tacite pour anéantir votre peuple”. Au demeurant, vous avez bien fait d’opter pour la stratégie de la simplification du problème. Aussi avez-vous estimé que, de toute évidence, en vertu du principe « accessorium principale sequitur » (l’accessoire suit le principal), en l’absence du commanditaire, c’est au commissionnaire de payer la facture!

Excellence Monsieur le Président,

  1. Au nom du Gouvernement du Peuple Rwandais en exil que j’ai l’honneur de présider depuis février 2017. Je viens avant tout pour vous adresser les encouragements et les meilleures intentions de mon Equipe gouvernementale, et vous assurer de la main solidaire de la très grande majorité du peuple rwandais, bien que réduit à sa plus simple expression par la violence de cette même « Force de l’obscurité” que vous venez d’exposer devant les Nations Unies réunies.
  2. Nous saisissons également cette opportunité, pour vous révéler une triste vérité qui n’est en réalité qu’un secret de polichinelle : Ce n’est nullement le RWANDA en tant que nation qui agresse la RDC. Ce n’est pas le peuple rwandais qui attaque, détruit les vies et pille les biens des frères et sœurs Congolais. Ce crime est entièrement imputable à une BANDE identifiable d’individus, nommément connus, qui a pris en otage l’Etat rwandais depuis juillet 1994 et qui s’en sert pour s’enrichir personnellement quitte à semer le chaos et la désolation au Rwanda d’abord, dans la Région des Grands Lacs ensuite, et enfin dans d’autres pays africains.

Bref, une organisation terroriste du nom du Front Patriotique Rwandais (FPR-Inkotanyi), a réussi à se faire soutenir par la communauté internationale; à envahir le Rwanda en date du 1er octobre 1990; à y prendre le pouvoir par les armes dans une violence inouïe en juillet 1994; à se maintenir au pouvoir par un régime de terreur de type hitlérien; et à déstabiliser ou envahir les pays voisins dont la RDC, sans aucun respect du droit international. Vous savez comme moi que le nombre de victimes en vies humaines se compte par dizaines de millions tandis que la destruction et le pillage de biens matériels se chiffrent en plusieurs milliards de dollars. Tel est le bilan macabre à l’actif du Régime actuel de Paul Kagame…Et pourtant il reste bien en place, car il sait récompenser gracieusement ses puissants soutiens et célèbres complices!

Excellence Monsieur le Président,

  1. Avec un tel état des lieux, votre tâche s’annonce ardue bien que l’équation n’en demeure pas moins assez aisée à deviner. Car, si vous voulez vraiment la paix en ITURI, au Kivu, en RDC… Il n’y a qu’une et une seule solution: Chasser Paul Kagame et sa bande de terroristes au pouvoir à Kigali ! Je vous l’avais d’ailleurs déjà suggéré dans ma missive datée du 1er novembre 2019 ( « Alerte du 1er Novembre 2019 ») , vous veniez d’être fraichement élu Président de la République Démocratique du Congo.

Et comme, aujourd’hui, vous avez fait le pas de constater par vous-même la vraie source du malheur congolais, eh bien n’hésitez plus à faire le pas suivant que vous avez également annoncé devant les Nations Unies réunies : Prendre les armes et défendre, « quoi qu’il en coûte », l’intégrité de votre territoire national et la sécurité de vos concitoyens. Cela suppose bien évidemment d’oser aller combattre l’ennemi récalcitrant déjà identifié jusque dans ses derniers retranchements.

  1. A ce niveau, vous aurez sûrement besoin d’alliés déterminés et fiables. Un jeu gagnant-gagnant n’est-il pas toujours le meilleur? Qu’il me soit permis de vous annoncer, Monsieur le Président, que le Gouvernement du Peuple Rwandais en exil, motivé par la recherche du bien-être du peuple rwandais et de la concorde régionale, est prêt à jouer pleinement son rôle dans la pacification définitive de la RDC et dans le développement socio-économique de toute la Région. Il ne demande qu’à être reconnu et intégré dans les initiatives encours et à venir, au niveau politique, diplomatique voire militaire.

Disons-le en peu de mots: de notre point de vue, Un nouveau régime pacifique et démocratique à KIGALI, c’est l’autre nom de la paix au Kivu et la concorde dans toute la RégionTelle est notre offre, à vous de l’apprécier.

  1. Cela dit, nous ne pouvons pas terminer cette allocution sans porter à votre connaissance, Monsieur le Président, et à celle de la communauté internationale une préoccupation assez inquiétante, à nos yeux . Saviez-vous que le Commandant en chef de la “ bande de terroristes” que vous continuez à dénoncer, c’est-à-dire, Mr Paul Kagame, est considéré, A L’INTERIEUR DU RWANDA, comme porté disparu depuis mars 2020? Fondés sur des informations sérieuses et fiables, des faits et des indices concordants, nous pouvons constater que, depuis cette date, Mr Paul Kagame n’a posé aucun acte authentique lié à la fonction de Président de la République. Pas même une seule signature! Nous constatons également que les hautes institutions de l’Etat tels le Parlement et le Gouvernement sont pour l’essentiel bloquées. « Une bande de certains généraux » a pris en otage l’épouse de Paul Kagame et s’est clairement substituée aux institutions républicaines. Tout se passe comme si un COUP d’ETAT non proclamé avait eu lieu au Rwanda, depuis quelques mois !

Photo de l’actuel soit-disant Paul Kagame

Et comme pour alimenter le merveilleux et faire durer le suspense, un individu qui ressemble à Paul Kagame a été régulièrement mis en scène, pour des tâches simplement protocolaires, surtout A L’EXTERIEUR DU RWANDA! S’agirait-il d’un sosie? Pourquoi pas! Serions-nous en présence d’une supercherie utilisant un masque? La technologie n’a pas fini de livrer tous ses secrets et de nous surprendre!

Quoi qu’il arrive, le cri d’alarme est désormais officiellement lancé. Nous sollicitons le concours de plusieurs services et institutions pour percer cette énigme et démasquer la supercherie qui n’a que trop durée. Il suffirait que lors de prochaines aventures en dehors du Rwanda, des vérifications appropriées soient sérieusement faites sur cet individu qui joue la comédie, ce nouveau pseudo-Paul Kagame qui n’a rien en commun avec l’ancien que le visage et la voix. Et la verité pourra enfin éclater au grand jour.

  1. A ce propos, il convient de rappeler que des officiels britanniques ont dernièrement déclaré, juste après le CHOGM tenu à Kigali du 20 au 25 Juin 2022, qu’ils étaient en possession de “4 secrets” catastrophiques, qui, s’ils étaient révélés au grand jour, auraient pour conséquence le renversement immédiat de l’actuel gouvernement de Kigali et des incidences graves sur le fonctionnement du Gouvernement du Royaume-Uni. Qui ne serait pas piqué par la curiosité de savoir ce que renferment ces fameux 4 secrets? En tout état de cause, le Royaume-Uni devrait faire le choix de soutenir le peuple rwandais au lieu de continuer à protéger « les secrets » d’un régime moribond et décrié par toute la Région pour ses nombreux crimes.
  2. Monsieur le Président, pour revenir au problème qui préoccupe le peuple congolais, je ne manquerai pas de dire merci aux sacrifices immenses consentis par votre pays pour accueillir des centaines de milliers de réfugiés rwandais depuis 1994. Vous le savez bien, Monsieur le Président, ces réfugiés ne sont pas des animaux qui trouvent leur bonheur à rester se cacher dans les forêts congolaises! Ils ne rêvent que de rentrer chez eux, au Rwanda, s’ils avaient un minimum de garanti de survivre à l’épée de la “Bande de Terroristes “ au pouvoir à Kigali. Pour le moment, ils n’ont que vous comme protecteur et médiateur pouvant faire entendre leur désir légitime de survie aux Nations-Unies. Je ne manquerai pas non plus de demander pardon au peuple congolais pour tous les malheurs qu’il a subis et endurés du fait de la présence de mes compatriotes réfugiés sur le territoire congolais. Gardons vive la flame de l’Espérance pour un avenir meilleur, pacifique et commun.
  3. Dans ce même ordre d’idée, je termine cette allocution en sollicitant votre intervention personnelle, Monsieur le président, pour mettre à mal cette sordide loi de l’ « Entente tacite pour anéantir un peuple” qui, une fois de plus, se joue devant nos yeux, loin des caméras, au NIGER.

Les 8 rwandais acquittés ou liberés d’Arusha

Vous avez peut-être entendu parler de l’affaire des “Acquittés d’Arusha” qui sont d’anciens hautes autorités du Gouvernement de feu Juvénal Habyarimana et que le NIGER, en violation de son accord avec l’ONU, menace d’expulser vers Kigali instamment. Même acquittés par le Tribunal Pénal International pour le Rwanda, il leur injustement refusé le droit de rejoindre leurs familles, et pire encore, aucun pays sur cette planète ne veut leur accorder le droit d’asile ou de résidence sur son sol! Le fait de les ignorer de la sorte n’est-il pas une façon de souscrire au projet de les livrer, à terme, aux griffes de la fameuse “Bande” qui éprouve tant de plaisir à broyer des innocents qui refusent de se soumettre à son insatiable volonté de puissance? Un geste de votre part en leur faveur,  Monsieur le Président, suffira amplement à débloquer la situation et à sauver ces vies déjà trop éprouvées.

  1. Plaise au ciel de vous garder en vie et vous donner la victoire sur tous vos ennemis.

Que le Seigneur confonde tous les comploteurs qui rêvent d’attenter à votre personne.

Que revienne la paix au Kivu et la prospérité en République Démocratique du Congo

Que vive la Concorde dans les pays frères de la Région des Grands Lacs.

 

Je vous remercie.

 

Fait à Paris, ce 28 Septembre 2022

Thomas NAHIMANA

Président du Gouvernement du Peuple Rwandais en Exil.

 

 

 

 

 

 

 

GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO YASHYIZEHO UBURYO BWO GUKUSANYA AMAKURU KU BYAHA BYAKOZWE NA FPR-INKOTANYI.

$
0
0

Kwibuka no kuzirikana ku byaha byakorewe kandi bikomeje gukorerwa mu Rwanda, ni intambwe nziza. Kubishyira hanze bikavugwa mu magambo, ndetse bikanandikwa bikozwe n’ababikorewe, ni indi ntambwe yisumbuyeho kandi ishimishije. Ariko gushaka uko abakoze ibyo byaha babiryozwa uko baba bameze kose n’aho baba bari hose, ni iby’agahebuzo. 

Muri uku kwezi k’Ukwakira, imiryango myinshi y’abanyarwanda, cyane cyane abo mu bwoko bw’Abahutu, iri kuzirikana, kwibuka no guha icyubahiro inzirakarengane nyinshi zishwe muri Jenoside yabakorewe kuva kuya 01 Ukwakira 1990 kugeza magingo aya.

Ni muri urwo rwego, umuryango uhuza imiryango irimo amashyaka ya politike n’imiryango idaharanira inyungu, bikorera hanze y’u Rwanda witwa Rwanda Bridge Builders (RBB), bazwi nk’Abubatsi b’iteme, kuva kuya 1/10/2022 batangije ukwezi kw’icyunamo cyo kwibuka Jenoside yakorewe Abahutu.

Uku kwibuka Jenoside yakorewe Abahutu ikaba yarakozwe ku butaka bw’u Rwanda no hanze yabwo, kandi igakorwa n’abantu batandukanye barimo Abanyarwanda bibumbiye mu mutwe w’iterabwoba wa FPR uri ku butegetsi mu Rwanda, n’abanyamahanga babafashije; byasobanuwe neza ko bidakuraho Jenoside yakorewe Abatutsi, bityo ko ikigamijwe ari ukugaragaza ukuri ku mateka y’ubwicanyi bwokamye umuryango nyarwanda, hamwe n’ababigizemo uruhare, bakabibazwa.

Mu mayeri menshi no mu bugome, FPR inkotanyi yashoboye gucecekesha ijwi ryose ryashatse gutera hejuru ngo ukuri kujye ahagaragara, buri wese agire ubutabera nk’ikiremwamuntu, by’umwihariko nk’umunyarwanda. Igitangaje kandi kizibukwa mu mateka, ni uko FPR-Inkotanyi yigize uwahohotewe cyangwa uwakorewe icyaha (victime) mbese no abayigize barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, kandi ariyo yicaje amabuno yombi ku butegetsi yagabiwe nyuma y’intambara yafashijwemo na ba mpatsibihugu.

Amateka aduhishiye byinshi, aho uwitwa ko ariwe wakorewe Jenoside, ahindukira akaba ariwe utsinda, agafata ubutegetsi ku mbaraga. Ubanza nk’uko uwitwa Carla Del Ponte yabivuze, umunsi ukuri kwagiye ahagaragara, amateka ashobora kuzongera kwandikwa bundi bushya.

Nyuma y’ibiganiro bitandukanye byagiye bikorwa n’abanyarwanda batandukanye ku bitangazamakuru bya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro n’ahandi, kuri ubu bwicanyi bwibasiye Abahutu, hamwe n’abanyarwanda bandi bari mu gihugu ubwo Inkotanyi zashozaga intambara, amajwi menshi yarazamutse. Bagaragaje byanze bikunze ko hakenewe umurongo uhamye w’ubutabera, abakorewe ibyaha bakamenyekana, ababikoze nabo bakamenyekana, bakagezwa mu nkiko zibifitiye ububasha.

Ni muri urwo rwego, Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro, binyuze muri Minisiteri y’Ubutabera, hateguwe FORMULAIRE/FORM yabugenewe, igomba gukusanyirizwamo amakuru yose azifashishwa mu kumenya ibyaha byakozwe cyangwa bigikorwa na FPR-Inkotanyi, ababikoze, hamwe n’ingaruka zabyo.

Amakuru azatangwa binyuze muri iyi FORMULAIRE/FORM akubiyemo ibikorwa bigize ibyaha byose FPR-Inkotanyi yakoreye abanyarwanda kuva yashoza intambara ku Rwanda kugeza magingo aya, kandi ntawe ivangura mu moko agize abanyarwanda uko ari atatu (Abahutu, Abatutsi n’Abatwa). Birakwiye rero ko abanyarwanda bose banyotewe n’ubutabera bavukijwe mu gihe cy’imyaka irenga 32 yose, bisuganya bakuzuza amakuru bafite iyi myaka yose.

Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro yiteguye kubibafashamo haba muri icyi kiciro cy’ikusanyamakuru, ndetse n’igihe hazaba hatangiye ikurikirana byaha. Mu buryo bw’imikorere, hateganyijwe urwego rw’Umushinjacyaha Mukuru uzagira uruhare mu buryo bwímikorere (TEKINIKE), bwo kuzuza amadosiye n’ibisabwa ngo abakekwaho ibyaha bose, bategurirwe amadosiye ashyikirizwe inkiko zibifitiye ububasha.

Birasaba kandi ko imiryango yose iharanira uburenganzira bw’abahohotewe na FPR Inkotanyi, hamwe n’abanyamategeko b’abanyarwanda aho bari hose, batera inkunga icyi gikorwa kugirango kigirire abanyarwanda benshi akamaro.

Nk’uko byasobanuwe, iri kusanyamakuru rizatugeza ku gutegura ibirego bizashyikirizwa inkiko z’ibihugu cyangwa Urukiko mpanabyaha mpuzamahanga. Hateganyijwe kandi itangizwa ry’urukiko rwa Rubanda narwo ruzatanga intwererano ikomeye mu gutanga ubutabera bwunga.

Dushimire Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro kuba itangije ubu buryo bwo gufasha kuruhura imitima y’abanyarwanda, tuyishyigikire kandi tuyitabire, tuyibyaze umusaruro.

Ku mugereka murahasanga imiterere y’iyo FORMULAIRE/FORM, ariko mukazayisanga ahabugenewe, harimo ku ba Burugumesitiri b’amakomini ya Guverinoma y’u Rwanda mu buhungiro, n’ahandi hose muzagaragarizwa.

UMWANDITSI

Innocent NIRINGIYIMANA

 

INYANDIKO IKUBIYEMO AMAKURU KU BYAHA BYAKOZWE NA FPR-INKOTANYI: FORMULAIRE/FORM

 Uzuza iyi nyandiko ukoresheje rumwe muri izi ndimi wihitiyemo: Ikinyarwanda/Igifaransa/Icyongereza.

Iyi nyandiko ishobora kuzuzwa n’abantu barenze umwe, bishyize hamwe cyangwa se amashyirahamwe.

Tanga amakuru yose uko yakabaye ku byakubayeho, aho byabereye, ababigizemo uruhare, abawe bishwe, uwabishe, ibyawe wambuwe n’uwabitaye.

IMYIRONDORO/IDENTIFICATION

Amazina:…………………………………………………………………………………………

Amazina ya so:…………………………………………………………………………………

Amazina ya nyoko:…………………………………………………………………………….

Igihe wavukiye:…………………………………………………………………………………

Ubwoko bwawe:…………………………………………………………………………………

Igihe wavukiye :…………………………………………………………………………………

 Aho wavukiye :

Cellule :…………………………………………………………………………………………..

Segiteri/Umurenge/Zone:…………………………………………………………………….

Komini/Akarere/Umujyi:…………………………………………………….………………

Perefegitura/Intara:……………………………………………………………………………

Igihugu:………………………………………………………………………..…………………

E-mail: ………………………………………………………………………..…………………

Telefoni:………………………………………………………………………………….……….

Aho ubarizwa/utuye:

Cellule/Akagari/………………………………………………………………………………..

Segiteri/Umurenge/Zone:…………………………………………………………………….

Komini/Akarere/Umujyi:…………………………………………………….………………

Perefegitura/Intara:……………………………………………………………………………

Igihugu:………………………………………………………………………..…………………

UTANZE AMAKURU KU BYAHA

Amakuru akubiye muri iyi nyandiko ni anyerekeyeho

Amakuru akubiye muri iyi nyandiko nyatanze mu izina ry’undi muntu mpagarariye. Sobanura

 

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………

Ndifuza ko umwirondoro wanjye wagaragazwa

Ndifuza ko umwirondoro wanjye wagirwa ibanga

KUGARAGAZA IBIKORWA BIGIZE IBYAHA WAKOREWE

  1. Sobanura ibikorwa wakorewe/byakorewe uwo uhagarariye:
  1. Ni iki cyabaye. (Vuga muri make icyo wibuka cyabaye cyose n’uko byagenze)

………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….……………

  1. Ninde/bande ukeka bakoze ibyo bikorwa, bari kumwe/bategekwa nande?……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….
  2. Uyu/aba ukeka kugukora ibi bikorwa ubu babarizwa hehe (adresse/telefoni/Email)? Bakora iki? ……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
  3. Ibyo bikorwa byabereye he?(agace n’igihugu): ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..
  4. Ibyo bikorwa byakozwe ryari? (isaha/umunsi/ukwezi/umwaka): …………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..…
  5. Kuri wowe ubona ari iyihe mpamvu wakorewe ibi bikorwa?……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….
  6. Ibi bikorwa wowe urabona byahabwa iyihe nyito muri izi zikurikira:

Jenoside yakorewe Abahutu

Jenoside yakorewe Abatutsi

Ibyaha byibasiye inyoko muntu (Crimes contre l’humanité)

Ibyaha by’intambara (Crime de guerre)

Iyicarubozo (torture)

Kuburirwa irengero/kurigisa/gushimuta (disparition forcée)

Kunyagwa cyangwa kwamburwa uburenganzira ku mutungo (wimukanwa/utimukanwa).

  1. Waba warigize ugerageza bumwe mu burenganzira bwawe burimo:

Gutanga ikirego usaba ko wa/bahanirwa ibikorwa bakoze

Gutanga ikirego nsaba indishyi ku ngaruka natewe n’ibyo bikorwa

Nta nakimwe nakoze kugeza ubu.

ICYIFUZO CY’UWAKOREWE ICYAHA

Ushingiye ku makuru utanze, kandi wemeza ko ari ukuri, urifuza iki?

  1. Abakoze ibyaha bagezwa mu nkiko (vuga abo ukeka wifuza ko bagezwa mu nkiko ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
  2. Gusubizwa ibyanjye/iby’abanjye byatwawe n’abari ku butegetsi ………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….…. ……………………………………………………………………………………………..

ITARIKI N’UMUKONO BY’UTANZE AMAKURU

ITARIKI……………………………………………………………………………………………………………………….

UMUKONO……………………………………………………………………………………………………………….

 

E-mail: rwandanpeople.gov@gmail.com/ minijust1.gouvrwandaexil@gmail.com
Tél: +33663955074/+1 (613) 413-9297/+27 81 35 94 665
Website: https://www.gouvrwandaexil.org
Twitter: @grex_en/ @NIRINGIYIMANAIn

 

GREX : IGITARAMO CYO KWAKIRA INSHINGANO

$
0
0

   « DUHARANIRE GUHA ABANYARWANDA BOSE AMAHIRWE ANGANA »           Ijambo rya Perezida.                                                                           

Banyarwandakazi, Banyarwanda,

Baturanyi namwe ncuti z’Abanyarwanda.

Nyakubahwa Ministre w’Intebe mushya, Madame Marine,

Banyakubahwa Ba ministre ,

Nyakubahwa Vice-recteur w’Ishuri Rikuru ritegura abategetsi,

Banyeshuri b’Ishuri rya (African Institute of Public Administration)

Bafatanyabikorwa,

Bakunzi ba Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro

 

I. “NTA BUMWE MU KINYOMA: NIMUZE DUKARANIRE KO ABANYARWANDA BOSE BAHABWA AMAHIRWE ANGANA”.

1.Nimunyemerere mbabwire ko ndi kumva akanyamuneza kanyuzuye umutima mbitewe no kubona aba bagabo n’abagore bakomeje kugaragaza UBUSHAKE N’UBUTWARI bwo kuzibukira umuco watwokamye wo kwihugiraho , ahubwo bagahagurukira kwitangira INYUNGU RUSANGE .

2.Mfashe ijambo ryo gushimira Ministre w’Intebe mushya no kumwifuriza kuzasohoza neza inshingano afatanyije na Equipe ye amaze kutwereka.

3.Reka nongere nibwirire Abanyarwanda badukurikiye muri aka kanya, ko ibyo bariho babona ubu yenda bakagorwa no kumva ibyo aribo, bishobora kuba bigenura ibizaza mu gihe kitarambiranye !

4.Iyi Guverinoma ifite umwihariko : si guverinoma yicaye mu ntebe mu gihugu ; ni guverinoma y’abari ku rugamba rwo guharanira impinduka nziza mu gihugu cyacu no mu Karere k’ibiyaga bigari.

5.Muri aba ba Ministri bose ntawe ubihemberwa, bose ni abakoranabushake, bigomwe byinshi kugira ngo begere  rubanda, bavuganire abarengane, bakangare ubutegetsi bw’igitugu, baharanire uburenganzira buhatse ubundi bwose bw’uko :

« Abanyarwanda bose bakwiye kubaho nk’abareshya mu gihugu cyabo ; bagahabwa amahirwe angana , mu bukire no mu bukene ; mu byishimo no mu byago ; mu buzima no mu rupfu », yenda bagatandukanywa gusa n’impano ya buri wese imuha kubyaza ayo mahirwe umusaruro muto cyangwa munini.

6.Ngicyo ikibuga turiho dukiniraho, udukeneye niho akwiye kudusanga. Reka rwose mbisubiremo neruye : Uharanira ko « Abanyarwanda bose bagira amahirwe angana » ; ni we wenyine twifuza kugiraho umufatanyabikorwa , kandi bitinde bitebuke tuzagira aho duhurira, mugani w’umucurabwenge Theillard de Chardin wagize ati « Tout ce qui monte converge » : « Ibijya mbere bigera aho bikihuza » !

Harabura Madame Flora Karenzi na Jean Paul Ntagara

7.Gushima Ministre w’Intebe mushya kimwe n’aba Ba Ministre tugiye gukomeza gufatanya urugamba, birakwiye kandi biratunganye ariko hari abandi  basangirangendo babiri bakagombye kuba bari muri iyi Kipe,uyu mugoroba.

Hano muri iki cyumba harabura Ministre Flora Karenzi na Ministre w’Intebe  ucyuye igihe Jean Paul Ntagara.   Aba bombi mwarababonye, twarakoranye, mwarabakunze,mwarabishimiye, murabashyigikira…mugomba kuba mwibaza uko byaje kugenda !

8.Reka mpere kuri Jean Paul Ntagara. Kuva yakwinjira muri iyi Guverinoma mu Ukuboza 2020 Jean Paul Ntagara ni umugabo twakoranye bya hafi. Nakunze cyane intumbero nziza yazanye muri Equipe, akura amaboko mu mufuka dufatanya urugamba, tugera kuri byinshi byiza namwe mwiboneye birimo gusubiza Abanyarwanda batari bake icyizere cy’uko « gufatanya urugamba rw’impinduramitegere bigishoboka » ! Nibyo koko biracyashoboka. Igihe cyose twakoranye mu bwubahane n’ubwuzuzanye, nta cyadukanze, twateye imbere.

Gusa mu mezi make ashize Jean Paul Ntagara yatugaragarije ko afite uburyo bwe bwihariye bwo kumva ibibazo by’abanyarwanda. Yabivuganyeho n’abaministre byarebaga ku buryo bw’umwihariko. Nanjye twagiye dufata umwanya tukabiganiraho, ndetse rimwe na rimwe bikandikwa. Twamweretse ko gukorana bidasaba byanze bikunze ko  twese twumva byose kimwe, nkawe.

Reka nibutse ko umwimerere w’iyi Guverinoma ari ugusigasira indangagacoro y’ubutaripfana…utari ubuzi abimenyere aha ! Ibitekerezo binyuranye ntabwo bidukanga na busa ! Ahubwo tubifata nk’ubukungu.

Icyakora byageze aho Jean Paul Ntagara atwereka ko we noneho afite inzira yo gufatanya natwe itakiri iye, ko yiteguye guhanga iye yihariye …ari nacyo cyamuteye gufata icyemezo cyo KWEGURA, ngo abone uko yisuganya mu buryo bumunyuze.

Icyo cyemezo cyo kwegura nacyo cyadutwaye amezi arenga 2 tukiganiraho, birangira atwemeje ko atisubiyeho !

Mubyumve neza rero, Jean Paul NTAGARA, ni we wifatiye icyemezo, ku bwende bwe. Nta wanze gukorana na we, ntawamwirukanye.

Twifuzaga no kuba twabitangariza Abanyarwanda turi kumwe nk’uko twari twarabibasezeranyije, gusa yaje guhitamo kubyitangariza wenyine mu buryo mwabonye, twarabyakiriye.

8.Guverinoma yose nanjye ubwanjye, hari ikintu kimwe tumwifuzaho : turamusaba ngo icyo kibazo gikomeye yihariye yaba yarahuye nacyo kikamutera gufata icyemezo cyo gusiga abandi ku rugamba, azafate umwanya kuri Radio Ikamba, nashaka yongereho n’ISINIJURU TV, agisobanurire abanyarwanda, bumve impamvu ze , bamenyereho n’iyo nzira yihariye yibitseho yabafasha gukemura ibibazo byabo…Icy’ingenzi si uko uRwanda rubohorwa se ?

9.Birumvikana ko uko kwegura kwe kwagize ingaruka no kuri Madame we Flora Karenzi, twese twakunze kandi tugikunda ! Yaratuganirije atubwira ko bimugoye kuguma muri Equipe mugenzi we avuyemo, kandi impamvu ze twarazakiriye.

10.Ikibazo dusigaranye ni kimwe gusa. Ni ibyerekeye ihererekanyabubasha ku ngingo y’umushinga wa Guverinoma witwaga « IGISHURA ».

Kuva mu ntangiro yawo, twagennye mu buryo bwumvikanyweho ko uwo mushinga ucungwa na Ministri w’intebe akajya aha Perezida n’inama Guverinoma raporo igihe yumva ari ngombwa.

Nk’uko mwabyumvise rero, nyuma y’ukwegura kwe, Jean Paul Ntagara yagiye agira icyo abivugaho mu biganiro binyuranye yatanze kuri Radiyo ye IKAMBA. Yafashe icyemezo kidasanzwe ko uwo mushinga atazawusubiza Guverinoma ahubwo ngo akazawukomeza ku giti cye ! Ntabwo tubyumva kimwe ariko nta n’amahane adasanzwe tubifitemo ! Ibitekerezo sicyo tubuze !

Icyo twifuza kumenyesha rubanda gusa ni uko uwo mushinga witwa « IGISHURA »utakibariwa mu mishinga ya Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhingiro. Uwaba afite icyo awibazaho cyanga asobanuza yazabibaza Jean Paul Ntagara,ku giti cye.

11.Uretse icyo, ndashimira mbikuye ku mutima umuganda ukomeye Madame Flora na Jean Paul Ntagara batanze mu rugamba iyi Guverinoma ishoreye. Twagiranye ibihe byiza cyane. Ndabifuriza amahirwe masa mu nzira nshya bazerekezamo. Ni ab’agaciro, tuzabakumbura .Gufata indi nzira ni ibisanzwe muri politiki. Politiki si umwuga ; politiki ni manda « uhabwa cyangwa wowe ubwawe ukayiha », igahwana n’igihe runaka, cyashira umuntu akajya mu bindi abona ko bifite akamaro.

Nibamara kwicara bakaruhuka, bagasubirana ubushake bwo gufatanya natwe, imiryango irafunguye…nta ntambara iri hagati yacu, ubuvandimwe nibukomeze busugire kandi busagambe.

 

II. URUGAMBA RUREKEZA HEHE ?

 Banyarwandakazi, Banyarwanda,

Baturanyi namwe ncuti z’Abanyarwanda.

Nyakubahwa Ministre w’Intebe mushya, Madame Marine,

Banyakubahwa Ba ministre ,

Nyakubahwa Vice-recteur w’Ishuri Rikuru ritegura abategetsi,

Banyeshuri b’Ishuri rya (African Institute of Public Administration)

Bafatanyabikorwa,

Bakunzi ba Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro

 

1.Kubo turi kumwe, urugamba rurakomeje.  Ndashima amaraso mashya twungutse muri Guverinoma. Imyumvire nayo irimo guhinduka. Urugendo rurimo gufata icyerekezo kivuguruye, kijyanye n’ibihe tugezemo.

Muri iyi minsi nabonye umwanya wo gutekereza cyane kuri urugamba mazemo imyaka 10.

Ubu nshobora kwemeza ndashidikanya ko ibintu birimo guhinduka bwangu. Imyumvire y’abagize OPOZISIYO idakurikiye twasigara inyuma , tukananirwa kumasha intego.

2. Dore impinduka ndiho mbona : ni ikibazo cy’igihe.

(1).Igihe cyo kwijijisha no kujijisha abandi kirarangiye.

(2).Igihe cyo kugengwa n’ipfunwe ridafite ishingiro nacyo kirarangiye.

(3).Igihe cy’uko buri wese agomba guhaguruka agaharanira uburenganzira bwe ntawe abanje kubisabira uruhushya KIRATANGIYE.

(4).Igihe cyo gufatanya urugamba n’abafatanyabikorwa ugomba kubaza kwingingiriza, kiri inyuma yacu.

(5).Umwenegihugu wo mu bwoko bw’Abahutu ucyibwira ko we ntacyo ashoboye , ko hari Abatutsi bazitanga bakamena amaraso yabo baharanira kurengera uburenganzira bwe, uwo yaratakaye.

(6).Umwenegihugu wo mu bwoko bw’Abatutsi ucyumva ko azigumira mu ikanzu ya FPR, akangundira utwo bamushukisha batwambuye benetwo, maze impinduka zakorwa n’abandi akazungukiramo nta ruhare yabigizemo, uwo rwose ntabwo azi aho isi yerekera !

Banyarwandakazi , Banyarwanda,

Mwabyemera , mwabihinyura, IGIHE CY’IMPINDUKA ZIKOMEYE twakigezemo. Buri wese agiye kumenya ukuri nyakuri : “Ubumwe si ukwifotoreza hamwe gusa, nta bwiyunge mu kinyoma”.

(7)URUGERERO rushya rurafunguwe :

Guharanira ko Abanyarwanda bose bahabwa amahirwe angana, mu bukire no mu bukene, mu byishimo no mu gahinda, mu buzima no mu rupfu”; niyo politiki ikeneye gukinwa; niyo ntego Opozisiyo nyakuri igomba guharanira; niyo ntambara abanyapolitiki bakwiye kugaragazamo ubutwari. Ibindi ni igipindi, nk’ibyo FPR yatumenyereje !

Abaharanira “ko Abanyarwanda bagira amahirwe angana”, ubwokobwose baba bavukamo, akarere kose baba bakomokamo nibahurira muri urwo rugerero bazamenyana; bazafatanya, kandi nibo bazatsindira kuyobora kiriya gihugu .

(8)Igihe rwose ngiki cyageze ngo abanyarwanda bakizwe no kuba “ABATARIPFANA”:  Niduhaguruke  turwanire ko :

*ntawe ukwiye kukwambura ijambo ngo ubimwemere utabumbuye umunwa,

*Ntawe ukwiye kuguhatira kuvuga cyangwa gukora ibyo we ashaka wowe bitagufitiye akamaro ngo ubyemere;

*Ntawe ukwiye kukwambura ibyawe no kukurenganya , ngo wiyumanganye.

*Haguruka wishakemo ubutwari bwo guhangara iterabwoba, ikinyoma ntikigukure umutima ahubwo uhangane nacyo utobora ukavuga ukuri kwawe…. Haranira ko ibyiza by’igihugu bitaguma kwikubirwa n’udutsiko  twitwara nk’aho abatugize ari bo benegihugu bonyine.

*Va mu mwobo, gira uhaguruke utange umuganda wawe, ufatanye n’abandi kurwanya AKARENGANE.

Agatsiko ka Nyakwigendera Paul Kagame n’Abavantara be Kageze aharenga…dugahagurukanye ubwenge twagahangamura nko mu kanya ko guhumbya ijisho.

 

III. NSHINGANO ZIHARIYE ZIHAWE GUVERINOMA YA MARINE

 

Nyakubahwe Ministre w’intebe mushya,

Muri iyi manda mutangiye uyu munsi hari  benshi byagirira akamaro mwitaye by’umwihariko  kuri izi ngingo zikurikira:

1.Gukurikiranira hafi ikibazo cya Ministre Fidele Gakire Uzaramba akarenganurwa, akiberaho.

2.Gukora ibishoboka byose ikibazo cy’Abanyarwanda bambuwe uburenganzira bwabo bafungiye muri NIGER mu buryo buteye isoni kikabonerwa igisubizo bitarenze uyu mwaka uje w’2023.

3.Gukora Dipolomasi yihariye n’ibihugu  byo mu Karere ndetse n’igihugu cya Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo mu buryo budasanzwe kubera impamvu buri wese ashobora kwiyumvisha muri iki gihe.

4.Muzategure Ihuriro Mpuzamahanga ry’urubyiruko rw’impunzi baganire ku ruhare rwabo mu mpinduramitegekere ikenewe.

5.Muzahamagaze Inama mpuzamahanga ku byaha ndengakamere byakozwe kandi bigikomeza gukorwa n’Agatsiko ka Paul Kagame na FPR-Inkotanyi,mu Rwanda no mu bihugu duturanye.

6.Muzategure imyigomeko karundura igamije kumvisha ibi bihugu by’ibihangange bikomeza kwipfuka mu maso bigashyigikira nkana Agatsiko ari nako bireebeera amahano gakora.

7.Birakwiye gukomeza kuganira n’Abanyarwanda bari mu gihugu bahanganye n’Akarengane ka FPR, mubavuganire no mukomeze mubatoze  guhagurukira Revolisiyo mpinduramitegekere.

8.Ntimugatezuke gukomeza kwegeranya no kuvugurura Ikipe y’Abaministre bacanye ku maso biteguye gusimbura Leta y’Agatsiko mu maguru mashya hagamijwe gusubiza Abenegihugu amahirwe angana kuri bose.

IV. REKA MFATE UMWANYA WO GUSHIMIRA

Ndashimira:

  1. Mbere na mbere abiyemeje kwinjira muri iyi Guverinoma ngo batange umuganda wabo ku mugaragaro. Buri wese yitanze uko ashoboye, ndamushima.

2.Nanone ariko, muri bo, harimo bane (4) rubanda yateye imboni, yemeza ko babaye indashyikirwa ku buryo bwihariye tukaba twifuza kubashyikiriza ishimo rishushanya “MERITE” yabo:

(1). Ministre Félicité MWEMAYIRE : Afite uburyo bwe bwihariye yashoboye kuganirizamo imitima y’abanyarwanda, maze muri ya moko yacu ya hutu- tutsi bamwibonamo nk’uwumva byuzuye akababaro k’impande zombi :

Atsindiye Igikombe cyo « Guharanira ubumwe bw’Abanyarwanda » (Distinction pour Unité et Réconciliation) :

(2). Guverineri Samuel NTEZIRYAYO : Kuko yarengeye abaturage bagendanye amashyamba, akabanambaho mu bihe by’amagen’ubu akaba akomeje ku barwanaho mu buhungiro…

Igikombe cy’ « Ubutwari no kwitangira abaturage be » (Distinction pour Courage Civique)

(3). Ministre Innocent NIRINGIYIMANA: Kuko yabaye Umulideri ufasha bagenzi be kugaragara neza, kuzamuka, kwaka no kubengerana; aho kuzimya amatara y’abandi ngo irye rirusheho kugaragara yihatiye kongerera abandi urumuri.

Atsindiye Igikombe cyo « Umulideri ubyara abandi ».

(4). Ministre Marine UWIMANA: Yabaye mu b’Ikubitiro batangije iyi Guverinoma, ayinambaho kugeza n’uyu munsi. Aracyemera ko ari yo nzira Imana izifashisha mu kurokora rubanda.

Atsindiye « Igikombe cy’Ubudahinyuka » (Distinction pour Loyauté)

 

3.Abandi nshimira

(1).Abadukunda, badutera inkunga, badusengera, batwifuriza ibyiza…bakabikorere hirya mu gikari nta we ubabona!

(2). Abafatanyabikorwa ba hafi :

*Ambasaderi JMV n’abubatsi b’Iteme

*Abitangira kumurikira rubanda no kuvuganira abaturage (Marie Jeanne Rutayisire, Queen Betty, Honorable Brigitte, Marie Goreti Havyarimana, Tharcisse….

*Abatanze ibiganiro Nshushanyiriza u Rwanda rw’ejotwifuza)…kimwe n’Abanyamateka batumurikiye cyane

*Abarimu n’Abanyeshuri bo muri Institut Africain d’Administration Publique

(Ese mwamenye ko iri shuri risohoye Abaministri bambere bararangiza no kwiga !!)

3.Ndashimira abandi Bafatanyabikorwa duhurira mu RUGERERO : abanyamakuru, abandi banyapolitiki bo muri Opozisiyo, Abaharanira uburenganzira bw,ikiremwamuntu

4.Ku buryo bw’umwihariko cyane, ndashimira abantu bari mu Rwanda,muri systeme y’ Agatsiko, bakora uko bashoboye bagatanga amakuru akunze gukiza bamwe mu baturage. Nibubahwe.

5.Hari n’abagaragaje imbaraga z’ubundi buryo : sinibagiwe abahagurukiye gutukana, gusebanya, kurasa kuri bari muri Opozisiyo…niba muri bo hari ababyifuza, muzatwegere tuganire, yenda hari ikizima twakwiyemeza gufatanya.

 

V. UBUTUMWA KU GATSIKO KA PAUL KAGAME

Hari ukuntu se mwe mugize Agatsiko mwaba mutabona ko igihe cyanyu cyarangiye ?

Niba mwikunda mukaba mwifuriza n’abana banyu ejohazaza hatekane :

*Nimuve mu binyoma n’amakinamico atakijyanye n’igihe, mubwize Abanyarwanda ukuri

*Nimuhagarike intambara z’urudaca muteza mu baturanyi

*mufungure amerembo y’u Rwanda

*Mwugurure urubuga rwa politiki, tugirane ibiganiro byubaka.

*Impinduka zikomeye zo ngizi zaje, nimutagira icyo mukora ngo zibeho mu mahoro zizaza mu nabi. Namwe mushobora kwishushanyiriza amaherezo ashaririye abategereje  mukurikije uburemere bw’ibyago mwateje Abanyarwanda n’Akarere kose.

 

Harakabaho Repubulika y’u Rwanda

Harakabaho abenegihugu baharanira kandi bishimiye « kugira amahirwe angana”.

 

Bikorewe i Paris, le 18/12/2022

Thomas Nahimana, Perezida.

GUVERINOMA Y’U RWANDA IKORERA MU BUHUNGIRO IBIFURIJE NOHELI NZIZA

NGO MURI DIYOSEZI GATORIKA YA RUHENGERI ISHYAMBA SI RYERU

$
0
0

Mumaze iminsi mwumva inkuru z’abapadiri mu madiyosezi atandukanye, barambika amakanzu bagahitamo gusubira mu buzima busanzwe. Abenshi bagenda binubira uko bayobowe n’Abashumba babo bigaragara ko bahindutse ibirura bishaka guconshomera intama bihereye ku bungeri bazo. Induru twari tumenyereye ko zivuga ku Nyundo kwa Musenyeri Anaclet Mwumvaneza kubera itotezwa akorera abapadiri be.

Imyitwarire y’uyu Musenyeri yanditsweho n’abantu batandukanye bararuha. Nyamara ngo ntawe uvuma iritararenga, ahari wenda amaherezo azikosora, cyangwa se abo bireba bamukosore baharanira uburenganzira bwabo. Ikindi ni uko natanabikora ku neza, iminsi izamuhinyuza ubwayo, cyane ko abanyarwanda bavuga ko « Ahatemba ibiziba uhatega Kamena na Nyakanga ».

Umuntu arushijeho kandi kunyuza amaso mu bibera mu yandi madiyosezi, usanga naho ntaho bukikera. Muri izo diyosezi,  iya Butare iri muzazambye kurusha izindi. Kuva aho Musenyeri Rukamba Philippe aherewe kuyiyobora, Abapadiri batari bake bishwe n’imiborogo, baracecekeshwa abandi bafata iy’ubuhungiro. Ibi kandi niko bimeze mu yandi madiyosezi nka Arikidiyosezi ya Kigali iyobowe n’Mukuru w’Inkotanyi Karidinali Kambanda Antoni. Uyu akaba we ashinzwe gutagatifuza FPR-Inkotanyi ayishinjura ku bwicanyi ndengakamere yakoreye abanyarwanda bo mu bwoko bw’abahutu muri Congo Kinshasa, ahubwo akagira ba Gahini Abahutu iyo bava bakagera, akanabahatira guhora bunamye mu ipfunwe basaba imbabazi.  Byumvikane neza ko Abapadiri batari mu murongo we bitabagwa neza na gato, kuko yabashyizeho za maneko zimuha amakuru, ndetse bakaba banabashyirwaho iterabwoba rikomeye haba mu ma maparuwasi barimo cyangwa mu butumwa butandukanye bagiyemo hanze y’igihugu.

Twavuga iki se kandi ku madiyosezi nka Gikongoro, Kibungo  na Kabgayi nazo zamaze gufatwa bugwate? Mbese umuntu yahamya ko mu buyobozi bwa Kiliziya Gatorika y’u Rwanda ntaho bukikera.

Nyamara n’ubwo ibintu byunyutse muri ayo madiyosezi tugarutseho, hari diyosezi zari zikihagazeho kubera Abasenyeri bageragezaga kwitwararika, nubwo bitoroshye mu butegetsi bw’Inyenzi-Inkotanyi. Urugero rwakunze kugarukwaho ni nka diyosezi ya Ruhengeri iyobowe na Musenyeri Visenti Harorimana .

Nyamara abanyarwanda babiciyemo umugani ngo ihene mbi ntawe uyizirikaho inziza. Imyitwarire ya Musenyeri Visenti Harorimana muri iyi minsi, igaragaza nawe ko yarangije kwandura. Ibyo bikaba bizwi n’abapadiri batari bake batereranywe bikomeye. Uyu Mushumba washimwaga, ageze ahamanuka kuko bamwe mu bapadiri be ba hafi batangiye kumuha akato bamurega uburyarya n’ubwirasi.

Urugero twatanga ni Padiri Niyomushumba Phocas, wari usanzwe uri kurangiza amasomo ye mu bya Bibiliya muri Autriche akaba yafashe icyemezo cyo gusezera mu gipadiri. Ibi bikubiye mu ibaruwa Padiri Niyomushumba Phocas aherutse kumwandikira.

Padiri Phocas Niwemushumba

Padiri Niwemushumba Phocas wo muri Diyoseze Gatolika ya Ruhengeri yanditse kuwa 6 Ukuboza 2022 ibaruwa imenyesha Nyiricyubahiro Musenyeri Visenti Harolimana ko asezeye ku mirimo ye yo gukomeza kuba Umupadiri.

Mu ibaruwa uyu Padiri Niwemushumba Phocas wari umuze imyaka 15 aragiye intama za Kiliziya Gatolika, yanditse ku wa 6 Ukuboza 2022, yamenyesheje Musenyeri Harolimana ko yafashe umwanzuro wo kudakomeza iyo mirimo.

Mu magambo ye yagize ati “Nyiricyubahiro Musenyeri, mbandikiye iyi baruwa mbamenyesha umwanzuro wanjye. Igihe maze mu Burayi cyampaye umwanya wo gufungura amaso, kureba, gutekereza, gusesengura no gusenga Imana amanywa n’ijoro, no kumva ubuzima mu kuri kwabwo. Ndabamenyesha ko ntakiri mu murongo wo gushyigikira, mu budahemuka n’ubwitange uburyarya n’ubwirasi mwateje imbere mu migenzereze yanyu.”

Mu gusobanura impamvu zamuteye gusezera, Padiri Niwemushumba yifashishije imirongo myinshi yo muri Bibiliya, hari aho yifashishije amagambo aboneka muri Matayo 5, 20. Agira ati “Kandi ndababwira ko gukiranuka kwanyu nikutaruta ukw’abanditsi n’ukw’Abafarisayo, mutazinjira mu bwami bwo mu Ijuru.”

Padiri Niyomushumba Phocas usanzwe uzwiho gukunda ubutumwa bwe, yafashe icyemezo cyo kubuhagarika kikaba cyaratunguye benshi. Uyu mupadiri yakomeje avuga ko agiye mu buzima bubohotse.

Nk’uko twabigarutseho, Padiri Niwemushumba yari asanzwe aba muri Autriche aho yigaga muri Kaminuza ya Vienne, ari naho ashobora kuba yarandikiye ibaruwa y’ubwegure bwe tariki ya 6 Ukuboza 2022. Yari yaramaze guhabwa ubutumwa na Musenyeri Visenti Harorimana bwo kuyobora Seminari ntoya ya Nkumba, no gushingwa abafaratri ya Diyosezi Gatorika ya Ruhenderi.

Ese koko ibyo avuga byaba ari ukwigiza nkana? Ese niba bamwe mu bapadiri bari kwicwa n’inzara abandi bo baraguye ivutu, ya Vanjiri bigisha yo izumvwa na nde? Kuki se Kiliziya itatanga urugero mu kubasha gusaranganya nk’uko tubisoma mu gitabo cy’ibyakozwe n’intumwa? Kuki Abashumba batatanga urugero mu kurwanya ikinyoma, akarengane n’ubukene? Ahaa! Nzabambarirwa ni mwene Bagirayayo.

Reka rero dufate akanya tugaye ku mugaragaro uyu Musenyeri utangiye kuba umubyeyi gito. Amaze kwikikizaho abapadiri b’intica ntikize barimo nk’igisonga cye Musenyeri Bizimungu Gabin ushyize imbere utunyungu twe bwite, aho kwita ku nshingano nyakuri za kiliziya nawe abereye umwe mu bayobozi. Twavuga kandi nk’umunyabintu we yagize ingaruzwamuheto, akaba akoreshwa mu kurenganya bamwe mu bapadiri bagenzi be, batabona kandi amategeko ya Kiliziya (droit canon).

Ikindi giteye inkeke ubu muri Diyosezi ya Ruhengeri, ni uburyo abapadiri birukanwa bitanyuze mu mucyo, nyuma bagatereranwa mu burwayi no bukene.
Aha twavuga nka Padiri Nkurunziza Wellars wabuze uko agera kwa muganga, akaba ari guteregana nk »aho atagira umuryango yihebeye. Ubu bisigaye yewe no kubona ifunguro rya buri munsi bitakimukundira. Bene wabo basangiye ibanga rya gisaseridoti baramutereranye uhereye kuri Musenyeri ubwe!
Ese ivanjiri bigisha bo ntabwo ibareba?

Ese ko mbona bakunda kwambara amakanzu bakaberwa igihe cy’ibirori kuki batemera no gusukura imitima yabo bakora ibikorwa byiza?
Baba se bariyemeje kuba nka za mva zirabye ingwa Yezu yavugaga?
Ntawe twifuza gucira urubanza. Ariko kurebera ubugizi bwa nabi ukicecekera ni icyaha gihanwa n’amategeko kuva isi ikiremwa kuzageza ku ndunduro yayo. Nubwo intungane bwira icumuye karindwi, tumenye ko hari wa murongo utukura abantu bari bakwiye kwitondera.

 

Umukunzi wa leprophete.fr: Akarinyuma Ladislas

 


Ni ihame: Padiri Edouard NTULIYE alis SIMBA afunze arengana! Padiri Thomas Nahimana aremera gushyikirana na Murashi Izayi.

$
0
0

Ni ihame: Padiri Edouard NTULIYE alis SIMBA afunze arengana! Padiri Thomas Nahimana aremera gushyikirana na Murashi Izayi.

(Iyi nkuru yatangajwe taliki ya 12/6/2011 kuri Veritasinfo iyikuye ku rubuga http://www.leprophete.fr rwari rumaze kuyitangaza bwambere).

Bwana Izayi,

Ndagushimira inyandiko uherutse kunyoherereza, uvuga ko padiri Edouard NTURIYE alias SIMBA atarenganye, ikaba yarasohotse ku italiki ya 8/6/2011 kuri uru rubuga  www.leprophete.fr.

Hari ubugororangingo nifuza guheraho :

(1)Nitwa NAHIMANA,ntabwo nitwa NDAHIMANA. Mu byukuri sinkunda kwitwa izina ritari iryanjye.

(2) Urubuga rwanjye ni Leprophete-Umuhanuzi cyangwa www.leprophete.fr. Ntabwo ari veritas Info; usibye ko iyi “www.Veritasinfo.fr” kimwe n’izindi mbuga zinyuranye, ikunze gufata inyandiko zasohotse kuri www.leprophete.fr, ikazitangaza.

(3) Inyandiko yanjye wifuje kugira icyo uvugaho ni iyitwa “Gushyigikira inkiko Gacaca si icyaha? yasohotse ubwambere ku italiki ya 20/10/2010, hanyuma iza gutangazwa kuri www.leprophete.fr ku italiki ya 2/4/2011.

I. Inyandiko yawe

Ibitekerezo byawe byubatse neza. Hari ibintu bibiri nakunze cyane n’ikindi kimwe gusa nenga. Nakunze cyane aho uvuga ngo “dushyikirane (dialogue)”. Uragira uti :”Ndagirango nzakubwire nawe umbwire, maze tugere kuri „veritas info“ izatuvura twese indwara turwaye y’irondakoko ari Simba, ari wowe ,ari nanjye“. Kimwe nawe, nanjye ndahamya ko gushyikirana no kujya impaka (dialogue et débat d’idées) ariyo nzira yonyine yazahura igihugu cyacu gikomeje kuzahazwa na politiki ya humirizankuyobore. Ibi bihugu byateye imbere nta kindi biturusha uretse kuba byemera kwakira ibitekerezo byose byubaka, aho byaturuka hose!

Nakunze kandi uko wanganirije, ukambwira akababaro kawe n’ak’umuryango wawe. Byankoze ahantu hakomeye mu mutima. Gusa, nawe urabizi ko nta kindi nabikoraho uretse kugutega amatwi. Aho nanjye ninkubwira akababaro kanjye n’ak’umuryango wanjye, uzabona umwanya wo kuntega amatwi? Ndabona usa n’unyizeza ko uzabishobora. Ni byiza cyane.

Icyo nenga rero ni aho wambwiye ngo kuko ntari mpari, ibyo mvuga ni inkuru mbarirano…ni ibihuha…si ukuri! Izayi we, none se ko wibagiwe no kunyibutsa ko , nk’umupadiri, iyo nzamutse kuri Alitari ntagatifu, ngakanura amaso, icyuya kikandenga nsobanurira abakristu iby’uko Yezu yapfuye akazuka ku munsi wa gatatu, dore imyaka ishize ari 2000…kuki utambwira ko mba mbeshya rubanda …kuko ntari mpari ? Dore nk’ubu ndimo ndandika igitabo ku bintu byabereye mu Bufuransa mu mwaka w‘1600! Erega ubwo biratuma wirirwa unseka, umunsi uhengame, kubera ko mvuga ibyabaye … na data umbyara ataranavuka!

None se niba tumenya ibyabaye ku ngoma z’Abaromani, uratekereza ko nabuzwa n’iki kumenya ibyabaye mu Rwanda guhera 1990 kugeza 2011 ? Kereka niba hari icyo ushaka kumpisha, kubera ko ubona ntagakwiye kukimeya!

Izayi nshuti, iyi ngingo (argument) yo kuvuga ngo sinshobora kumenya ibyo ntahagazeho (présence physique) ntuzongere kuyikoresha, abageze mu ishuri batazaguhindura urwamenyo. Ubwo se noneho padiri Simba we ko yari ahari, muri kumwe, nakwemera nte ko ibyo avuga atari ukuri, nyamara wowe ibyo uvuga bikaba ukuri? Aho ntibivuze ko mu Rwanda hasigaye hari abantu bamwe bavuga rikijyana, ibyabo byose bikaba ukuri, hakaba n’abandi batakigira ijambo, ibyo bavuze byose ntibihabwe agaciro, bigafatwa nk‘ibinyoma ? Reka tubyitondere, dore nawe urabona ko iyi myumvire yageza abantu kure! Bityo rero, kugira ngo dushobore gushyikirana bishyitse hari utubazo tubiri nifuza ko wansubiza:

Icyambere nkeneye ni ukumenya niba kavukire y‘umuryango wawe ari aho i BUSASAMANA cyangwa niba uri muri ba Batutsi Ababiligi bavanye mu karere ko hagati no mu majyepfo y’Urwanda ngo bajye gutegeka Abahutu bo mu majyaruguru.

Icya kabiri kijyanye n’uko uvuga amateka y’ibyakubayeyo kuva ukiri muto. Bigomba kuba byaragukomerekeje, bikakubabaza, rwose bikaguhungabanya kandi birumvikana. Intambara ya FPR yatangiye mu 1990 na Jenoside yo muri 1994 byagusize iheruheru kandi nawe uremeza ko yakoze no ku bandi Banyarwanda benshi, si Abatutsi gusa n’Abahutu benshi burya yarabahitanye. Gusa ikintangaza ni ukuntu udatera intambwe, nk’umuntu wize akanigisha abandi benshi, kugirango ushake impamvu n’imizi by’ako kaga bityo ube wabona n’aho uhera utanga umuganda mu kubikemura, kugira ngo Urwanda rugere ku ituze n’amahoro arambye. Uravuga amateka y’Urwanda nk’aho ari ikibazo kiri hagati y’Umuryango wawe n’Ababiligi gusa. Biragaragara ko hari icyo wibagirwa cyangwa se wirengagiza nkana kuvuga mu izina ryacyo: ni Revolisiyo yo mu 1959, impamvu zayo n’ingaruka zayo. Iyo revolisiyo, wayigize indahiro, urayitsinda (wirinda no kuyicisha), ugomba kuba unayivumira ku gahera. N’Abahutu kandi ni uko ubagenza, ugahitamo kwivugira Abatutsi n’Ababiligi. Ndakumva rwose; ariko iyo nzitizi itavuyeho, ntabwo twashobora kuganira nyabyo: Revolisiyo yo 1959, wowe uyumva ute ?

Nk’uko wabyifuje, nanjye ndaje ngo nkuganirize ndakebaguzwa. Ndavuga kubyerekeye ayo amateka y’Urwanda wowe ugitinya kwatura hanyuma nsozereze ku rubanza rw’inshuti yacu padiri Edouard NTULIYE alias SIMBA.

 II. Amateka y’Urwanda.

 

Amateka y’Urwanda ntacyigishwa mu mashuri, ni umwanzuro uteye agahinda wafashwe n’abayobozi ba FPR-Inkotanyi kubera impamvu yenda wowe wandusha kumenya. Harya ibyo ngo ntibyakwitwa gutoba amateka? Nyamara ayo mateka ni yo arimo ibisubizo by’ibibazo dufite ubu no mu gihe kizaza kuko ari nayo yadufasha kumva aho intambara zidahwema kuduhekura zishora imizi. Kutayamenya ngo tuyemere (assumer) ni inzitizi ikomereye imitima yacu ikanabangamira amajyambere asesuye y’igihugu cyacu. Nyemerera rero ngufashe kuvanaho iyo nzitizi nkwibutsa ibintu n’ubundi usanzwe uzi ; ariko akababaro, ibikomere no guhungabana bikaba byatuma ubyibagirwa .

1. Icyatumye revolusiyo iba

Icyambere (cause lointaine) cyatumye mu Rwanda haba Revolusiyo mu w’1959 ni inenge zikomeye z‘ingoma ya cyami mu Rwanda ubwayo : uko yavutse na gihake yayirangaga. Kurundira ibyiza byose by’igihugu mu biganza by’agatsiko k‘abari ku butegetsi bonyine, bakiberaho mu murengwe mu gihe rubanda rugufi rukora rukagoka rwicwa n’inzara n’agahinda. Ingoma ya cyami ntiyari ikijyanye n’igihe, yagombaga kuvaho.

 

Icya 2 (cause prochaine) ni ukunangira umutima kw’intagondwa zari zarakamiwe n’iyo ngoma. Tutiriwe tujya kure, uko kunangira kugaragarira muri ya mabaruwa 2 y’abagaragu bakuru b’ibwami (17-18/5/1958), mu myanzuro iteye agahinda (tristes résolutions) z’Inama nkuru y’igihugu yateraniye i Nyanza mu kwa 6/ 1958 no muri manifeste (imigabo n’imigambi) y’ishyaka rya LUNARI (UNAR).

Icya 3 ni ikibazo cy’insobe (noeud gordien) : Kwigizayo (mettre à l’écart des organes de décisions) no gusuzugura (mépriser, humilier, criminaliser) “Incabwenge“ (les intellectuels) n’abatinyuka kuvuga akababaro ka rubanda rugufi (Leaders) bazizwa gusa ko ari abo mu bwoko bw’Abahutu.

Icya 4 ni imbarutso (occasions) 2 z’iyo revolusiyo. Iyambere ni uko ku italiki ya 1/11/1959 i Bukomero insoresore za LUNARI zasagariye surushefu Dominiko MBONYUMUTWA yiviriye mu misa y’umunsi mukuru w’Abatagatifu bose mu Byimana. Zaramututse, imwe imukubita urushyi, hanyuma baragundagurana. Iyi mbarutso ntabwo yari ihagije kugirango Revolusiyo ibe. Imbarutso ya 2, ari nayo yatumye mu by’ukuri revolusiyo iba ni ikosa rikomeye (maladresse) ryakozwe na surushefu NKUSI ku italiki ya 3/11/1959. Dore uko byagenze:

Inkuru yabaye kimomo ko MBONYUMUTWA yavuyemo umwuka azize imihini ya za nsoresore zamusagariye. Bamwe mu bamukundaga bati “reka tujye kubaza kwa shefu GASHAGAZA uko ibintu bimeze”. Bagezeyo, bahasanze abatware n’abasurushefu benshi. Ibyo ubwabyo byabateye amakenga kuko baketse ko bari gucura imigambi yo kumara Abahutu bose. Babajije ibya MBONYUMUTWA, babuka inabi, ndetse surushefu NKUSI ahagarara mu idirishya ry’inzu ya shefu GASHAGAZA, afata umuheto, atamika umwambi, akanga umurindi hasi, ararekera, umwambi ugenda uvuza ubuhuha. Abari baje kubaza amakuru ya MBONYUMUTWA barawizibukira, ntiwagira n’umwe ukomeretsa; ariko ubwo nyine baba bariye karungu. Bamena amadirishya n’inzugi by’inzu ya GASHAGAZA, ba sushefu KATABARWA na MATSIKO babatsinda aho, NKUSI arakomereka cyane, bamureka bagirango yapfuye ; shefu KATABARWA we yarakubiswe, arakomereka bidakabije, ahungira kuri paruwasi ya KANYANZA, ubwo nyine n’iby’ubushefu bwe biba birangiriye aho. Mu by’ukuri rero, Revolusiyo yatangiye ku italiki ya 3/11/1959, naho taliki ya 1 n’ iya 2 kwari ukurebana ay’ingwe gusa. Iyo surushefu NKUSI adahubuka, ahari iyo revolusiyo yari kuzaba ikindi gihe kandi ku bundi buryo.

2.Uko revolusiyo yagenze muri make

Muri Revolisiyo, Abahutu bari bagumutse (nk’uko bavuga mu kirundi) ntibibasiraga Abatutsi bose. Bibasiraga barya b’agasuzuguro kajejeta, ab’abagome n’abakabyaga mu kwitwaza ubutegetsi bagakandamiza abaturage. Byongeye kandi, abo Bahutu bari bagumutse bangizaga ibintu kurusha uko bicaga abantu. Ibintu bangizaga ni amazu, intoki, ibipimo by’ikawa n’inka. Babigenzaga batyo kubera ko ibyo bintu byari ibimenyetso (symboles) by’ubutegetsi bubi. Ibyo bintu byose byabaga byaravuye mu mitsi yabo. Ayo mazu ni bo babaga barayubatse badahembwa, iyo mirima ni iyo babaga barabambuye, izo ntoki n’ibyo bipimo by’ikawa ni bo babikoreraga badahembwa, n’ibindi n’ibindi.

Kwahuka mu nka ntabwo kwari ukubera inda nini. Ahubwo ni uko inka yari ikimenyetso cyambere (symbole par excellence) cy’ubuhake n’ubukungu buvuye mu kwiba no kwikubira ibya rubanda. Hakiyongeraho rero ko abo Batutsi bakundaga inka zabo kurusha uko bakunda Abahutu. N’ikimenyimenyi ni uko batazuyazaga kubambura imirima n’ibishanga kugirango babigire inzuri z’inka zabo, bakarengaho bakaziragira mu bikorera, mu bisigati ndetse no mu myaka y’Abahutu. Naho ku byerekeye inda nini, wagirango ni uwaroze abategetsi hafi ya bose, baba Abahutu, baba Abatutsi. Bimaze kugaragara ko benshi muribo  ari abakegesi, akayamigani y’ikinyarwanda ngo “nta mfura y’inda,” ngo “imfura inyuze aha ari iyariye”!

Reka twanzure kuri iyi ngingo mbere y’uko tuganira ku rubanza rwa padiri Edouard NTURIYE alias SIMBA. Birababaje kuba hari abantu bapfuye (Abahutu, Abatusi, Abanyamahanga) muri revolisiyo yo mu w’1959 mu Rwanda. Ariko ibyo ntibibuza iyo revolusiyo kuba revolusiyo. Muri revolusiyo y’Abafaransa mu w’1789, mu y’Abarusiya mu w’1917 no mu zindi revolusiyo zabaye mu mateka y’isi, hagiye hapfa abantu benshi ndetse barimo n’inzirakarengane ; ariko ibyo ntibyazibujije kuba revolusiyo zagejeje abaturage kuri byinshi byiza .

Padiri F. Rudakemwa aherutse kwerekana ko ibyo bamwe bagenderaho bavuga ko jenoside y’Abatutsi mu Rwanda yatangiye mu w’1959, umuntu yanabiheraho akerekana ko jenoside y’Abahutu yo yaba yaratangiye kera cyane mbere ya 1959, kandi ahari n’ubu ikaba igikomeza (F. RUDAKEMWA, Amateka n’imikorere y’ingengabitekerezowww.leprophete.fr, yo kuwa 26 2/ 2011 ; Ikibazo si amoko : ikibazo ni ubutegetsi bubiwww.leprophete.fr, yo kuwa 4/3/2011).

Muri make rero, Revolusiyo yo mu w’1959 ifite agaciro kayo kihariye.Kuvuga ko ntakindi yari imaze uretse kuba intangiriro ya jenoside y’Abatutsi ni icengezamatwara rizahita , revolisiyo igakomeza ikavugwa, yenda ikazanabyazwa umusaruro ufitiye Abanyarwanda bose akamaro. Kimwe mu byiza revolisiyo yari igamije ni uko rubanda rugufi rwagira uburenganzira busesuye, buri wese akishyira akizana, ntihagire uwongera kuba umuja n’umucakara mu Rwatubyaye ! None se nk’ibyo tukibona muri iki gihe, umuntu akagira atya agafungwa azira kuba Umuhutu gusa, ni nde uhakana ko byo atari ikibazo gikomeye ? Aho urwishe ya nka ntirukiyirimo ?

 

III.Urubanza rwa padiri Edouard Ntuliye alias SIMBA

 

Izayi muvandimwe, sinibuka neza ibyo wize ariko nzi ko wabaye Intumwa ya rubanda (Député à l’assemblée nationale). Nibwiraga ko uzi akamaro k’amategeko y’igihugu n’agaciro gahabwa ibyemezo by’inkiko. Nanjye rero nize amategeko, yewe n’ubu ndacyayiga. Icyakora ngeze ku rwego rwo kuba nanjye nayigisha muri kaminuza. Inyandiko nakoze ku rubanza rwa Simba ntabwo nayubakiye ku nkuru mbarirano nk’uko ushaka kubyemeza rubanda, ahubwo, nk’umunyamategeko, nayubakiye ku byemezo byanditse byafashwe n’inkiko zo mu Rwanda: Urugereko rwihariye mu Rukiko rwa Mbere rw’Iremezo rwa Kibuye (urubanza R.M.P.50919/S4/GM/KBY) n’Urukiko rw’Ubujurire rwa Ruhengeri (urubanza R.M.P.50919/S4/GM/KBY-R.P.A.34/GC/R1/RUH). Kopi z’izo manza zombi ndazifite.

Ibyo uvuga kuri izo manza mu nyandiko yawe, singiye kukubeshya, byanteye igihunga, ntaretse no kwiheba! Icyanciye intege nta kindi, ni uko nibwira nti niba hari abandi bategetsi bumva ubutabera nkawe, Urwanda ruracyafite ibibazo bikomeye, inzira y’umusaraba iracyari ndende! Nabonye hari n’abandi Banyarwanda benshi bakomeje kutwandikira bifuza kugira icyo bavuga kunyandiko yawe, ntuzatangare nubona bakomeje kwamagana bimwe mu byo wavuze biteye impungenge zikomeye. Dore bimwe muri byo:

 

  1. Uragira uti :

Sinirirwa ngaruka ku rubanza Padiri Simba na Padiri Kayiranga baciriwe ku Kibuye bagacirwa igihano cy’urupfu hanyuma Urukiko rw’Ubujurire rwa Ruhengeri rukabarekura, kuko rwabaye impitagihe, uretse ko ntigeze numva ukuntu iyo ntera iri hagati y’igihano cy’urupfu no kurekurwa burundu abacamanza ba Ruhengeri bayiremye nta bisobanuro bishingiye ku kwicwa kw’itegeko cyangwa se kwa procédure, bakihutira gushingira ku ngingo yatanzwe n’abapadiri ntavuze amazina, bagiye gushinjura abo bagenzi babo mu Ruhengeri, bemeza ngo „nta muntu wihaye Imana wagize uruhare muri jenoside“, abacamanza bakongeraho ngo naho abatangabuhamya ba mbere ni abantu babifitemo inyungu zabo bwite aliko ntibavuge izo nyungu izo ari zo. Ubwo se ko nabonye warishimiye imikirize y’Urubanza mu Ruhengeri usanga iyo ngingo ariyo? donc ari „ veritas info ko nta muntu wihaye IMANA wagize uruhare muri Jenoside ?Ndagusaba ngo uzansubize iki kibazo? ».

  1. Reka tubiganireho.

Murashi, reka twumvikane. Aha ushatse kutwereka ko wowe wenyine, ku giti cyawe, ari wowe ufite ukuri kurusha urukiko? Ijambo ryawe urumva ari ryo abantu twese dukwiye kwemera kurusha iry’abacamanza bo mu rukiko rw’ubujurire rwa Ruhengeri? Bigenze bityo byaba bisobanuye ko uri muri babandi bari hejuru y’amategeko. Simvuze ko bitabaho ko umuntu yanenga imikirize y’urubanza rwaciwe n‘urukiko rw’ubujurire, ariko rero bigira inzira binyuramo. Ujya mu rukiko rusesa imanza. Siko wabikoze kuko n’ubundi wari gutsindwa! Uti kubera iki nari gutsindwa? Wari gutsindwa kuko nta ngingo n’imwe igaragara yahamya padiri SIMBA icyaha, niyo mpamvu uhitamo iy’ubusamo, yo kubeshya. Urabeshya kuri byinshi ariko dore bibiri bikomeye cyane:

Icya mbere ni iriya ngingo uzanyemo ivuga ngo nta muntu wihaye Imana wagize uruhare muri jenoside“, kandi ukemeza ko ariyo abacamanza bo mu bujurire (Ruhengeri) bashingiyeho barukata. Iyi ngingo ni iyo uhimbye ugamije kubyutsa amarangamutima y’abategetsi bamwe na bamwe basanzwe banezezwa no gushinja Abihayimana buhumyi, ariko nyamara ntaho iyi ngingo iri mu myanzuro y’urubanza ! Ongera usome neza kopi y’urubanza maze unyereke aho wayibonye! Wibeshyera urukiko bitakuviramo ikindi cyaha.

Icyakabiri ubeshyeho ni uko uvuze ngo abacamanza bagaragaje ko hari abatangabuhamya bafite inyungu zabo bwite, ngo ariko ntibavuze izo ari zo! Wibeshya, abacamanza barabisobanuye: abo batangabuhamya baramaranira indishyi! Uti n’ubundi indishyi baziregera mu rundi rukiko! Nanjye nti ni byo, ariko uregwa indishyi ni uwatsinzwe mu rubanza nshinjabyaha. Bishatse kuvuga ko mwakoraga uko mushoboye ngo padiri SIMBA abanze atsindwe kugira ngo muzabone uko mumurega indishyi nyuma. Nako ngo ni Kiliziya gatolika izamurihira da! Aho ubanza warahibeshye! Nuko rero abacamanza wibagerekaho ibyo batavuze, uhimbahimba ingingo zitari zo

3.Dore ahubwo uko icyemezo cy’urukiko kibivuga:

« … Rusanze Urukiko rubanza ruhamya Padiri Nturiye ubugambanyi mu bwicanyi bwabereye ku Nyundo rushingiye ku buhamya bwa Murashi Esaie, Rutabana na Kayijuka bakulikiranye indishyi kubera ababo baguye muri ibyo bitero ariko bakaba batarashoboye kugaragaza amanama y’amashyaka NTULIYE yagiyemo, aho yakorewe, abo bayakoranye n’ibyayavugiwemo”.

Rusanze, mu bagabo 7 Urukiko rubanza rwagendeyeho ruhamya Padiri NTULIYE na Padiri KAYIRANGA ubugambanyi mu byabereye i NYANGE ku wa 15 na 16 Mata 1994, batatu muri bo: Munganyinka, Ndakubana, na Kagenza bakurikiranye indishyi, ni yo mpamvu ubuhamya bwa bane basigaye ari bo Gatare Lambert, Hategekimana, Nikuze, na Gatarayiha ari bwo bukwiye gusuzumwa bugahabwa agaciro kuko bariya ba mbere bataba ababuranyi ngo babe n’abagabo” .

Rwemeje ko Urukiko rubanza rwafashe ibintu uko bitari” rubashinja rugendeye ku buhamya bw’abashinjaga gusa.

Rwanzuye ko NTULIYE Edouard na KAYIRANGA Jean François ari abere ku byaha byose baregwa;

Rutegetse ko bahita bafungurwa”.

Inteko y’urukiko rw’ubujurire yari igizwe n’abacamanza Cassien NTUNZWENIMANA, Timotée NDAGIJIMANA, umwanditsi akaba Pascal SAFARI. Hari taliki ya 25 ukwakira 2000.

Murashi rero, iki cyemezo cy’urukiko kirumvikana. Iyo ubona ko hari amategeko atarubahirijwe cyangwa urubanza rukaba rwaraciwe mu buryo butumvikana uba waragiye mu rusesa imanza ariko siko wabigenje. Wirengagije amategeko nkana kuko utayobewe ko imyanzuro y’urubanza nka ruriya rwaciwe ntiruseswe iba ibaye itegeko (autorité de la chose jugée).Ikindi utari uyobewe , kandi nawe urabyivugira, ni uko Itegeko Ngenga rigena imiterere n’imikorere y’Inkiko Gacaca rivuga ko imanza zari zarashyikirijwe inkiko zisanzwe zitagaruka mu nkiko Gacaca (Reba Ingingo y’100 y’ Itegeko N° 16/2004 ryo ku wa 19/6/2004). Ahubwo washatse guca mu cyuho cyaryo aho rigira riti keretse iyo hari ingingo nshya, cyangwa se iyo ukurikiranywe ashinjwa n’abo bafatanyije icyaha. Ni uko rero, wabonye Padiri Edouard Ntuliye agizwe umwere n’inkiko zisanzwe,ukubita agatoki ku kandi, uhitamo guca hasi, umujyana mu Nkiko Gacaca kuko wari uzi neza ko zo zishinzwe gukora ibyo abategetsi bishakiye, zigaca imanza zitagira aho zihurira n’amategeko! Urugero rwiza ni wowe ubwawe urutwihereye, maze rutwereka neza ko Padiri NTULIYE Edouard yarenganyijwe izuba riva!

  1. Ubivuga neza muri aya magambo:

Uko mbyibuka, kandi si inkuru mbarirano, ibi bibazo ni byo byapfundikiye urubanza mu bujurire, hanyuma Urukiko ruriherera, nyuma yo kwiherera rumumenyesha ko rwafashe icyemezo cyo kugumishaho icyemezo cya mbere cy’igihano cyo kumufunga burundu“.

Aha hantu rwose niho utubwije ukuri kose: gupfundikira urubanza se ntibishaka kuvuga ko ibyo bibazo aribyo byabaye rurangiza (éléménts déterminants) kuko byamutsinze noneho urukiko akaba aribyo rushingiraho rufata umwanzuro? Kandi ibyo bibazo n’uko byashubijwe nabyo urabitubwira muri aya magambo:

„Inyangamugayo ya Gacaca yamubajije ibibazo bibiri mu bujurire,hamwe abura icyo asubiza, ahandi arabyiyemerera:

-Ubwa mbere yaramubajije ati uko ubyibuka,hagati y’igihe jenoside yatangiriye n’igihe yarangiriye, waherukaga kubonana na Mryr Kalibushi ryari? Padiri yarashubije ati numva naraherukaga kumubona mbere y‘ uko ubwicanyi bwa jenoside butangira nkongera kumubona duhungutse tuvuye Zayire.Umucamanza ati none se nk’umuntu wari mu byegera bya MYR Kalibushi wari ugufitiye icyizere,kandi ukaba utarahigwaga,kandi we akaba yarahigwaga ,wumva nta buhemu bukubarwaho? Padiri yabuze icyo asubiza araceceka.

-Ubwa kabiri yarasubiriye aramubaza ati abo bapadiri bagenzi bawe bapfuye,ko mwari musangiye ibanga ry’ubusaserdoti kandi mwarabanye,hari n’umwe watubwira ,mu kuri, waba wari wasomera misa? Padiri yavugishije ukuri ati ndumva ntawe“.

  1. Nanjye nkiyamira nti:

Yego ga rero! Ese bambe ni iki padiri SIMBA yazize? Abapadiri bose bararye ari menge, ndabona amaherezo ntawe uzarokoka! None se burya kutajya gusura Musenyeri byabaye icyaha gikomeye (crime) gihanwa n’amategeko ya Gacaca, tukaba twari tutarabimenya? Ubwo rero ngo umupadiri utavugira misa incuti ze zishwe muri jenoside azajya ahanishwa igifungo cya burundu n’akato rugeretse? Turashize ye!

Murashi, reka nkubwize ukuri: uretse ababyiyise nk’abo mu nkiko gacaca, abandi bacamanza bose bazi igitekerezo-shingiro (principe fondamental) imanza nshinjabyaha zubakiyeho: “Nullum crimen, nulla poena sine lege”(Il n’ya jamais de crime, il n’y a jamais de peine sans loi): nta cyaha , nta n’igihano bigomba kubaho niba nta tegeko ribiteganya!

Ubu se Murashi, watubwira itegeko ziriya Nyangamugayo (!)zawe zashingiyeho zemeza padiri NTULIYE icyaha n’igihano kiremereye kuriya? Buriya se kutajya gusura Musenyeri KALIBUSHI no kutavugira abapadiri bishwe misa bihuriye he n’icyaha cya jenoside? Kereka niba wemeza ko kudasura Musenyeri KALIBUSHI ari byo byaje kumuviramo urupfu, u italiki ya 20/12/1997! None se koko nawe urahamya ko kutavugira bariya bapadiri misa ari cyo cyatumye bicwa noneho padiri NTULIYE akaba abaye atyo nyirabayazana cyangwa umufatanyacyaha?

Muri make ndagushimiye, utweretse ko Inkiko Gacaca zikorera ibyo zishakiye, zititaye ku biteganywa n’amategeko, mbese nk’iriya nteko yikoreye ibyo wowe wifuza, ikagukiza padiri SIMBA udashaka. Ibyerekeye gushinjwa n’abanyururu byo ntawe wabikangisha, twese tuzi icyo bisobanura. Ariko se ubundi ko umunyururu wakatiwe kubera ibyaha bikomeye yakoze, aba yakuweho icyizere, Leta y’Urwanda yo ibigenza ite ngo yongere isubize icyizere umuntu warimbuye imbaga, muri ako gahe gato gusa ko kujya gushinja inzirakarengane? Ubusanzwe imbere y’amategeko, bene ubwo buhamya bufatwa nk’amatakirangoyi, nta gaciro buhabwa n’Inkiko zikorera mu bwisanzure. Ibi kandi nigeze kubikoraho indi nyandiko nise “Uburiganya bwo kwemera icyaha hagamijwe gucisha abandi umutwe”, nubishobozwa nayo uzayisome. Ndabona disi ari byo byujurijwe kuri nyakugorwa padiri SIMBA!

Ariko reka nkwibarize: uriya mupadiri uramushinja ikihe cyaha mu by’ukuri? Watubwiye ko mwiganye mu iseminari, ngira ngo yenda ugiye kutwereka ko n’icyo gihe yavanguraga amoko, akanga Abatutsi, ashwi da! Watubwiye ukuntu guhera muri za 1990, intambara ya FPR igitangira, wowe n’umuryango wawe mwahoraga mumuhungiraho mu i Seminari, akabakira neza. None se buriya icyaha umushinje gifatika ni ikihe? Uremeza ko aho mu cyumba mwari mwihishanyemo na we, yababwiye amagambo y’iterabwoba ngo “ibyanyu byarangiye, imihoro 2 gusa mufite, ntacyo yabamarira”! Reka tubyemere. Ariko se iterabwoba ririhe kandi nyamara ko nawe ubwawe wivugiye ko wakoresheje telefoni  ukavugana na Padiri Ntagara wari ku Gisenyi, na we ubwe akakubwira ko ibintu byadogereye, ko abantu bashize : kuki we utamushinja iterabwoba? None se ubundi iyo mihoro 2 yabamariye iki, wa mugani? Ngaho rero noneho tubwire neza icyo ushinja Simba! Uramuhora se ko yafashije padiri Dominiko NGIRABANYIGINYA, akamuhungishiriza ku Gisenyi, ntagwe ku Nyundo nk’abandi? Uravuga ko SIMBA mwari mwihishanye mu iseminari, mu cyumba kimwe, maze padiri Adrien NZANANA yasohoka bakamwicira muri koridori, nyamara ukagaruka urwo rupfu ukarushinja Simba, wowe ubwawe wabuzaga gusohoka muri icyo cyumba! Azabe se afite impano yo kuba ahantu habiri icyarimwe (bilocation)? Ese ubundi kuki yihishanyaga namwe, ni uko we ntabwoba yari afite? Niba koko yarakoranaga n’Interahamwe, ubwo wavuga ko yihishaga nde ?

 

Umva rero Izayi, maze gushishoza neza, hanyuma ngashyira ku munzani ibyo wowe ubwawe wivugira, nkabaza umutwe n’umutima wanjye, ndasanga icyo upfa na Simba ari iki ngiki: Wowe Murashi Izayi, urashinja Padiri Edouard NTULIYE ko mwiganye ariko ntimuhirwe kimwe; uramuryoza ko atahigwaga nk’uko wahigwaga kandi akaba atarishwe nk’uko abawe bishwe. Uramuziza ko ari UMUHUTU, ibindi ni ukwiganirira.

 

UMWANZURO:

  1. Ndagusaba Nyakubahwa Perezida Paul Kagame, ko wakwambara umwambaro w’Umucamanza Mukuru (Magistrat suprême) w’Urwanda muri iki gihe, maze ugategeka ko padiri Edouard NTULIYEahita arenganurwa, agataha. Ibyo kandi ndabisabira n’abandi bapadiri bose bafunzwe muri ubwo buryo: hera nko kuri Padiri MATEGEKO Aimé uvuka i Cyangugu, Padiri Emile Nsengiyumva w’i Kigali…
  2. Ndakwibutsa, Nyakubahwa Perezida Paul Kagame ko ari ngombwa gukurikirana abari bagize Inteko y’urukiko Gacaca rw’Imirenge ya Kimironko na Nyarugenge yatumwe gukorera ku Nyundo, bagacira padiri Edouard NTULIYEurubanza rwo kumurenganya, bagendeye ku byifuzo bidafite aho bihuriye n’ubutabera bya Izayi SAGAHUTU MURASHI. Bene abo bacamanza babi nibo bakomeje guteranya Abanyarwanda aho kubakiranura. Bagomba kuguha ibisobanuro ku mikorere yabo, kuko amakosa yabo ari wowe abarwaho: ngo “zitukwamo nkuru”. Ibuka ko, nka Perezida wa repubulika, ufite mu nshingano zawe kuba umubyeyi utabera.
  3. Ndagusaba, wowe nshuti yanjye MURASHIIzayi, kwemera ko atari wowe “Nyirukuri” (Critère de vérité), maze wige kwakira no kubaha ibyemezo by’inkiko z’Urwanda.

Nguhaye Umugisha w’Imana.Roho Mutagatifu akumanukireho. Genda amahoro.

Harakabaho Ubutabera, n’ukwishyira ukizana mu Rwagasabo.

 

Padiri Thomas Nahimana.

Maîtrise en Droit

Tél: 0033 647434465

E-mail: nahimanathom@yahoo.fr 

GUSHYIGIKIRA INKIKO GACACA SI ICYAHA?

$
0
0

GUSHYIGIKIRA INKIKO GACACA SI ICYAHA?

Nta mukristu gatolika ukunze kwibagirwa igitero cya gatigisimu kigira kiti “Umuntu akora icyaha ate? Benshi banafashe mu mutwe igisubizo kijyanye n’icyo kibazo: “Umuntu akora icyaha, igihe yitandukanya n’Imana, akayisuzugura, abizi neza kandi abishaka”. Maze imyaka igera kuri itanu yose nibaza niba gushyigikira Inkiko Gacaca atari icyaha. Muri iyi minsi, igisubizo kidasubirwaho narakibonye.

Muri iki kiganiro, nzinduwe no kwerekana uburyo  gushyigikira Inkiko Gacaca atari  icyaha gisanzwe; ahubwo ari  icyaha gikomeye cyane, kimwe twigishijwe ko kijyana mu rupfu. Ndabanza kwibutsa uko Inkiko gacaca zadutse mu Rwanda (1), uko zaje guteshwa umurongo (2), ntange n’urugero rufatika ku ifungwa n’iyicwarubozo rikomeje gukorerwa umupadiri witwa Edouard NTULIYE wo muri Diyosezi Gatolika ya Nyundo (3).Ndasoza mpa inama Umukuru w’igihugu Paul Kagame.

  1. Umwaduko w’Inkiko Gacaca

Ndibuka neza uko igitekerezo cya Gacaca cyaje, giturutse mu bakristu bari bafite umutima mwiza wo gusana imitima y’Abanyarwanda yashegeshwe n’amarorerwa y’intambara na jenoside yo muri Mata 1994. Ikinyamakuru cyitwa “Urumuri rwa Kristu” kiyobowe n’uwari Padiri Smaragde Mbonyintege ubu wabaye Umushumba wa Diyosezi ya Kabgayi cyagize uruhare rukomeye mu gukwirakwiza ibyo bitekerezo bishya by’uko Abanyarwanda byababera byiza bashoboye kwicara mu gacaca, bakaganira ku byabakomerekeje, uwahemutse akemera icyaha, agasaba imbabazi, akazihabwa, abantu bakongera bakabana.

Ubwo Kiliziya gatolika yumvise bwangu ko ibyo bintu bikwiye, niko kumvisha Abayoboke bayo ko gukora Gacaca mu buryo bwa gikirisitu, byaba inzira nziza yo kwitegura Yubile y’impurirane y’imyaka 100 Inkuru nziza igeze mu Rwanda, n’imyaka 2000 Kristu aje ku isi kuducungura. Diyosezi zose ubwo ziba zitangiye Sinodi Gacaca Nkirisitu, ubwo hari mu mwaka 1997. Kiliziya yahimbaje iyo yubile mu w’ 2000.

Leta y’u Rwanda imaze kubona ko igitekerezo cya Gacaca gihamye, yasanze nayo yacyifashisha. Ndetse yo ihitamo ko Gacaca itaba ibiganiro gusa,  ahubwo ko yaba Inkiko zihariye zo guca imanza z’abakoze Itsembabwoko n’Itsembatsemba ryo mu 1994 (nyuma icyo cyaha cyaje kwitwa jenoside yakorewe Abatutsi). Ubwo yahise ikora umushinga w’itegeko, itangira kuwuganiraho n’Abanyarwanda b’inzego zinyuranye. Abayobozi ba Kiliziya gatolika nabo basabwe ibitekerezo. Habayeho inama nyunguranabitekerezo nyinshi,  zigategurwa na Komisiyo y’Abepiskopi y’Ubutabera n’Amahoro yayoborwaga na Musenyeri Frederiko Rubwejanga. Taliki ya 13 Kamena 2002, Abashumba ba Kiliziya gatolika banditse urwandiko rusaba Abakristu n’Abanyarwanda bose b’umutima mwiza gufatanya kugira ngo Inkiko Gacaca zibe koko “Ubutabera bwunga”. Muri urwo rwandiko Kiliziya gatolika yashishikarije Abakristu bose kwitabira Inkiko gacaca batanga ubuhamya, bavugisha ukuri gusa ku byo bazi kandi bahagazeho.

Ku ruhande rwa Leta, Inkiko Gacaca zashyizweho n’itegeko ngenga n° 40/2000 ryo ku wa 26/01/2001.Nk’uko iryo tegeko ribigaragaza, Inkiko Gacaca zari zigamije gufasha kumenya ukuri ku byabaye muri jenoside, kwihutisha imanza z’abakurikiranweho ibyaha bya jenoside n’ibindi byaha byibasiye inyoko muntu, guca umuco wo kudahana, gufasha Abanyarwanda kugera ku bumwe n’ubwiyunge no kugaragaza ubushobozi bw’umuryango nyarwanda bwo kwikemurira ibibazo byawo. Icyo gihe Inkiko Gacaca zagizwe rimwe mu mashami yari agize Urukiko rw’Ikirenga. Urwego rw’Igihugu rushinzwe Inkiko Gacaca (SNJG: Service National des Juridictions Gacaca) rwashyizweho n’Itegeko nshinga ryo ku wa 04/06/2003, bityo Urwego rw’Igihugu rushinzwe Inkiko Gacaca ntirwaba rukiri ishami ry’Urukiko rw’Ikirenga, ahubwo rusigara ari Urwego rwihariye rushinzwe gukurikirana, umunsi ku wundi, imirimo y’Inkiko Gacaca no kuzifasha gukemura ibibazo zigenda zihura na byo mu mikorere yazo.

Itegeko rigenga inkiko Gacaca ryahinduwe kenshi, ubu irigenderwaho rikaba ari Itegeko Ngenga n° 13/2008 ryo ku wa 19/05/2008 rihindura kandi ryuzuza Itegeko Ngenga n° 16/2004 ryo kuwa 19/6/2004 rigena imiterere, ububasha n’imikorere by’Inkiko Gacaca zishinzwe gukurikirana no gucira imanza abakoze ibyaha bya jenoside n’ibindi byaha byibasiye inyokomuntu byakozwe hagati y’italiki ya mbere Ukwakira 1990 n’iya 31 Ukuboza 1994”.

  1. Inkiko Gacaca zaje guteshwa umurongo zite?

Byagaragaye na kare kose ko bamwe mu bayobozi b’igihugu bari bifitiye indi gahunda idafite aho ihuriye n’ubutabera n’ubwiyunge by’Abanyarwanda. Muti ibi urabivuga ubikuye he? Kuko nayoboraga Komisiyo ya Diyosezi y’Ubutabera n’Amahoro ya Cyangugu, natoranyijwe mu bapadiri  bake bashoboye guhura n’abayobozi b’igihugu, tujya impaka ku byerekeye izo nkiko. Sinzigera nibagirwa inama yabereye muri Centre Christus y’i Remera-Kigali mu mpera z’umwaka w’2000 iduhuza na Bwana Mucyo Jean de Dieu wari Minisitiri w’ubutabera akanagira mu nshingano ze Inkiko Gacaca. Ku ruhande rwa Kiliziya Gatolika, intumwa zacu zari ziyobowe na Musenyeri Ferederiko Rubwejanga. Twiriwe tujya impaka, tuziraramo, bigera mu ma saa saba z’ijoro tutaragira icyo twumvikanaho twatangariza abanyamakurubari barekejereje. Icyo gihe, Inkiko Gacaca zari zikiri umushinga w’itegeko. Bimwe mu by’ingenzi twamwerekaga ko biteye ikibazo ni ibi:

*Impungenge z’uko Inkiko gacaca zari guhinduka ku mugaragagaro “Urukiko rwo kuburanisha ubwoko bw’Abahutu gusa”.

*Impungenge ko Abacamanza batamenyereye uwo mwuga (barimo kandi benshi batajijutse cyane) bari kuzakorerwamo  n’Ubutegetsi.

*Impungenge z’uko Inkiko Gacaca zari kuzashyamirana n’Inkiko zisanzwe.

*Kutagira igihano giteganyirizwa uzashinja undi ibinyoma, akamugerekaho jenoside nkana : twashingiraga kuri munyangire dusanzwe tuzi mu Banyarwanda, tukabona ko hari abazitwikira Inkiko Gacaca bagashinja abandi ibinyoma bagamije kubihimura cyangwa kubacisha umutwe nkana, mu gihe nta gihano cyaba giteganyirijwe uwabeshyeye abandi.

*Guhatira umugore gushinja umugabo, abana gushinja Ababyeyi, cyangwa Ababyeyi gushinja abana babo: twabonaga byavamo intandaro yo gusenya umuryango kandi Leta ntishobore kuwusana.

Ugira ngo ndashyiramo amakabyankuru azasange Jean de Dieu Mucyo, ubu ni Président w’akanama k’igihugu gashinzwe kurwanya jenoside (CNLG: Commission Nationale de Lutte contre le Génocide). Ngira ngo arakibuka ibyo atumvikanyeho na Musenyeri Ferederiko Rubwejanga. Ndibwira ko nanjye anyibuka, n’ubwo ari jye wari muto mu myaka, sinabuze kumuhata ibibazo no gutsindagira ziriya mpungenge ! Nyuma twagiye duhurira mu yandi mahugurwa, yandeba agaseka, akazunguza umutwe !

Byaje kugenda bite?

Nyuma y’imyaka ikabakaba icumi Inkiko Gacaca zikora, ni nde utabona ko icyo twitaga “impungenge” twatungaga agatoki icyo gihe zari zo “ntego nyakuri” z’abashyizeho Inkiko Gacaca?

a.Inkiko Gacaca, zaje kuba urukiko rw’ubwoko ku mugaragaro : Ubishidikanya azambwire umubare w’Abatutsi baciriwe urubanza muri Gacaca ! Rwabaye urukiko rwo gupyinagaza Abahutu no kubacira urw’iteka bidasubirwaho. Abahutu bajyanywe muri Gacaca kandi nta n’icyaha bakoze ni benshi. Abo izo Gacaca zasize iheruheru ni bo babihamya, kandi ntibagira ingano.

b.Inteko z’Inkiko Gacaca zahindutse igikoresho cy’inyungu z’abari ku butegetsi n’iz’agatsiko k’abadashyize imbere ubutabera. Abatorewe kuba Inyangamugayo, ntibashoboraga guca urubanza batabanje kubaza uhagarariye FPR igihano bagomba gutanga. Ndibuka ukuntu inteko Gacaca y’i Nyamasheke (narahabaye!) itashoboraga guca urubanza itabanje kubaza SAYIRUNGA  icyemezo kiri bufatwe (n’iyo yabaga yibereye i Kigali, bagombaga kubanza kumuhamagara akabaha amabwiriza!). SAYIRUNGA uwo akaba Mayibobo izwi na bose! Uwabene nta gashuri aranganwa, akazi ke kari uguhuguza utw’abandi no kwinywera ibiyobyabwenge. Nyamara kuko ngo akomeye mu Cyama, ni we wahawe ubutumwa bwo gutitiza Inyangamugayo zirimo n’abize kaminuza, zigakora ibyo ategetse! Kugeza n’aho ari we ubabwira ibyaha bagomba kugereka kuri Musenyeri Tadeyo Ntihinyurwa! Kandi bigakorwa. Wanabyitegereza neza, ugasanga, buri Murenge, buri Karere,gafite “Sayirunga” wako. Uwapfuye yarihuse pe!

c.Ku byerekeye igihe Inkiko Gacaca zagombaga gusoreza imirimo yazo: Italiki yakomeje kwimurwa, ngo imanza ntizirarangira. Twese tuzi neza ko Inkiko Gacaca zashoje imirimo kera, ibiriho ubu biyobowe na Madamu Mukantaganzwa Domitila ni ubujura budasanzwe bushyigikiwe na Leta,simbona ukundi umuntu yabyita! Muri iki gihe nibwo Abanyarwanda babona neza ko Inkiko Gacaca zari zigamije kwangiza no guheza igice kimwe cy’abaturage mu kangaratete. Ubu Madame Domitila ariho arasenya ibyiza bike Inkiko Gacaca zari zarashoboye kugeraho, akoresheje izo Nteko ze zidasanzwe zimanuka i Kigali zikajya gucira Imanza abo zitazi mu turere tunyuranye, mu gihugu cyose. Maze si ukubakatira igifungo cya burundu n’akato k’umwihariko, zikiva inyuma ! Harya ngo hari imanza zari zaraciwe nabi ? Ni zose, nta gushidikanya !

d.Bimaze kugaragara ko bamwe mu bayobozi ba FPR bashyizeho Inkiko Gacaga zo gucira imanza Abahutu, nabo bakurikiranwaho n’Inkiko mpuzamahanga ibyaha bikomeye bifitanye isano na jenoside. Biragaragara rero ko Inkiko Gacaca zari zigamije kubafasha kubona abo bagerekaho (“les bouc-émissaires”) ubwicanyi bwose bwabaye mu Rwanda. Simvuze ko Abahutu bishoye mu bwicanyi badakwiye kubiryozwa. Ariko n’Abatutsi bishoye mu bwicanyi bakwiye kubiryozwa. Birakwiye ko buri wese yabazwa ibye, atagerekeweho n’ibyakozwe n’abandi. Birumvikana na none ko gucira imanza abo mwafatanije icyaha, abo munganya ibyaha, ndetse ukaba unabibarusha, byo ari agahomamunwa.

Aha ni naho Inkiko gacaca zikura icyasha simusiga kizatuma zitibagirana mu mateka y’Ubutabera bw’u Rwanda n’ubwo ku isi yose kuko zirengagiza imwe mu “ngingo- shingiro” zubahirizwa n’ibihugu bishaka guca akarengane bigendeye ku mategeko: “Nta we uba umucamanza mu rubanza yaregwamo” (“Nul n’est juge dans sa propre cause”). Nta handi byemerwa ku isi uretse mu Nkiko Gacaca z’iwacu mu Rwanda!

e.Ku byerekeye imikoranire y’Inkiko Gacaca n’Inkiko zisanzwe, ntawe utabona ko intego y’Abayobozi bashya b’igihugu yari ukwigizayo amategeko asanzwe y’igihugu (création d’un grand espace de non-droit) kugira ngo  FPR ibone uko ikora ibyo yishakiye: yigizeyo abenshi mu Bahutu bahoze mu butegetsi, yikize abajijutse babona akarengane ikorera abaturage.  Ni byo nifuza kwerekana mpereye ku rugero rwa Padiri Edouard NTULIYE.

  1. Padiri Edouard Ntuliye aboreye mu buroko azira iki?

Padiri Edouard Ntuliye, ab’inshuti za hafi bita SIMBA, yavukiye muri Komini Kivumu, Perefegitura ya Kibuye. Hejuru y’amashuri abanziriza kuba umusaserdoti, Padiri Ntuliye yize kaminuza, afite impamyabushobozi ya Dogitora muri Sociologie. Njye namumenye mu w’i 1986 ubwo nari ntangiye kwiga Seminari nto ya Nyundo. Ni we wayiyoboraga. Twabanye imyaka 6 yose. Ntako atagize ngo aturere neza. Yayoboye Seminari mu gihe kitoroshye (1985-1994), mu karere kahoragamo akaduruvuyo kagamije guhohotera Abatutsi kuva intambara ya FPR yatangira mu 1990, dore ko benshi mu barezi bacu bari abo muri ubwo bwoko. Ni nde wahakana ko Ntuliye atabafashaga uko ashoboye! Byose twarabibonaga. Yitangiraga abaseminari bitavugwa, akamenya kuduterera urwenya ataretse no kuducyamura igihe byabaga ari ngombwa. Kimwe n’abandi yareze batari bake, numva mukesha byinshi. Bityo kandi nkaba ndi muri benshi bashengurwa cyane n’akarengane akomeje kugirirwa.

Padiri Edouard Ntuliye ari mu bafunzwe mu ikubitiro akekwaho kuba yaragize uruhare mu gitero cyasenye ikiriziya cya Paruwasi ya Nyange muri mata 1994,  hakicirwa Abatutsi bagera kuri 200. Yakekwagaho kandi “kuba yarabaye icyitso cy’ubwicanyi bugamije gutsemba ubwoko bw’Abatutsi bwahitanye abantu barenga 60 bwabereye mu iseminari nto ya Nyundo.”

Taliki ya 17 Mata 1998, Urugereko rwihariye mu Rukiko rwa Mbere rw’Iremezo rwa Kibuye rwaburanishije Edouard Ntuliye. Dufite kopi y’urwo rubanza R.M.P.50919/S4/GM/KBY. Na none burya gusoma icyemezo cy’Urukiko no kugisobanukirwa si ibya bose. Nanjye nagombye gusubira ku ntebe y’ishuri, niga amategeko. Nizeye ko ubu nafasha abandi kumva neza iby’urwo rubanza ruteye ukwarwo kuko rudufasha kwerekana neza uko ubutabera nyarwanda twazaniwe n’Inkiko Gacaca bwaremanywe ubusembwa bwagombaga kugira ingaruka mbi ku Banyarwanda batagira ingano.

Tugarutse ku rubanza rwo ku italiki ya 17 Mata 1998, Urugereko rwihariye mu Rukiko rwa Mbere rw’Iremezo rwa Kibuye rwasanze “ icyaha cy’ubwitso mu itsembabwoko Ntuliye Edouard aregwa ko yayoboye igitero muri Seminaire ntoya ya Nyundo kikica abantu benshi barimo umuryango wa MURASHI Esaïe babaziza ko ari Abatutsi kimuhama kuko ari abapadiri yitangiyeho abagabo, ari n’abamurega bose bahuriza ku bikorwa byo kuba yarajyanye itoroshi ijoro ryose akabura maze igitero nacyo kikaza kiyobowe n’umuntu ufite itoroshi kandi ntikigire uwo kiboneshaho mu bagombaga gupfa kandi ari no mu mwijima kuko batari bacanye amatara…”.Murashi Esaïe akomeza amushinja ko yamwiboneye ajyanye n’interahamwe mu Seminari kuzereka aho bari bihisheUbwo ga ruba rumukatiye  igihano cyo kwicwa, twese turumirwa! Kuba atarahise yicwa huti huti nk’uko byagendekeye abandi bahawe icyo gihano, ni Imana yashatse kumwirindira.

Gusa rero, Padiri Edouard Ntuliye ntiyishimiye imikirize y’urwo rubanza niko gusaba ubujurire taliki ya 23 n’iya 29 Mata 1998, buremerwa.

Aha rero niho hagiye kuduhishurira ibanga rikomeye! [Car, à notre humble avis, cet Arrêt de la Cour d’Appel de Ruhengeri devrait faire Jurisprudence au vu des problèmes nécessairement posés par la coexistence même des  Tribunaux Ordinaires et des Juridictions Gacaca à savoir celui la hiérarchie des normes ainsi que la propension morbide de celles-ci (JG) à nier l’autorité de la chose jugée émanant de ceux-là (T.O)] Soma ibikurikira utarangaye.

Taliki ya 25 Ukwakira 2000, Urukiko rw’Ubujurire rwa Ruhengeri rwaciriye mu ruhame  urubanza R.M.P.50919/S4/GM/KBY-R.P.A.34/GC/R1/RUH. Nuko rumaze gusoma imyanzuro y’abashinjwa, rumaze kandi no kumva umwanzuro umushinjacyaha ubwe yashyikirije urukiko “avuga ko bigaragara ko hari amategeko Urukiko rubanza rutubahirije…”

Rusanga “Urukiko rubanza ruhamya Padiri Nturiye ubugambanyi mu bwicanyi bwabereye ku Nyundo rushingiye ku buhamya bwa Murashi Esaie, Rutabana na Kayijuka bakulikiranye indishyi kubera ababo baguye muri ibyo bitero ariko bakaba batarashoboye kugaragaza amanama y’amashyaka Ntuliye yagiyemo, aho yakorewe, abo bayakoranye n’ibyayavugiwemo”.

Rusanga, “mu bagabo 7 Urukiko rubanza rwagendeyeho ruhamya Padiri Ntuliye na Padiri Kayiranga ubugambanyi mu byabereye i Nyange ku wa 15 na 16 Mata 1994, batatu muri bo : Munganyinka, Ndakubana, na Kagenza bakurikiranye indishyi, ni yo mpamvu ubuhamya bwa bane basigaye ari bo Gatare Lambert, Hategekimana, Nikuze, na Gatarayiha ari bwo bukwiye gusuzumwa bugahabwa agaciro kuko bariya ba mbere bataba ababuranyi ngo babe n’abagabo” .

Rwemeza ko “Urukiko rubanza rwafashe ibintu uko bitari”rubashinja rugendeye ku buhamya bw’abashinjaga gusa. Rwanzura ko “Ntuliye Edouard na Kayiranga Jean François ari abere ku byaha byose baregwa; rutegeka “ko bahita bafungurwa.” Inteko y’urukiko rw’ubujurire yari igizwe n’abacamanza Cassien Ntunzwenimana, Timotée Ndagijimana, umwanditsi akaba Pascal Safari. Nkunda umugabo ntacyo ampaye!

Ubwo Padiri Ntuliye yahise arekurwa arataha. Umushumba wa Diyosezi ye amushinga kuba Padiri Mukuru wa Paruwasi Catedarali ya Nyundo,ubuzima burakomeza. Twese twariruhukije, tugira tuti harakabaho ubutabera burenganura abarengana!

Aha rero ni ho humvikanisha neza uko Inkiko zisanzwe mu Rwanda nazo, ziramutse zihawe ubwigenge bukwiye, zishobora gukora umurimo wazo neza, ntizizuyaze no kuba zarenganura abarengana.Uwari wakatiwe urwo kwicwa kuko hari ababifitemo inyungu akaba yashobora kurengerwa n’Ubutabera. Aha ni naho hadufasha kumva neza impamvu Inkiko Gacaca zaje kubaho kugira ngo Abanyarwanda bo mu bwoko bw’Abahutu babure ubwo burenganzira (garanties) bahabwa n’inkiko zisanzwe zigendera ku mategeko n’imigenzo byemewe ku rwego mpuzamahanga. Ni ko kaga Padiri Ntuliye yaje kugira!

Koko rero nyuma y’imyaka 9 Padiri Ntuliye afunguwe, yarongeye arafatwa arafungwa binyujijwe mu Nkiko Gacaca. Yahamagajwe n’Urukiko Gacaca (bita mobile) rwa Kimironko (Akarere ka Gasabo muri Kigali y’umujyi!) taliki ya 7 Werurwe 2009, aburanira mu cyumba mberabyose (Salle Polyvalente) cyo mu Kayanza (Nyundo), maze ahagana mu ma saa mbiri z’ijoro Inteko y’urwo rukiko itangaza ko imukatiye igifungo cya burundu! Ubwo bahise  bamumanura afungirwa ku Gisenyi. Padiri Ntuliye ntiyarekeye aho. Yasabye ubujurire, buremerwa, maze taliki ya 17 na 18 Nyakanga 2009, Inteko y’Urukiko Gacaca ya Rugunga (Umujyi wa Kigali!!) imukatira igifungo cya burundu y’umwihariko! N’ubu aracyari ku ngoyi!

Ibyaha akurikiranyweho, ni byabindi urukiko rw’Ubujurire rwa Ruhengeri rwari rwamuhanaguyeho. Abamushinje, ni babandi Urukiko rw’ubujurire rwavugaga ko bakurikiranye indishyi bityo bakaba badashobora kuba ababuranyi n’abagabo mu rubanza rumwe. Uw’imena muri bo akaba  ari na we wapanze iryo kinamico nta wundi utari Murashi Esaïe. Reka tugire icyo tumuvugaho.

Murashi Esaie ndamuzi, ndetse cyane. Niga mu Seminari ku Nyundo, yari Profeseri mu ishuri ry’abakobwa ryo ku Nyundo (Lycée Notre Dame d’Afrique). Ku Nyundo hariya twakuye ubumenyi n’ubumuntu, twanahatakarije ababyeyi benshi badukunze, baraturera, baradukuza. Hari umuseminari wamenye abarezi nka Lyamukuru Mathias, Alfred twitaga Kadarasi cyangwa Padiri Deogratias Twagireyezu, uteze kubibagirwa? Esaie Murashi na we twari tumumenyereye cyane.  Akaba koko yaragize ibyago bikomeye  kuko mu 1994 benshi bo mu muryango we biciwe ku Nyundo. Akababaro n’umujinya Murashi Esaïe aterwa n’akarengane yagiriwe n’ubwicanyi bwamutwaye abe, ntawabimuhora kereka utagira umutima. Ikibazo ni uko amaze kugira amahirwe yo kurokoka yashyize imbere indishyi, kandi akazishakira kuri Padiri Ntuliye, kandi azi neza ko amurenganya. Byumvikane neza ko atari urwango rusa rumutera gukora ibyo akora, araharanira indishyi: afite inyota y’iby’isi akabisumbisha agaciro k’umuntu! Aha njye hantera kwibaza bikomeye: iyo twibutse ko abacu bapfuye ntacyo bajyanye ikuzimu, nta kenge twakwigira nk’aho ngaho? Nabyo birababaje cyane.

Murashi we, uzi neza ko Padiri Ntuliye ari umurwayi wa Diyabeti ikaze. Naramuka aguye mu buroko, uzunguka iki ko nta n’imitungo agira yo kwishyura izo ndishyi ushaka? N’aho ubucamanza bw’abantu butagira icyo bugutwara,  urahamya neza ko Imana yo itazamukubaza? Ongera utekereze neza, uhitemo igikwiye. Reka uriya musaza azazire ikindi kitaguturutseho. Ntacyo uzaba uhombye.

  1. Umwanzuro

Inkiko Gacaca zateshutse ku nshingano yo kunga Abanyarwanda twari tuzitezeho ahubwo zirabateranya mu buryo bunyuranye. Bamwe mu Batutsi bishinze igishuko cyo kwihorera no gushaka gukira batarushye, Inkiko Gacaca bazihindura ubucuruzi, bityo Umuhutu ushaka kubaho agahora yigura ngo batamushinja jenoside, ibye bikaba birarangiye. Kuko benshi bari bakurikiranye indishyi, ntibazuyaje gushinja n’abadafite icyaha, babaziza gusa ko bifitiye imitungo. Ng’uko uko babaye ababuranyi n’abagabo mu rubanza rumwe. Ari na byo Urukiko rw’ubujurire rwa Ruhengeri rwamaganiye ku mugaragaro, kuko nta kindi byageraho kitari ukwimakaza akarengane mu gihugu! Nyamara byarabaye kandi biracyakomeza. Kubera ko hari benshi babonye ko Inkiko gacaca ari umushinga ubyara inyungu itubutse, bifuje ko izo Nkiko zahoraho iteka akaba ariyo mpamvu amataliki yose yo gusoza ibikorwa byazo yagiye yigizwayo, Madame Mukantangazwa Domitila uziyobora mu rwego rw’igihugu akaba aherutse gutangaza ko atazi igihe zizasoreza imirimo yazo!

Ngiyo impamvu intera guhamya neruye ko gukomeza kuzishyigikira ari ugukora icyaha gikomeye, kuko twamaze kumenya ko nta kindi zikimaze uretse kurenganya abari barazirokotse cyangwa guhorahoza abo zari zararangije kugira ibimuga! Imana ntikunda akarengane, n’abapagani ntibabiyobewe! Ugashyigikira wese aba asuzuguye Imana mu bikomeye, abizi kandi abishaka.Icyaha ni aho kiri.

Inama ngira Perezida Paul Kagame

Nyakubahwa Perezida Paul Kagame, njye sinkeneye kubarirwa muri ba « bahutu bawe » birirwa bakubeshya bashaka amaramuko. Icyo nifuza ni ukukubwiza ukuri. Ubu Imana yari ikikwicaje ku ntebe y’ubuyobozi bw’igihugu cyacu. Ukwiye kuyishimira. Nyamara ariko, mu minsi ishize wabonye ko za Raporo za Loni zatangiye kujya ahagaragara zikemeza ko nawe ubwawe hari ibintu bikomeye ushobora kuzabazwa mu minsi iri imbere aha. Ubwo ga ndizera ko wabonye ko batangiye kukugera amajanja. Iyi si niko ikora, ntigira imbabazi, ni wowe ukunda kubitwibutsa. Uko byamera kose Imana iracyakurinze. None  se iki gihe ikwihereye ko ari inyongezo, urateganya kugikoresha ute? Ndi nkawe, nahitamo kugira neza gusa, ngakiranura  Abanyarwanda kandi nkabafasha uko nshoboye mu buryo bukurikira:

a.Narenganura Padiri Edouard Ntuliye, agahita afungurwa, agataha.

b.Nahita mpagarika burundu ibikorwa by’Inkiko Gacaca: Hashize igihe zishoje imirimo yazo, ibiriho ubu ni amanyanga n’ubugiranabi bwiyoroshe Ubutabera.Nawe ntubiyobewe.

c.Naca iteka rikingura imiryango y’amazu yose y’imbohe ari ku butaka bw’u Rwanda, abana bagasubira kubona ababyeyi, abagabo bagasubira mu ngo zabo: Hari abantu batari bake bamaze imyaka myinshi  mu buroko batagira dosiye ifatika, harimo n’ abazira amaherere, nta wabihakana!

d.Aho kwishinga abakomeza kunshuka ngo ninjye jyenyine washobora kuyobora u Rwanda, nyamara ejobundi bakazaba aba mbere mu kumbyinira hejuru, natangira ubu ngategura inzira yo kunsimbura mu buryo bwa demokarasi, ngafasha Abanyarwanda kwitoranyiriza undi muyobozi uzabareka bakishyira bakizana, bagaca ukubiri n’intambara zimena amaraso, bakagira amahoro arambye.

Ndibwira ko umuntu agerageje atyo, aho kumukurikiza imivumo, Abanyarwanda bazahora bamwibuka nk’Intwari ikwiye kuvugwa ibigwi. Ndumva ari yo mpano iruta izindi waba uhaye abawe, abana, abuzukuru n’abuzukuruza.

Imana ikomeze ikumurikire, ubutumwa bwanjye bwari ubwo.

 

Bikorewe i Paris, taliki ya 21 Ukwakira 2010.

Padiri Thomas Nahimana (Tél: 00 33 6 47 43 44 65)

Musenyeri Anaclet Mwumvaneza Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo, yashinyaguriye Padiri Edouard Ntuliye kugeza mu ishyingurwa rye

$
0
0

Padiri Edouard Ntuliye na Musenyeri Anaclet Mwumvaneza

Taliki ya 30 ukuboza 2022 nibwo Padiri Ntuliye Edouard yashyinguwe saa tanu z’amanywa. Yarashinyaguriwe cyane kandi bikorwa na Musenyeri Anaclet Mwumvaneza, umushumba wa Diyosezi ye, ari na we umushinzwe ku rwego rwa mbere, yemwe kurusha n’umuryango avukamo.

Nk’uko mubizi mwese, Nyakwigendera Padiri Edouard Nturiye bitaga Simba yitabye Imana kuwa 26/12/2022 aguye mu bitaro bya Kabgayi nk’uko tubikesha itangazo rya Musenyeri Anaclet Mwumvaneza ryo kuwa 27/12/2022, ryanavugaga ko igihe cyo kumuherekeza mu cyubahiro kizatangazwa nyuma.

Nyamara mu buryo butunguranye, hagaragaye amafoto kuri uyu wa 30/12/2022 yerekana uyu mupadiri ashyingurwa nk’incike, nk’igisambo; mbese nk’umuntu utagira abe wateshejwe agaciro.

Icyo twakwibaza cya mbere ni uko Musenyeri Mwumvaneza Anaclet yabujije ko hatangwa itangazo ry’igihe n’isaha byo guherekeza Padiri Ntuliye Edouard. Byose byabaye mu ibanga rikomeye.

Hari amakuru avuga ko bitwaje ko Ishyirahamwe IBUKA ryazateza imyigaragambyo ashyinguwe mu cyubahiro agombwa, ariko barayibeshyera. Ibi ariko ni urwitwazo rwo gushyira mu bikorwa ubugome cyangwa se agasuzuguro uyu Musenyeri asanzwe agaragariza abapadiri be, ariko yagera mubo mu bwoko bw’abahutu agasya atanzitse.

None se ni ryari IBUKA yigeze ibuza abantu gushyingura ababo bapfuye? Ubundi se ni gute umutegetsi wa Kiliziya ashobora guterwa ubwoba n’igitutu cy’umuryango udaharanira inyungu akabyemera mu gihe byaba bidahuje n’imyemerere ye? Tubona ko ahubwo gushyingura Padiri Ntuliye Edouard mu ibanga bwari uburyo bwo gukingira ikibaba abapadiri bamufungishije, ari nabo ntandaro y’uru rupfu rubi apfuye.

Abo bapadiri twavugamo Padiri Fabien Rwakareke na Padiri Nsengumuremyi Jean Marie Vianney, ingambanyi kabuhariwe zatumye iyi ntungane y’Imana ibambwa, akaba apfuye urupfu rumeze nk’urwa Yezu wasaga n’utagira abe. Icyo tutaramenya neza, ni uruhare rwa Musenyeri Alegisi Habiyambere wari umushumba w’iyi diyosezi, kuko igihe Ntuliye afashwe akanafungwa ari Mgr Habiyambere wayiyoboraga. Gusa tukaba duhamya ko agifungurwa bwa mbere, ubwo urukiko rw’ubujurire rwa Ruhengeri rwamugiraga umwere, yahawe amahirwe yo kujya mu Butaliyani i Roma kuruhuka, aho yashoboraga kuguma nta nkomyi, nyamara agaruka aziko ngo ntacyo yishinja, yibagiwe ko kuba byonyine umuhutu wize, ari icyaha kitababarirwa mu gihugu cy’inkotanyi.

Mu by’ukuri, tugarutse ku myitwarire y’uyu Musenyeri usanzwe uvugwaho ivangura n’itoteza mu bapadiri no mu bakirisitu ashinzwe, nk’uko hari inyandiko zitandukanye yanditsweho; yaba yaririnze ko gushyingura Padiri Edouard Ntuliye ku mugaragaro, byazamura amarangamutima mu bakirisitu n’abandi bantu bamuzi kandi yagiriye neza akabereka koko ko ari intumwa ya Kirisitu, bikaba byari gutuma nyine hagira abatungwa agatoki muri ibyo birura byambaye amakanzu!

Padiri Edouard Ntuliye ntiyari asanzwe! Gukundwa kwe n’abakirisitu no kumenya gusobanura ibintu, byamukururiye urupfu. Ntawagira ikindi cyaha amushinja kandi n’amateka azabisobanura.

Aba bapadiri bombi rero bavuzwe haruguru bakunze kugira ivuzivuzi ku rubuga rw’abapadiri ba Diyosezi ya Nyundo. Nyamara igihe byari bimaze gutangazwa ko Padiri Ntuliye Eduard yitabye Imana, abandi bose baranditse bihanganisha diyosezi n’umuryango bwite akomokamo, nyamara bo bararuca bararumira! Nta shiti kuko bari bazi neza uruhare bagize mu ifungwa no mu rupfu rwa mugenzi wabo. Imitima y’inabi yarabariye, kandi izakomeza ibarye aho baba bagamitse intugu kuri alitari, babeshya abakiristu ko ari abakozi b’Imana. Gusa bashobora kwishushanya imbere y’abantu, ariko ku Mana byo ntibizakunda. Uyu Padiri bagambaniye aka Yuda na Kirisitu, yabatanze ihirwe ry’ijuru, kandi ku munsi w’urubanza nta kabuza bazabibazwa.

Ikindi kintu gitangaje, ni ukwanga ko Padiri Eduard Ntuliye asomerwa missa muri Cathédrale, yanabereye Padiri Mukuru. Ibi byakozwe na Musenyeri Anaclet Mwumvaneza, mu rwego rwo gushinyagurira uyu mupadiri, kuko umupadiri witabye Imana aherekezwa muri Cathédrale kugirango asezerweho bwa nyuma na bagenzi be basangiye ibanga rya gisaseridoti.

Musenyeri Anaclet Mwumvaneza yategetse ko missa isomerwa muri chapelle y’ababikira ba Mutagatifu Visenti. Ni muri iyo mfunganwa bajyanyemo Padiri Edouard Ntuliye batitaye ku buryo yitangiye diyosezi ya Nyundo. Hari Abakirisitu bashoboye kumenya inkuru y’ishyingurwa rye, n’ubwo bari batunguwe, bagerageje kuza kumuherekeza, bararindagizwa kugirango batamuha icyubahiro akwiye.

Twibutse ko Musenyeri Anaclet Mwumvaneza asanganywe uwo muco mubi wo kwigamba ndetse no gushinyagurira abapfuye. Ku italiki ya 17/02/2020 abapadiri be 3 bari kumwe mu modoka baguye mu kantu bumvise afite agatwenge ko kwishimira urupfu rwa Kizito Mihigo. Umuntu uri ku rwego rwo kuba ari umushumba wa diyosezi, hari nibura ubwenge bw’ibanze agira, burimo no gucunga amarangamutima ye, kugirango atagira abo agusha cyangwa azimiza, nk’uko Yezu yavuze ko mubo yahawe nta numwe yajimije.

Ese ni uburwayi Musenyeri Mwumvaneza Anaclet afite cyangwa ni ubugome yavukanye? Ese ko umunyarwanda yavuze ngo:  » Nta gahora gahanze », uyu mushumba ajya afata akanya agatekereza ku iherezo rye kimwe n’iry’abambari be?

Umwanditsi:
Akarinyuma Ladislas.

INTIMBA N’IPFUNWE BY’ABANA BAVUKA KU BATUTSI N’ABAHUTU, UBWOKO BW’UBUROZI  KIRIMBUZI FPR ITUMARISHIJE TUREBERA

$
0
0

Umuntu aba kandi akitwa umuntu kubera abandi bantu. Umuntu mu isi ya wenyine, yaba ari mu isayo y’umubabaro n’intimba bidashira  abuhwo bitoha buri munsi. Ubunyarwanda n’u Rwanda bitubera iyo twemerana, tukubahana ndetse tukanuzuzanya; ibitari ibyo ni amaganya, agahinda, intimba, ipfunwe, ikimwaro n’ibindi bibi nk’ibyo.

Mu Rwanda rero ni benshi ibyo bibi byihereranye uretse ba rusahuriramunduru na ba rwabuzisoni bo mugatsiko ka FPR kari k’ubutegetsi mu Rwanda batamwara kandi batumva  ndetse batitaye k’umubabaro w’abandi dore ko bameze nka ya mpyisi bahaye induru nayo iti “ izo mpundu z’ababyeyi ndazihorana”.

Umunyarwanda ni umuhutu, umutwa cyangwa umututsi, ibyo ngo buri wese akabikomora k’umubyeyi we w’umugabo kandi ntacyo bitwaye habe na buhoro; naho ubwoko bw’umubyeyi w’umugore ntibwitabweho. Ibi rero by’umwihariko nyuma ya jenoside n’ubundi bwicanyi butandukanye bwabaye mu Banyarwanda kuva kuwa 1 ukwakira 1990 kugeza ubu, byarushijeho gutera cyane cyane abakiri bato kwibaza ibibazo byinshi k’ubwoko, aho benshi kubera akarengane gashingiye ku bwoko babarizwamo (aha ndavuga cyane cyane abo mu bwoko bw`abahutu), mu mugambi mubisha wa FPR Inkotanyi n’agatsiko kayo  k’indobanure z’abatutsi b’abahezanguni kandi babaswe n’ivunguramoko; usanga bumva bafite ipfunwe ry`ubwoko bwabo, ubwo babarizwamo cyangwa ubwo batwererwa n’ababa batabazi neza cyangwa babikora nkana ngo babateshe agaciro cyangwa babacecekeshe.

Si igitangaza ariko k’uko numvise hari n’abakuru  bajya impaka mu kiganiro cyabo bibaza k’uwo muri izo mpaka bita imvange, bati umwana wavutse k’umubyeyi umwe w’umuhutu n’undi w’umututsi, we ubwo aba ari iki?

Aba afite ubuhe bwoko? Igisubizo cyoroshye hashingiwe ku byavuzwe mbere kikaba ko afata ubwoko bwa se,abandi bati ni “umuhutsi’‘ cyangwa  »umutsihu”.  Igisubizo nk’icyo gituma wa mwana cyangwa n’undi yakwibaza noneho ubwoko bw’uvutse k’umutwa n’umututsi cyangwa n’umuhutu, igisubizo n’ubundi kikaba cya kindi. Singendereye kwimakaza ivangura cyangwa itonesha ry’amoko.

Ariko byanteye kwibuka umuntu wakoraga mu rwego rw’igihugu rw’imfungwa n’abagororwa mu Rwanda umubyeyi we afungiye muri gereza imwe muzo mu Rwanda ariko igihe cyose uwo mubyeyi yamaze muri gereza ntiyigeze ajya kumusura ngo urwego akorera batazamenya ko umubyeyi we afunze ashinjwa jenoside kandi ngo bajya bamureba uko asa bakamwita umututsi.

Iyi nkuru nanone inyibutsa undi mugore warongowe n’umugabo watashye mu Rwanda mu 1994 avuye muri Uganda, uyu mugore akamubwira ko nta muryango agira ngo bapfuye kubera intambara, bakuru be akabita babyara be, nyuma uyu mugabo akaza kumenya ko ababyeyi be bafunze agahita amuta akamutana n’abana avuga ko atabana n’Interahamwekazi ndetse n’abana bari babyaranye akabanga kuva ubwo ntiyongera kubareba no kubitaho ngo nabo ni Interahamwe nka nyina.

Urugero rw’agahinda k’abo bana batawe na se bakanitwa na se Interahamwe ntikabonerwa inyito zriko kanteye gusubiza amaso inyuma ndeba agahinda, ipfunwe, intimba n’ishavu abavuka kubadahuje ubwoko babana nabyo, aho usanga batakirwa neza kandi ngo bafatwe neza mu miryango y’ababyeyi babo yombi.

Ibi nabyo byanyibukije inkuru yambayeho ubwo muwa 2001 naherekezaga umwana wapfushije nyina muri jenoside yo muri 1994 azizwa ubwoko bwe kuko yari umututsikazi  na se wari umusirikare mu ngabo z’igihugu zariho icyo gihe ariko nawe agapfa muri Gicurasi 1994 aguye k’urugamba, mujyanye kureba nyina wabo wari wararokotse ngo amufashe kubona icyangombwa cy’uko uwo mwana nawe yacitse ku icumu rya jenoside, bityo ikigega cyafashaga abacitse ku icumu na we kimufashe kimurihire amashuri kuko yari yitsindiye ikizamini gisoza amashuri abanza kandi nyirakuru ubyara se wamureraga yari umukene cyane ariko twagera kuri uwo nyina wabo akatwirukankana aduha induru akaza no kuvuga ijambo ribi ngo “ iyo uwo mwana na we aba umututsi aba yarapfuye hamwe na nyina”.

Ntekereza ko nemeranya na benshi ko mbere ya tariki ya 1 Ukwakira 1990,umunsi FPR Inkotanyi yatangizagaho intambara yo kwigarurira ubutegetsi mu Rwanda; abanyarwanda mu moko yacu atandukanye twabanaga neza,dushyingirana ntarwikekwe uretse bimwe na bimwe nabyo bike bitagendaga neza cyane ko nta byera ngo”de”.

Nyamara nyuma y’uko FPR Inkotanyi ifashe ubutegetsi bukigarurirwa n’agatsiko nk’intoranye z’abahezanguni babaswe n’ivanguramoko; inzangano, itotezanya, ivangura, ubwicanyi, kubeshyerana, kwikubira ibyiza by’igihugu cyangwa gushinjanya ibinyoma no gutonesha ubwoko bw’abatutsi, ubu byabaye iturufu n’ikarita irya izindi.

Aha kandi hazamukiye ikibazo gikomeye cyane kugeza ubwo ubu hagati y’abanyarwanda gushyingirana icy’ibanze kiruta ibindi kibanza gusuzumwa ari ikibazo cy’amoko,ngo bamenye niba babuhuje. Abakundana batandukana batabanye kubera ko imiryango yabyanze ngo ntibahuje ubwoko ni benshi ndetse n’abagerageza ariko bikazarangira ingo zabo zisenyutse cyangwa bakabana mu mwiryane uzanwa n’abatarishimiye ko babana badahuje ubwoko nazo ni nyinshi kandi bisiga abana bahura na bya bibazo navuze hejuru. Ibi rero bikomeza gutera intimba n’ipfunwe kuri ba bana bavutse kuri abo bantu kandi n`ubu baracyavuka.

Nta burozi kirimbuzi rero buruta ako gahinda, intimba n’ipfunwe bidashira abo bene wacu bahorana kandi karazanywe ndetse n`ubu kakaba kacyenyegezwa buri munsi n’agatsiko nk`intoranye z’abahezanguni ba FPR babaswe n’ivanguramoko. Uko kubaho mukimwaro cy’ubwoko umuntu aba atarihitiyemo, gusuzugurwa, kuvutswa uburenganzira butandukanye n’ibindi … byangiza ubuzima bwo mu mutwe bwa benshi, bikabamara imabaraga bigatuma abenshi basigaraga basa n’ibishushungwe cyangwa bavuga bakanakora buhumyi ibinyuranye n’imiterere ndetse n’imyemerere yabo,byica ruhongohongo benshi cyane cyane urubyiruko mbaraga z’igihugu n’abakuru bamwe na bamwe.

Ubu burozi rero ntibukwiye kutumara dondidondi turebera, birakwiye ko twese twamagana uwo murozi FPR Inkotanyi n’abambari bayo, buri wese akabaho mu Rwanda rwe yubashywe kandi yemye anejejwe n’uko Imana yamuremye ndetse anishimiye ubwoko abarizwamo.

Umwanditsi:

Aimé Barnabé MUYIZERE  

Les fausses stratégies des prêtres hutu du diocèse de Nyundo vis-à-vis de la politique ségrégationniste et féodale de leur Evêque Tutsi Mgr Anaclet Mwumvaneza

$
0
0
v\:* {behavior:url(#default#VML);} o\:* {behavior:url(#default#VML);} w\:* {behavior:url(#default#VML);} .shape {behavior:url(#default#VML);} Normal 0 false false false EN-GB X-NONE X-NONE

ANACLET MWUMVANEZADans sa stratégie d’infiltration, le Front Patriotique Rwandais (FPR-Inkotanyi) a réussi à faire entrer au sein de l’église catholique et d’autres confessions religieuses, ses agents qualifiés. Du haut sommet jusqu’au niveau des communautés ecclésiales de bases de cette même église, ces agents travaillent d’arrache pieds pour maintenir le FPR au pouvoir. Sans ignorer le rôle non moins crucial du Cardinal Antoine Kambanda, l’Archevêque de Kigali, Mgr Anaclet Mwumvaneza évêque de Nyundo, qui a des relations familiales étroites avec le Cardinal Antoine Kambanda, sait vraiment ce que le FPR veut de lui, et assume pleinement ses missions dans ce diocèse. Les prêtres et
chrétiens surtout ceux de l’ethnie hutu ne cessent d’en voir de toutes les couleurs.

La question ethnique vient au sommet des problèmes qui minent le diocèse de Nyundo depuis sa création en 1952. Le premier évêque de ce diocèse Mgr Aloys Bigirumwami faisait partie de l’aristocratie tutsi qui venait d’être évincée en faveur du régime démocratique militant pour l’égalité de tous.

En tant que premier évêque rwandais qui était influent, il s’est battu ongles et becs pour le retour de la monarchie tutsi mais en vain. La méthode déployée était surtout le favoritisme et le népotisme en faveur de son ethnie tutsi. Il avait réussi à créer un cercle des tutsi qui travaillaient dans toutes les instances du diocèse et qui menaient une vie d’opulence au milieu des hutu majoritaires, pauvres et humiliés. C’étaient des tutsi qu’il avait importés pour les faire habiter dans les parages de son entourage. C’est vraiment lui l’architecte de l’ethnisme dans le diocèse de Nyundo.

Ainsi, la population hutu a beaucoup souffert et souffre encore de cette situation discriminatoire même au sein de l’Eglise. Les évêques qui se sont succédés n’ont pas pu corriger cet héritage toxique, malheureux et anti-ecclésial.

Mgr Anaclet Mwumvaneza, l’actuel évêque de Nyundo, bat le record quant à la promotion de l’ethnisme en le poussant vers son paroxysme. Et les prêtres hutu ne ménagent rien pour leur survie. Pour y arriver, ils font recours à plusieurs stratégies dont celle du profil bas, la politique de l’autruche et celle de l’autodénigrement.

1. Qui est Monseigneur Anaclet Mwumvaneza?

Cette question vaut la peine d’être posée. Je tiens avant tout à éclairer le lecteur sur la personne de l’évêque de Nyundo. Avant de briguer l’épiscopat, il était le patron de la Caritas Rwanda. C’est cette fonction juteuse qui l’a permis de décaisser des sommes d’argent énormes comme soutient malsain au FPR et de corrompre les évêques jusqu’à ce que ces derniers le mettent sur la liste des candidats épiscopables alors qu’il était complètement indigne et inadéquat.

Son parcours scolaire accuse beaucoup de lacunes, car personne ne sait où il a fait ses études secondaires avant d’intégrer très timidement le Grand séminaire. Ceux qui le connaissent au Grand séminaire témoignent de sa frustration manifeste qui a provoqué son sobriquet de « Gros chien peureux». Il fait partie de ces personnes qui soutiennent la brutalité du Front Patriotique Rwandais (FPR-Inkotanyi) dont il se fait le porte-parole même durant la sainte messe. Il a réussi à diviser le clergé de Nyundo en trois
principales catégories classées suivant leur stratégie de survie et d’auto-défense. C’est un évêque diviseur qui se qualifie comme tel au jour le jour.

2. Les prêtres hutu champions du profil bas 

L’exemple type du prêtre qui a réussi avec excellence est l’Abbé Théodose Mwitegere. Ce dernier détient un doctorat rare au sein de l’Eglise catholique du Rwanda. Mais il est confiné à Nyundo après son éviction du poste de professeur de Bible au Grand séminaire de Nyakibanda. Ni son parcours brillant lors de ses études, ni son zèle pour la liturgie, ni son talent musical, ni même sa discipline hors contesté, ne freinent Mgr Mwumvaneza Anaclet quand il s’avance pour le punir seulement à cause de son éthnie hutu. L’Abbé Mwitegere Théodose est nommé paradoxalement comme chargé des archives du diocèse de Nyundo. Où se trouvent ces archives ? Qui aurait fait les archives ? La vraie nomination est celle de dépoussiérer les cartons remplis des bouts de papiers ramassés ici et et là. Si c’était au moins les fiches de baptême, on comprendrait. Pourquoi le concerné accepte-t-il de jouer le profil bas ? Il est question de survie. Il sait très bien ce dont Mgr Anaclet Mwumvaneza est capable.

Il y a aussi l’Abbé Abayisenga Valens qui se lamente devant tout passant en racontant que son évêque ne lui a pas fait justice au moment où l’Abbé Jean Paul Rutakisha lui donnait du poison en 2016. Deux prêtres qui s’empoisonnent ! C’est du nouveau sous le soleil ! Les amis ont conseillé l’Abbé Abayisenga Valens de faire profil bas et se taire, car son évêque n’est pas plus juste que l’Abbé Jean Paul Rutakisha qu’il chérit (parce que tutsi comme lui) en lui donnant des postes dont il n’a pas l’idonéité. Cette posture lui permet de manger les patates encore quelques jours ! Et la fin ?

L’Abbé Denis Irivuzumwami a accepté d’être perquisitionné par les bandits commissionnés par Mgr Mwunvaneza Anaclet lui-même à la place de la police. A la tête de ces bandits figurait l’avorton Antoine Nsingizimana qui a de la haine viscérale contre ses confrères dans le sacerdoce.

Au lieu de faire mémoire à son père qui a été abattu comme un animal, ce prêtre est devenu un vrai adorateur des bourreaux de son propre père. Oui, sa fidélité envers le diable lui a donné plusieurs opportunités dont celle de récupérer le corps du feu abbé Edouard Ntuliye à la morgue de Kabgayi pour aller l’enterrer dans l’humiliation la plus païenne possible. C’est toi que Mgr Mwumvaneza a choisi pour garantir la possibilité de cet acte ignoble. Tu as coopéré à l’humiliation d’un prêtre qui a servi l’église dans la fidélité. Et la récompense ?  Les vers de terre t’attendent avant même que tu ne brigues l’épiscopat malgré ta frénésie sauvage. Tu ne te tracasses pour rien, car tu es déjà maudit. Tu entraînes d’autres prêtres de Nyundo à adopter la même stratégie quand ils se sentent menacés surtout par leur évêque. La liste est longue.

La question qui se pose :  »Pourquoi ces prêtres acceptent-ils d’être abusés alors que c’est le contraire même de l’évangile qu’ils prêchent à temps et à contretemps ? » Le fait de naitre hutu implique-t-il cette stratégie de survie ?  Non. Ce serait un mensonge forgé de toutes pièces. Les hutu comme les tutsi ont droit à la fierté, car ils sont tous enfants de Dieu. La seule question qui persiste est que l’église catholique de Nyundo est prise en otage par un évêque simoniaque qui ne comprend rien au sujet de l’EVANGILE et de la VERITE.

3. Les prêtres qui font la politique de l’autruche

Ces prêtres sont nombreux dans le diocèse de Nyundo et même ailleurs dans le monde habité. A Nyundo, l’Abbé Maliyamungu Jean Népomuscène qui fut l’économe général de Nyundo dans les années 2010 est actuellement le représentant de ce mouvement dans le diocèse. Il est actuellement dans la paroisse de Gisenyi où il a réussi à enceinter la jeune fille qui chantait dans la chorale de sa paroisse. Pour ne pas s’attirer des foudres de Mgr Mwumvaneza Anaclet, il a pris ses distances vis-à vis de la jeune fille et son enfant. Une famille délaissée à son sort souffre de la misère alors que le père biologique prêche l’évangile avec ses yeux doux. Qui trompe qui ? Au lieu de fuir tes responsabilités, je te conseille de t’approcher de ta famille et soigner ton enfant qui a commencé à avoir la tête courbée à cause du chagrin. Certes Mgr Mwumvaneza Anaclet peut te frapper mais tu n’as pas de choix. Entre deux maux, on choisit le moindre !

4. Les prêtres qui s’auto-dénigrent

Cette catégorie me fait peur plus que toutes les autres. L’auto-dénigrement est une maladie psychique et contagieuse. Comme stratégie, elle est la pire manière de se détruire sans épargner la société. J’ai lu les deux livres de l’Abbé Habarugira Karekezi Léonidas.

En tant que hutu qui est frustré par le fait qu’il n’est pas tutsi, ce dernier s’auto-dénigre comme un villageois ivre qui n’a jamais été à l’école. Lui- même, il a parcouru les forêts du Congo en fuyant le FPR Inkotanyi, une armée ougandaise composée des tutsi évincés lors de la révolution populaire des années 1960. Il en a vu de toutes les couleurs lors de son périple forcé, mais il est étonnant qu’il parle partout de la méchanceté des hutu et l’innocence ontologique des tutsi. Pauvre-type!  Si tous les tutsi sont angéliques, pourquoi est-il parti avec les démons jusqu’au Congo ? Il est opportuniste et finira par regretter !

Les prêtres qui ne disent pas la vérité de leur cœur devraient se taire. Chose étonnante, il a osé écrire des contradictions et les publie vaguement ! Quelle audace !  On peut penser qu’il s’agit d’une stratégie pour plaire à son évêque si tribaliste et ethniste ! Apparemment ça fonctionne, car il l’a chargé de veiller à la formation continue des prêtres du diocèse. Pourtant, il n’y arrivera pas car ce prêtre accuse des lacunes notoires. Tout simplement, c’est un aveugle qui guide d’autres aveugles, ce qui répond à l’adage qui dit qu’au pays des aveugles, le borgne est roi ! Les vrais hommes instruits sont confinés dans les archives et les ânes vont instruire les instruits !

5. Des pasteurs loin de la brebis

Comme on le sait, la mission des prêtres dans l’église est celle de s’approcher des chrétiens dans leur vie quotidienne, de les consoler et de proclamer la bonne nouvelle de la délivrance. Pourtant, certains prêtres du diocèse de Nyundo, si ce n’est pas tout le monde, ainsi que leur évêque, s’éloigne étrangement de cette noble mission. La mission évangélique et prophétique à laquelle ils sont noblement appelés à accomplir jusqu’au sacrifice suprême devient de plus en plus utopique et illusoire.

Ainsi, les chrétiens qui font partie du peuple rwandais, vivent jours et nuits des persécutions de toute sorte, de la répression barbare et impitoyable. Comble de malheur, ce prélat hautement instruit, c’est noir sur blanc qu’il s’agit d’un plan du FPR-Inkotanyi d’achever son plan génocidaire au peuple hutu et tutsi qui étaient à l’intérieur du Rwanda avant 1990 lors de son attaque. On se demanderait pourquoi l’église catholique en général, et le diocèse de Nyundo en particulier n’en dit aucun mot.

A part cette situation très précaire, les habitants environnants des enceintes du diocèse de Nyundo, sont actuellement sous la proie de la destruction de leurs biens. Sur base du soit- disant prétexte des menaces de la rivière Sebeya découlant de la foret naturelle de Gishwati pour se déverser dans le lac Kivu en passant par les secteurs Kanama, Nyungo et Rugerero; les autorités locales se sont acharnées à démolir toutes les maisons le long de cette rivière qui y existaient depuis près de 70 ans. Pourtant, les bâtiments de ce diocèse sont épargnés entre autres le petit séminaire de Nyundo, ainsi
que d’autres bâtiments des établissements scolaires comme Sanzare et Nyundo très proches de cette rivière. Ceci qui n’est pas mauvais, et pourrait même justifier cet acte barbare, inapproprié et ignoble envers les paisibles citoyens.

Les habitants sont chassés comme des animaux sauvages, sans contrepartie ni indemnisations, et sont voués à l’errance désespérée. A l’heure où l’on rédige cet article, aucun mot de consolation ou de compassion n’est sorti de la bouche de ces pasteurs incongrus. Est-ce pour une raison de s’épargner de cette chasse à la propriété immobilière à laquelle fait face cette population meurtrie ?

Est-ce une collaboration fatale des prélats de ce diocèse avec les autorités maudites de notre pays ? En tout cas l’histoire nous réserve tant de surprises. Ainsi, l’hypothèse des pasteurs loin de la brebis semble prendre le dessus.

Conclusion

Sans toutefois avoir besoin d’insister sur la fausseté de toutes ces stratégies que l’on a exposées à long et à large, seul l’homme borne serait incapable de réaliser ce constat. Ces prêtres hutu qui la plupart d’entre eux ne savent même pas où le FPR a enterré leurs pères ; devraient saisir leur destin en main au lieu de se réfugier dans des discours incongrus et abscons. Ils ne devraient en aucun cas se contenter de compiler les mensonges et les velléités dans les livres ne contenant que du charabia.

A notre entendement, l’heure a sonné et tous rwandais raisonnables devraient comprendre le langage du FPR-Inkotanyi et de ces lieutenants sans se tromper sur les apparences, qui est celui de la ruse. Autrement, continuer à servir Dieu et le diable, ce serait une forme de barbarie, de lâcheté ou de l’idiotie très notoires. Si les prêtres concernés continuent à cracher sur leurs propres pères massacrés atrocement par ces bandits qu’ils courtisent, le ciel leur en demandera compte très bientôt. Ah bon entendeur, salut !

Quant à l’évêque Anaclet Mwumvaneza, un seul message à son endroit est que
le jugement l’attend, car il n’a cessé d’occasionner la chute des plus faibles
depuis qu’il a fait irruption dans le clergé qui était naïf et insouciant.
Après 7ans de son épiscopat, certains prêtres de Nyundo ne prient que par ce
verset biblique « Maudit soit le jour où je suis né ! Que le jour où ma mère m’a enfanté ne soit pas béni!» (Jr 20, 14). Ce maudit évêque est la cause des égarements et mésaventures de ses prêtres. Et Rome, où es-tu ? Délivre-nous du mal !

On peut toujours clore en rappelant toujours qu’il n’est jamais tard à l’homme de se convertir. Bien plus, se tromper est humain, mais persévérer dans l’erreur est diabolique. La fenêtre de la conversion pour faire du bon est toujours ouverte. Ce que les chrétiens attendent de l’église est de sa voix consolatrice dans ces moments difficiles de leur histoire, comme il en a été lors de la révolution populaire vers la République et l’indépendance du Rwanda. Sinon, ils pourront tourner le dos faute de son inaction ou tout simplement de sa collaboration de plus en plus active avec un régime génocidaire occupant le Rwanda depuis près de 3 décennies.

Lecteur du journal Le Prophète

BURAKEYE James

When a member of the Rwandan Patriotic Front RPF-Inkotanyi reveales their big secrets!

$
0
0

This article explains the way the Rwandan Patriotic Front (RPF-Inkotanyi) utilized the problem between Hutus and Tutsis to conquer Rwanda. The master plan of this rebellion was and remains the extermination of hutus and tutsis who were inside the country when it started the attacks against Rwanda. One member from inner circle of RPF-Inkotanyi revealed this big plan made from Uganda to be implemented in Rwanda and across the region.

The text below titled “When a member of the RPF Inkotanyi reveals their big secrets”, was translated to English from an original version, which was written in Kinyarwanda (Rwandan language) by Sam Kayitate. Mr Sam Kayitate is a Rwandan from Tutsi ethnicity and a member of the RPF-Inkotanyi, which invaded Rwanda from Uganda in October 1990. In a very proud manner, Mr Sam Kayitate wrote about some of RPF’s secrets which include unprecedented cruelty that the RPF had in their plan, before their invasion.

The history of Rwanda was mostly characterized by the misunderstanding between Hutus and Tutsis. This was precisely the case, when it was about power sharing between both ethnic groups. Nowadays, Rwandans have come to a conclusion that relationship between Hutus and Tutsi of Rwanda used to be harmonious, during the Hutu President Habyarimana’s regime, after observing the behaviour of the Tutsi RPF regime led by the Tutsi President Paul Kagame. During the RPF regime however, that relationship became worse, since the Tutsi RPF Inkotanyi led by the Tutsi President Paul Kagame gained power by force in July 1994 in Rwanda, because of their divide and rule politics, while they pretended to unite Hutus and Tutsis.

In that regard, I would like to invite you to read this text, and you will briefly understand who planned the genocide against Rwandans, why, where, when and how they planned that calamity!

When a member of the RPF Inkotanyi reveales their big secrets!

During our refugee’s life time when we (Tutsis) grew up in Uganda, we were taught by our parents that Hutus are bad people. In addition, we were told that Hutus are animals and idiots. That’s why the RPF’s main objective was to fight against them so that we could remove them from power at whatever cost. In order to achieve that, we had to do that regardless of Tutsis’ lives that were inside the country (Rwanda), when we invaded Rwanda in October 1990. In reality, our plan was to do that progressively, so that Hutus could be forgotten forever.

At that particular time, we already knew that Tutsis who were inside Rwanda in 1990 were like Hutus. They were living together in harmony, marrying each other and exchanging gifts; including cows (which were a sign of wealth). They also praised the former President Habyarimana together. Therefore, their death meant nothing to us, even though we didn’t want them to be aware of our hatred against them.

Tutsis who were in Rwanda before our invasion, thought that we favoured them to the point of saving them, but they were wrong. The truth was that they were a good excuse to our war, which could allow us to get in power easily by sacrificing them.

After we had started the war, we had to sow discord between Hutus and Tutsis, so that our war could be easily understood by the international community. In addition to that, we had to do our best to kill a significant number of Hutus. Furthermore, we had to also kill Tutsis, so as to attribute those killings to the former Hutu President Habyarimana’s regime, which we did. 

We really achieved our RPF’s highest politics by inciting Hutus to kill Tutsis. These killings that Hutus perpetrated against Tutsis allowed us to kill a significant number of Hutus without anyone pleading for them or having mercy on them! To us, those killings were a good pretext to justify our war.

After we gained power in Rwanda, we really killed Hutus! We killed Hutus abundantly, we killed them again and we shall continue to kill them!

In 1994, we had started by killing Hutus who had been educated first, and then we killed those who were rich and successful etc… Sometimes, we would also kill entire families. On top of that, we would also invite them to attend our meetings as a sign of our new authority in Rwanda. But after we had gathered a significant amount of them, we would proceed to massively kill them. Those who were lucky amongst them were imprisoned, even though we sometimes took many of them from jails to kill them. An example I can give you in this case, is that you can find no one who was a Mayor of District or anyone from District’s advisory comity during the former regime of President Habyarimana in today’s Rwanda led by the RPF Inkotanyi and President Paul Kagame. We killed all of them by small gardening hoes. We put the rest of them in prisons so that they could slowly die there, without the international community’s attention.

We also had to teach Hutu children in order to transform their way of thinking, to the point of hating their own parents, and we did. We also taught Hutu children to always praise the RPF Inkotanyi. In order to achieve that, we used what we call “ingando” (training camps) and “the commission of unity and reconciliation.”

Our RPF’s plan was also to allow all Tutsis to receive university education studies, in order to give them good positions in all national institutions, and to deny such achievements from anyone of Hutu ethnicity. The aim of this is that we do not want anyone from Hutu ethnicity to be in high positions of Rwanda’s administration, by the time our president’s (President Kagame) term will end in 2034. We want all Hutus to be praising the RPF as well as clapping for them.

We wanted that those Hutus who had a chance to go to school would have poor education. We had to provide a bad education to them, so that they cannot be able to work to the level corresponding to their university degrees. For example we wanted those among Hutus who will manage to be employed, to become primary school teachers only. (In today’s Rwanda, the RPF has undervalued the role of teachers, to the point where it’s a disrespected profession)!

Whoever tries to fight politically against the RPF will undergo a very bad sort. We will do everything possible to tarnish their name by attributing them crimes that we have committed, in order to prevent them from gaining power forever. We will go after those people, and we will kill them wherever they are in the world.

Long live to the RPF,

Long live to our President Paul Kagame.

Author: The Tutsi Sam Kayitate (Samuel Kayitare).

Translated by: Niyomugaba Jean de la Paix

Impunzi za Malawi zahagurukiye guhangana n’abicanyi ba FPR-Inkotanyi

$
0
0

Abanyarwanda nibo bakunze kuvuga ngo umwanzi arakagwa ruhabo! Nyamara ariko guhunga si icyaha kandi si n’ikinegu. Ni uburyo bwo gukiza amagara, iyo usumbirijwe n’uwakugirira nabi aho wari wizeye umutekano. Ku banyarwanda cyane abo mu bwoko bw’ahabutu n’abatutsi bari mu gihugu FPR-Inyenzi-Inkotanyi itangiye kugaba ibitero bo ni akarusho, kuko kuva 1990, bari ku nkeke ikomeye yo gukorerwa Jenoside kugeza magingo aya.

Ikibabaje ni uko bamwe mu mpunzi, bageraho bakibagirwa icyabirukankanaga, bagahindukira bakagambanira bene wabo basangiye gupfa no gukira, cyangwa se bakagira uruhare mu guha icyanzu uwo bahunga, ngo abone neza uko asohoza imigambi mibisha ye. Muri iyi nkuru, turabagezaho uko bamwe mu banyarwanda b’impunzi, cyane abo muri Malawi, bakomeje guhangana n’ibyo bikorwa by’abicanyi ba FPR-Inkotanyi, bakoma mu nkokora ingambanyi, cyangwa se bakagaragaza aho abicanyi ba FPR-Inkotanyi baherereye.

Mu minsi mike ishize, hatangajwe amakuru atandukanye ku mbuga nkoranyambaga ku bijyanye na bamwe mu ngambanyi zihishe mu ikoti ry’impunzi, nyamara bakagira uruhare mu guhungabanya umutekano wazo aho zahungiye, yemwe bamwe mu mpunzi bakanabura ubuzima. Twavuga nk’amwe mu mazina yagarutsweho cyane mu gihugu cya Malawi, Mozambike, Zambiya na Swazilandi. Abo bagambanyi nibo baha icyuho abicanyi boherezwa na FPR-Inkotanyi, kuza gukora ibikorwa bibuza umutekano impunzi, yemwe bikanabavutsa ubuzima.

Icyo ayo makuru ahurizaho, ni uko hari udutsiko dukorera mu ibanga, cyangwa se ku mugaragaro, tugizwe n’abanyarwanda, cyangwa se abanyarwanda bihinduye abanyamahanga bagafata ubundi bwenegihugu ku mpamvu zitandukanye, bagakorana bya hafi n’abicanyi ba FPR Inkotanyi baba bavuye Kigali. Aba ubwabo bashobora kandi no gukora ibikorwa bigirira nabi impunzi, birimo kubica, cyangwa kubicisha, kubaroga, kubateranya n’abanyagihugu cyangwa ubutegetsi bw’ibihugu byabakiriye.

Umunyarwanda wese w’impunzi nyayo iyo yumvise ijambo diaspora asesa urumeza kubera imigambi mibisha itegurirwamo yo kugirira nabi abanyarwanda bikozwe na bene wabo bibumbiye muri iryo tsinda ryabaye iry’abagizi ba nabi. Turishimira abanyarwanda bitandukanya n’izo nkozi z’ibibi, bakagaragaza abo bagizi ba nabi, hamwe n’ibikorwa bibisha biba bitegurwa bigamije kugirira nabi impunzi ziba zarahunze ubwicanyi.

Urugero rw’impunzi ziyemeje guhaguruka zigahangana n’iyo mikorere mibi, n’abanyarwanda bahungiye mu gihugu cya Malawi. Kuba barahagurutse bakaba barahisemo kwirwanaho, si ku busa, ni uko bahuye n’uruva gusenya. Erega burya ngo umuntu yigishwa n’ibihe. Icyo kiswe diaspora bazi aho cyabagejeje, kibagambanira ku bategetsi ba Malawi ubundi babakiriye kandi bakaba babanaga neza. Kuba rero ako gatsiko kiyita diaspora bamwe mubakagize bakora ibikorwa bibi bikitirirwa impunzi, bituma bibangisha abanyagihugu, bityo umugambi mubisha wabo wo kugirango bababuze amahwemo ukaba ugezweho. Aha impunzi za Malawi ntacyo nabarusha, babonye hora!

Kubera ubwo bufatanye no kwishyirahamwe, impunzi za Malawi zirakora ibishoboka byose ngo bamenyane hagati yabo, bamenye ababacengeyemo kandi banagaragaze abagizi ba nabi babibjiramo. Ibi birikugerwaho nyine, kuko mu bihe byahise aba bicanyi babifashwagamo na diaspora hamwe na bamwe mu mpunzi z’abahutu zari zarataye urwo zambaye, ziyoboka umwicanyi wiyoberanya mu mayeri menshi nk’ay’indaya, maze si uguhurura biracika.

Nyamara nyuma y’ibibazo bikomeye impunzi zanyuzemo, nubu bitararangira, baba abayobotse diaspora hamwe n’abakomeje umutsi bakagambanirwa, bose bahuye n’ibibazo bashushubikanywa kimwe. None se wa mwicanyi wabashukaga abacuza utwabo, abashukisha paseporo zidafite umumaro, n’ubundi buhendabana yabamariye iki? Ngo kwiga ni uguhozaho, ariko umuhutu cyangwa umututsi wahunze koko agatsiko ka FPR-Inkotanyi akaba nta soni atinyuka kumwikururaho ngo bakorane, ashobora kuba afite ikibazo mu mitekerereze, ntiriwe mvuga ko bwaba bwarayaze.

Nibyo kwishimira ko yi myumvire n’imikorere biri kugenda ihinduka, abanyarwanda bakaba bagenda barushaho gucana ku maso, bagatobora bakavuga nk’uko Nyakubahwa Perezida wa Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro Padiri Thomas Nahimana atahwemye kubidukangurira. Ngo abishyize hamwe nta kibananira, kandi ngo aho kuniganwa ijambo uzanigwe n’uwo uribwiye!

By’umwihariko, reka tugaruke ku gikorwa gikomeye cyo kugaragaza bamwe mu bicanyi bacyumva ko imigambi ya FPR Inkotanyi yo kwica cyangwa guhungeta impunzi igishoboka. Ubu rwa rubyiruko rw’abicanyi ba killing machine bari koherezwa gukora ibara muri Malawi n’ahandi mu bihugu bya SADC bakaza biyoberanije bigize impunzi, abanyeshuri cyangwa abacuruzi bari gutahurwa.

Urugero ni urw’uwitwa witwa Kamugisha David winjiye ahitwa Brintyre muri Malawi mu ntangiriro za Kanama 2023 avuye Mozambique. Amakuru dukesha nyine abanywanda b’impunzi bacanye ku maso, avuga ko uyu Mugisha David yazanye n’amatsinda atandukanye y’abasore n’inkumi b’abicanyi bagomba gukwira mu gihugu hose. Uyu Mugisha David akaba aho yagaragaye yari ari mu itsinda ry’abantu 5 harimo abakobwa 4.

Amakuru akomeza avuga ko aka gatsiko k’abicanyi kagenzwa no kuneka imibereho y’impunzi ziba mu mijyi ya Blantyre (soma Bulantaya) na Limbi n’indi mijyi mito mito iyikikije. Baza baturutse Mozambique mu rwego rwo kuyobya uburari, ariko akenshi bavuye mu Rwanda cyangwa se Uganda. Abandi boherezwa na Leta y’agatsiko bakaza n’indege ya Rwandair ikabageza Mozambique cyangwa Zambia, ubundi bakinjira iy’ubutaka.

Baragenzwa rero no gusobanukiirwa neza uko abanyarwanda baba mu mujyi yavuzwe babayeho, aho bakorera, aho bataha, ndetse no kumenya niba hari n’abahinduye amazina yabo. Umugambi mubisha uri inyuma yo gutara aya makuru, ni ugutegura ibikorwa byo kubabuza amahoro n’umutekano, cyangwa se kwica uzanga gukorana nabo. Ngo uhongera umwanzi akakumara ku rubyaro…Mpunzi muramenye, mushikame ngo burya si buno.

Ubundi buryo bari gukoresha, ni uko abakobwa bari kugenda bacumbika mu macumbi azwi nk’amalodge, abandi bagasanga bagenzi babo basanzwe baba muri Malawi kandi baziranye ngo babafashe kugera ku migambi yabo mibisha. Abandi bakobwa bo bakaba bafite umugambi wo gukora ibishoboka byose bakikundisha ku bagabo b’abahutu ngo babagire abagore cyangwa inshuti, bagamije kumenya neza uko babayeho, nyuma bikaba byabafasha kubatanga, bakoherezwa mu Rwanda cyangwa bakicwa mu buryo ubwo aribwo bwose harimo no gukoresha amarozi. Murabe maso hato urugero rwa Giramata rutazisubiramo.

Aba bicanyi bari koherezwa gukora ibara, bagerageza kwiyoberanya. Nk’uko twabigaragaje, uyu Kamuugisha David ucumbitse ahitwa Lunzu ubwo twandikaga iyi nkuru, akoresha amayeri menshi ngo yiyoberanye, akaba anabifashwamo n’undi mugenzi wabo w’umusore w’umucuruzi uba ahitwa Bangwe uhamaze igihe ariko bakorana bya hafi. Mu bijyanye n’itumanaho, uyu Kamugisha David akoresha whatsap iriho numero nyarwanda cyangwa se iy’ingande +256784688992 naho mugenzi we w’umukorwa uzwi ku izina rya Jenifer akaba akoresha +997978190, bagahabwa amakuru na mugenzi wabo uba Bangwe uhamaze iminsi akaba yaranahashinze iduka.

Kamugisha David mu byangombwa bye, ni umunyarwanda wavutse kuwa 22/02/1994 ufite irangamuntu ID 1199480222982091 yatangiwe Gasabo-Kimihurura, akanaba kandi umugande wavutse kuwa 20/09/1990, kuko anafite passport ya Uganda. Bikaba bigaragaza ko yinjiye muri Malawi kuwa 5 Kanama 2023 afite ubwenegihugu 2, akaba afite imyaka y’amavuko itandukanye ku izina rimwe, ariko akaba yaraje akoresha paseporo y’ingande ari naho yaje iva. Akaba yarinjiye muri Malawi akoresheje umupaka wa Biriwiri.

Nk’uko nabigarutseho, aba bagizi ba nabi bafite gahunda yihutirwa yo guteza akajagari mu mujyi wa Limbi, kandi bakababa banateganya guhungabanya ubuzima bw’impunzi ziri mu bihugu byo mu karere ka SADC. Ese bazabigeraho? Ntawubujije urota kurota!

Ubundi buryo bateganya gukoresha ni ugucengera inzego z’ubutegetsi z’igihugu bagaha ruswa abo bashoboye ngo babafashe kubuza amahwemo impunzi. Bafite kandi umugambi wo gucenegera insengero ziri muri ya mijyi twavuze yemwe n’ahandi, no kumenya abanyarwanda bazisengeramo. Impamvu ngo ni uko zi nsengero zitigeze zikingwa muri Covid 19 bityo ko abazikoreramo bafite ubutunzi, kandi bakaba babona abakirisitu babacumbikira, bakazabona uko bacengera no mu bindi bihugu bya SADC bafata amakuru.

Gahunda rero mu byihutirwa bibagenza ni ukujujubya impunzi ziri mu mujyi wa Limbi bavuga ko wo utabayemo ibibazo kandi ngo ukaba ubamo abanyarwanda bafite amafranga, ngo bashobore kubakenesha. Mpunzi ziri muri Limbi muraburiwe, kandi mwihagarareho mutungira agatoki Leta na Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro izo nkozi z’ibibi.

Reka nsoze nshimira ubufatanye bw’impunzi z’abanyarwanda baba Malawi mu guhangana n’ibitero by’umwicanyi ariwe FPR-Inkotanyi. Kubigeraho mu buryo bwuzuye ariko bisaba ko muba mufite ababahagarariye babavugira kandi mwarashize ubwoba. Bisaba kandi kumenyana no gucyahana, mukirinda kubaho mu rwikekwe. Intwaro ya mbere umwanzi akoresha ni ubwoba. Mumenye ko mu gihe aho afite ijambo, iyo ntwaro ayikoresha. Nyamara hanze y’igihugu, nawe aba yububa, afite ubwoba, bikaba bitumvikana ukuntu umunyabwoba adutera ubwoba tukabyemera.

Nabibutsa ko dufite amahirwe yo kuba tutari twenyine. Ubu twabonye Guverinoma y’abanyarwanda ikorera mu buhungiro, ikaba ihuza imbaraga zose z’abaharanira kubohoza gakoto, hatitawe ku mashyaka, amashyirahamwe cyangwa amadini. Ntawe iheza mu mbaraga afite, bityo buri wese akaba asabwa kuyitera inkunga uko ashoboye hubakwa ikigega cy’amahoro n’umutekano nk’uko abayobozi bayo badahwema kubibakangurira. Ubwo buryo mubagenera, bubafasha gukurikirana ibibazo mwahurana nabyo, kubasura, kuvugana n’inzego bireba, hamwe no kwihutisha ibikorwa byo kubohora u Rwanda harimo na REVOLUTION nyayo mu gihugu no hanze.

Ntabwo rero abanyarwanda b’impunzi bakiri bonyine, bafite UMUHUZA bityo bakwiye kumwifashisha barwanya ibitero by’umwanzi, banaharanira kumutsinsura aho bari no mu gihugu. Impunzi za Malawi ni urugero rwiza rw’abigiye ku bibazo, kandi babonye uko Guverinoma y’u Rwanda ikorera mu buhungiro ibari hafi. N’izindi mpunzi aho ziherereye, mwisuganye, mwubake inzego, mutere inkunga ikigega cy’amahoro, twihutishe impinduka. Mugire amahoro y’Imana.

UBWANDITSI


Abahutu n’abatutsi bakirukanka inyuma ya FPR bagiye kuzaba nka cya kirondwe cyumiye ku mwite

$
0
0

Iyo umuntu wese avutse agira umuryango akomokamo ndetse yagira amahirwe akawukuriramo kugeza igihe azubaka urwe rugo. Muri uwo muryango w’amavuko habamo abavandimwe b’umuntu, babyara be, ba nyirasenge, ba se wabo na ba nyirarume. Umuryango wose ugira inshuti n’abaturanyi kandi bagira uruhare mu kubaka amateka ya buri muntu. Aba bose umuntu asangira nabo akabisi n’agahiye ariko ntabwo abitaza ngo yirukanke inyuma y’ibishashagirana by’akanya gato.

Iyo bene wanyu bari mu kaga ni ngombwa cyane kwifatanya nabo. Nibyo Mussa yakoze igihe yifatanyaga n’abayisiraheri kugeza ubwo Imana imutoye ngo abayobore mu rugendo rwo kwibohora bakoze. Icyo gihe umuryango w’Imana werekeje i Kanahani mu gihugu cy’isezerano.

Ntibagize ubwoba bwo kwambukiranya inyanja itukura ndetse no kugenda bashinga kandi bashingura amahema yabo mu butayu. Icyo gihe cyose Imana yabagendaga imbere ndetse ikabaha ibikenewe byose. Gusa hari ibyo basabwaga ngirango mvugeho ku buryo burambuye. Icya mbere kwari ukwirinda ibigirwamana. Icya kabiri kwari ukwirinda ubusambo naho icya gatatu kikaba kwirinda ubwirasi n’amacakubiri.

1. FPR ni ikigirwamana rutura kuko uyiyobotse wese arindagira

Kuba Imana yanga urunuka ibigirwamana, nta muntu numwe ushobora kubigiraho umugisha. Niyo mpamvu FPR-Inkotanyi nk’ikigirwamana yateguye kandi igashyira mu bikorwa ubwicanyi bwakorewe abatutsi, abahutu n’abatwa. Bwarakeye ibeshya abatutsi ko ariyo yabarokoye. Imaze kuboza mu mutwe barabyemera barayiramya niko gusubira inyuma n’abari barokotse itangira kubahumbahumba gahoro gahoro. Kizito Mihigo yishwe na nde ? Ya ntare yaririmbaga ko yamurokoye ntibwakeye ikamumira bunguri ? Asinapolo Rwigagara na Asieli Kabera bishwe na nde ? Ese abo ni nde wabarusha ubututsi ? Tito Rutaremara yarabyivugiye ko FPR n’interahamwe bafatanyije mu gutsemba abatutsi bari imbere mu gihugu. Ndetse ibi n’abanyamahanga batangiye kubyandika nyuma y’ubushakashatsi bukakaye bagiye bakora.

Ntibyateye kabiri FPR ikoresha abahutu b’inda nini kugirango begeke genocide ku muhutu uriho wese, aho aherereye hose ndetse no ku bazavuka. Pasteur Bizimungu bita Bihwahwa muramwibuka cyane ubwo yasabaga imbabazi mu izina ry’abahutu bose. Ese uyu yari yabanje gukorana inama n’abahutu kugeza ubwo bamutoye ngo abahagararire ? Ngibyo ibyo twita kurindagira.

Ubu ikibabaje ni ukubona hari n’abapadiri bavuga ko bize ariko inda yabo n’ubuswa karande bikabatera guhemuka kugeza ubwo begetse amahano kuri bene wabo. Rumwe mu ngero nk’izo ni ibitabo bya Padiri Karekezi Habarugira Léonidas biherutse gusohoka. Arahakirizwa kugeza ubwo avuga ibyo atemera kandi akibagirwa ko akarenze umunwa karushya ihamagara.

Uyu mutindi arihanukira ati habayeho iminsi 100 abahutu bica abatutsi ati kandi hari mu gihe cya Pasika. We muri icyo gihe nta wamuriye n’urwara. Ahubwo nyuma y’aho nibwo yafashe urugendo ajya mu mashyamba ya Congo kandi ajyana n’abo yita abicanyi ruharwa. Ese ubwo we yari ahunze iki ? Kuki se atasigaye mu gihugu kandi cyari kinjiyemo abantu b’intungane ? Abamubonye ahungutse agenda akebaguza, bakumva ibyo yavugaga, ubu bibaza uwo muhutu icyo yanditse biriya bitabo agambiriye. Gucuruza ibinyoma kuri FPR bihira bake cyane. Uyu aririwe ntaraye ! Njye namugira inama yo kongera kuzinga akarago agahunga bityo akazakeza ingoma iri inyuma kuko FPR yo iri ku manga. Keretse niba nta maso agira.

Ntitwabura no kugaruka kandi ku bandi bapadiri bameze nk’uyu wigize inkotsa barimo Padiri Hildebrand Karangwa inshyanutsi cyane yigize umushakashatsi akandika ibitabo ngo bisobanura inkomoko ya Jenoside yakorewe Abatutsi, mbese agashaka guhamiriza aka Tom Ndahiro alias Maheru. Wenda yaba we ari kwitura ineza FPR yamugiriye ubwo yafatirwaga mu ndaya, agakingirwa ikibaba. Ubu se nka Padiri Karekezi Habarugira Léonidas hamwe n’abandi bameze nkawe barashya barura iki? Babyita kuruha uwa kavuga cyangwa guheka impyisi. Ngo birenge niwowe ubwirwa.

2. Inda ndende ni ikizira mu maso y’Imana

Kuva kera na kare abahutu benshi bitirirwa kugira inda ndende nk’uko n’irari ry’ubutegetsi ryokamye benshi mu batutsi, bigatuma bahorana inkota mu ntoki. Ese izi mvugo haba hari uwazivuguruza? Uko byagenda kose, u Rwanda ruzakira aba bombi nibemera kwisubiraho. Bitabaye ibyo iby’iwacu bizahora ari agatereranzamba. Abahutu nibashyire agatima impembero bumve ko imvugo ngo « inda yasumbye indagu » nta kindi gikurikiraho uretse urupfu. Gusa ngo « agapfa kaburiwe ni impongo ».

Bene bariya bavugishwa n’inda zabo zahindutse nk’imyobo itajya yuzura kugeza ubwo banditse n’ibitabo byo gusebya no kubeshyera bene wabo dore inama nabaha. Nibahinduke bakunde abavandimwe babo. Nibareke kuba ba Bangamwabo, ba bagwira inda, ba mpemuke ndamuke. Nibakore nka Mussa bemere kubabarana na bene wabo. Iyo nyoko arwaye ibinyoro ntabwo umwitaza ngo ujye gushaka undi mugore w’igishongore ngo umusabe ko akubera nyoko ! Ntaho byabaye kuri iyi si uretse ko mbona bitangiye kwaduka iwacu. Ni amahano. Ukora biriya aba arutwa n’uwapfuye.

Ese muri Bibiliya abantu b’iki gihe basomamo iki ? Turebe icyo Ijambo ry’Imana rivuga kuri Maridoke : « Koko uwo Muyahudi Maridoke yari uwa kabiri ku mwami Hashuweru. Naho ku Bayahudi bamubonagamo umuntu ukomeye, ukundwa na benshi mu bavandimwe be, ushakira ibyiza ubwoko bwe, kandi agaharanira amahoro y’umuryango we » ( Esitera 10, 3). None se koko tubure ba Maridoki mu banyarwanda kandi mu byiciro bitandukanye byabo?

3. Ubwirasi, amacakubiri no gushinyagura

FPR-Inkotanyi igizwe n’abavantara baturutse mu mahanga bigabiza u Rwanda. Intwaro ya mbere bakoresha ni ugucamo abantu ibice. Kandi byose ikabikora mu cyayenge ivuga ko nta moko akiba mu gihugu. Abatutsi bo bakabeshywa ko barokowe nayo kandi ko ari abacikacumu. Abahutu bo bakitwa abicanyi kimwe n’ababyaye ndetse n’abazabakomokaho. Bityo bagasabwa kujya bagenda bubitse urutwe.

Iyi ntero yo yasubiwemo kandi na Karidinali Kambanda Antoni, ufatwa nk’umukuru wa Kiliziya y’u Rwanda. Yewe ngo ni irivuze umwami da! Aribeshya cyane. Kimwe n’abandi bagome bose azahingutswa imbere y’urukiko kandi ibigirwamana bye byose bizamutererana ! Abatwa bo babanje kubabatiza ngo ni « Abasangwabutaka » ! Ubuhe butaka batagira ko nta nubwo bigeze ? FPR ni abashinyaguzi ruharwa ! Gusa bamaze kubona ko umugambi wabo wo kwambura ubutaka abanyarwanda baushohoje, babita « Abahehejwe inyuma n’amateka ». Ayahe mateka? Kuki batayavuga, cyangwa ngo berekane amateka yabo yatumye bahera inyuma, nicyo bari gukora ngo batere imbere. Agashinyaguro karenze kandi kuzuye ubwishongozi bukabije.

Nyamara se ni nde utazi ubwoko bwe ? Abatutsi baciwemo amatsinda menshi bamwe bahinduwe abahutu kuko badashyigikiye gahunda ya FPR yo kumena amaraso ubuziraherezo. Abandi bahindutse ibigarasha ! Bake nibo bakiri ku ibere rigenda rikama uko iminsi igenda isimburana. Kuki batareba ibimenyetso by’ibihe ?

Gusa nta kwibaza ibintu byinshi, ngo isuku igira isoko. Ubwirasi bwa FPR ni umurage wa RUNAR yari igizwe n’indatwa z’ibwami zabagaho zinyunyuza imitsi y’abahutu, nta kindi zishoboye gukora uretse kwica utabakoreye ibyo bashaka. Ibi kandi bimaze kumenyekana ku isi hose. Gusa ngo « Ubamba isi ntakurura ». Igihe cya FPR-Inkotanyi kirashize nkuko igihe cy’ubwami bw’uburetwa n’ubukoloni cyashize. Mbese nkuko igihe cya Kayibanda cyashize, nkuko icya Habyarimana cyashize, gutyo gutyo, uko ibihe bigenda bisimburana iteka. Hasigaye igihe cy’abanyarwanda bazasangira byose nk’abavandimwe. Abagifite ubwirasi nibasigeho. Ba bandi bagenda bubitse urutwe boshye ingurube nibunamuke kuko umukiro uregereje kandi bagomba kuwugiramo uruhare.

FPR, Bye bye !

Umukunzi wa LE PROPHETE.FR

Byiringiro Aimable

Un des membres du Front Patriotique Rwandais (FPR-Inkotanyi) révèle leurs top secrets sur l’extermination des Hutus et Tutsis qui vivaient au Rwanda avant l’attaque de 1990

$
0
0

Un des membres du FPR-Inkotanyi connus sous le pseudonyme « Inyenzi » explique comment cette rebellion a aggravé le problème entre les hutus et les tutsis au Rwanda! Le texte ci-dessous, a été traduit en Français à partir de la version originale écrite en Kinyarwanda (langue parlée au Rwanda) par Sam Kayitare. Mr Sam Kayitare est un Rwandais de l’éthnie Tutsi. Il est aussi membre du FPR-Inyenzi/Inkotanyi qui a envahi le Rwanda à partir de l’Uganda en Octobre 1990. Avec une fièrté pleine de ventardise extrême, Mr Sam Kayitare a révélé certains des secrets ou plans stratégiques du FPR mis en place avant même l’attaque du 1er octobre 1990. Ces révélations témoignent d’une cruauté sans précédant que le FPR envisageait dans son plan pour l’extermination du peuple Hutu et Tutsi Rwandais de l’intérieur avant son invasion.

Quand un membre du Front Patriotique Rwandais (FPR) révèle leur top secret

Avant d’entrer dans le vif du sujet, j’aimerais vous faire savoir que ce texte a été trouvé sur le website de Mr Noble Marara-Inyenyeri New, un ancien soldat tutsi qui fût membre de la garde présidentièlle du président tutsi Paul Kagame. Ainsi, la traduction du message est la suivante:

En Uganda, nous avons grandi dans une misère liée à l’exil. Durant cette vie, nos parents nous ont appris que les hutus étaient très mauvais, des animaux et même des idiots. C’est pourquoi, notre devise en tant que membres du FPR était de les combattre pour les chasser du pouvoir quelque soit le prix, y compris le sacrifice des Tutsis qui vivaient avec eux au Rwanda. Pour arriver à cette fin, il fallait procéder par l’extermination progressive de ces hutus afin qu’ils soient oubliés au fur des temps.

Bien plus, nous savions que les tutsis qui vivaient avec les hutus au Rwanda, étaient aussi devenus les hutus. Ils vivaient ensemble, se donnaient mutuellement des vaches et se mariaient entre eux. Sans nul doute, les tutsis de l’intérieur du Rwanda collaboraient avec les hutus pour louer ensemble l’ex Président Hutu Juvénal Habyarimana à tel point que leur massacre ne nous disait absolument rien. Pourtant, nous faisions tout pour leur cacher que nous avions trop de haine contre eux.

De l’autre coté, les tutsis qui vivaient à l’intérieur du Rwanda avant notre invasion en 1990, croyaient que nous les aimions, alors que ce n’était pas vrai. La vérité en est qu’ils étaient un très bon sacrifice ou une très bonne carte politique qui devrait nous aider à prendre le pouvoir. Pour nous, les tutsis de l’intérieur étaient des traitres qui avaient refusé de nous suivre en exil et accepter ainsi collaborer avec notre ennemi hutu.

Après l’attaque du Rwanda en provenance de l’Uganda, notre tâche primordiale était de semer la haine et la zizanie entre les hutus et les tutsis du Rwanda. Le but était de les inciter à s’entretuer enfin de légitimer notre guerre. De plus, nous devrions faire tout pour tuer un grand nombre parmi l’élite hutu pour que les autres hutus s’enflamment et à leur tour puissent tuer les tutsis en guise de vangeance. La stratégie était celle d’attribuer ces massacres au régime du feu Président Hutu Juvénal Habyarimana pour ternir son image au niveau international. A ce point, nous avons réalisé un jeu politique de haut niveau et atteint notre objectif!

Ainsi, grâce à notre politique de ruse et de propagande de haut niveau, nous avons tué beaucoup de hutus et tutsis et nous avons attribué ces tueries aux hutus! C’est dans ce contexte que nous avons infiltré la milice interahamwe et nous nous somes assimilés et avons acté comme eux. En avril 1994, après avoir abattu l’avion du Président hutu, notre ennemi premier, nous avons tué beaucoup de tutsis sous le label d’interahamwe et avons propagé les photos et les videos de ces massacres dans le monde entier pour faire valoir le génocide. Quel interahamwe paysan avait l’appareil photo pour en prendre une, sinon des gourdins et machettes?

Après avoir pris le pouvoir au Rwanda en 1994, nous avons tué un grand nombre de hutus! Nous les avons tués à grand échelle, nous les avons énormement tués! Nous avons créé des opportunités pour tuer plusieurs hutus et nous continueront à le faire! C’est grâce à notre stratégie que nous avons pu tuer des hutus sans que personne ne plaide pour eux, car aux yeux du monde entier ils étaient des criminels, des génocidaires à pourchasser. Ainsi, cette stratégie nous a aussi permi de les tuer sans que personne n’ait pitié d’eux.

Quand la guerre a pris fin en 1994, nous avons tué les hutus, et les premières cibles étaient des intellectuels. Ensuite, nous ciblé ceux qui ont été à l’école, les commerçants et les autres leaders d’opions. Des fois, nous massacrions des familles entières! Nous les invitions dans des soi-disant réunions, alors que c’était une très bonne façon de les rassembler massivement pour pouvoir les tuer! Ceux qui étaient chanceux d’entre eux étaient emprisonnés. Mais cela ne nous empêchait pas de les libérer dans le but de pouvoir les exterminer.

Un example que je peux vous donner, c’est que vous ne pouvez trouver personne au Rwanda qui fût Bourgmestre de communes, ni conseiller de secteurs pendant le régime du Président hutu Juvénal Habyarimana. Nous les avons tous tués par la petite houe (agafuni)! Ceux qui sont réscapés de ses tueries ont été mis en prison, où ils mouront à petit feu, sans que personne ne s’en rende compte.

Selon notre plan, nous devrions endoctriner les enfants des hutus, enfin que ces derniers puissent haïr leur parents hutus et nous y sommes parvenus. Nous avons aussi réussi à faire comprendre aux enfants hutus qu’ils doivent louer et chanter le FPR comme un dieu, et nous y sommes parvenus en utilisant la commission d’unité Nationale, les camps de rééducation et d’endoctrinement, ainsi que la commission Nationale “Itorero” du Rwanda.  

Notre plan prévoyait aussi ce qui suit: tous les Tutsis du Rwanda devraient faire leurs études jusqu’au niveau universitaire, dans le but de leur permettre d’obtenir de bons postes dans toutes les institutions administratives du pays, ainsi obtenir des bons boulots, à tel point que personne de l’éthnie hutu ne sera plus à mésure de faire quoi que ce soit au cours de l’an 2034, au moment où notre Président tutsi Paul Kagame prendra sa retraite. A ce moment là, les hutus qui seront restés ne seront qu’à mésure de louer et applaudir ou tout simplement battre rythmiquement les mains pour notre famille le FPR Inkotanyi.

Nous voulions que les hutus qui seront capables de faire leurs études, puissent le faire dans de très mauvaises conditions, et en vendant leurs biens pour pouvoir payer leurs études. Nous avions prévu que les hutus qui seront à mésure de terminer leurs etudes dans ces conditions ne trouvent pas du travail. Nous voulions aussi que ceux d’entre eux qui trouveront du travail, ne trouvent que des travaux très négligés surtout dans l’enseignement à l’école primaire.

Nous avons ainsi très bien planifié d’attribuer des crimes de génocide que nous aurons commis à tous les hutus qui essayeront de combattre le FPR où qu’ils soient dans le monde, dans le but de ternir leur image. Cela se fera dans le but d’éviter que leur guerre ne soit jamais reconnue en tant que guerre juste, ayant une cause juste. Ces derniers seront chassés et tués par le FPR, partout où ils seront dans le monde, sans aucun secours.

Toute personne qui essayera de combattre le FPR où qu’elle soit dans le monde, sera chassé et tué par le FPR. Nous n’avons en aucun cas besoin de l’intelligence des hutus. Nous régnerons sur eux pendant plus de mille ans (1000 ans), après les avoir transformés en nos sujets.

VIVE LE FPR INKOTANYI

VIVE PAUL KAGAME

Auteur: Le Tutsi Sam Kayitare

Traduit par: Niyomugaba Jean de la Paix

Abavuga ko mu Rwanda hari ubwoko bwa kane bw’abiyita “abahutsi” bararangaza abanyarwanda, kandi bafite ipfunwe ryo kuba abo baribo ntacyo bitwaye!

$
0
0

Muri iki gihe, mu banyarwanda hari imvugo ivuga ko ngo abanyarwanda baba bagizwe n’amoko kane (4) aho kuba atatu (3) nk’uko ubundi tubizi nk’abanyarwanda. Abavuga batyo, ni abanyarwanda bamwe mu bakomoka ku babyeyi bafite amoko atandukanye, ise akaba umuhutu, noneho nyina akaba umututsikazi. Ikibazo gikwiye kumvikana, ni ukumenya niba umunyarwanda ukomoka ku babyeyi badahuje amako ahita agira ubwoko bushya butandukanye n’ubw’ababyeyi. Ibi bikaba bijyana kandi no kumenya inkomoko y’ubwoko bw’umwana cyane ku muryango nyarwanda.

Kuvuga ku moko y’abahutu n’abatutsi mu Rwanda ubu byahindutse icyaha. Usanga gusa byemerewe bamwe, abandi bakaba babibujijwe. Kubera iyo mpamvu, byatumye bamwe batangira kwihakana ubwoko bwabo, abandi ndetse batangira gushaka uko baba hagati muri ayo moko bahimba ubundi bwoko harimo abahutsi, aribo bakomoka ku bahutu no ku batutsi.

Iyo babivuga batyo ariko, usanga baba birengagije ko mu banyarwanda atari bo bonyine bakomoka ku babyeyi badahuje amoko. Hari n’abandi batari bacye, nabo bakomoka ku babyeyi badahuje amoko, kandi nyamara bo batigeze biyita ukundi gutandukanye n’abo abanyarwanda bemera ko ari bo koko. Nk’uko bizwi mu muco nyarwanda yemwe n’ahatari hacye kuri ino si, abantu akenshi bakunze kwitirirwa ubwoko bwa ba se.

Ibimaze kuvugwa biterwa n’uko abanyarwanda bari mu Rwanda mbere y’uko FPR-Inkotanyi yigarurira ubutegetsi babyemeraga kandi ni nako babyemera. Ikindi kandi n’abazanye na FPR-Inkotanyi baturutse imihanda yose nabo ntibahise babihakanye, kuko ahubwo banarushijeho kubitsindagira, bereka abatarashakaga kubyumva nk’uko bizwi ko bibeshye! Aha twavuga ko abambari b’agatsiko ka FPR basigaye bahindagura amazina mu rwego rwo kujijisha, bagirango bivaneho ibyaha bakoze mu Rwanda.

Muri iyi nyandiko, tugiye gusesengura ikihishe inyuma y’iyi myitwarire aho abanyarwanda bakomoka ku babyeyi bafite amoko anyuranye badukanye “formule” bise “abahutsi”, maze turebe niba koko nabo biyumva nk’ubundi bwoko butandukanye n’amoko asanzwe tumenyereye mu Rwanda ariyo Abatwa, Abahutu n’Abatutsi.

Nk’uko tumaze kubivuga, iya “formule” yabyaye inyito “abahutsi”, yakomotse ku ijambo “hutsi”, naryo ryabonetse hafashwe umugemo wa mbere mu ijambo “hutu” ariwo “hu”, wahujwe n’umugemo wa kabiri mu ijambo “tutsi”! Umunyarwanda wese afite ise cyangwa nyina w’umuhutu na nyina w’umututsikazi cyangwa se, bityo bakamwita « umuhutsi », baba benshi bakitwa “abahutsi.”

Mbere yo kwinjira neza mu kibazo nyamukuru, twabibutsa ko abakomoka kuri ba se b’abahutu na ba nyina b’abatutsikazi, atari bose bibona nk’abahutsi. Ahubwo, bamwe muri bo, bemera badashidikanya, bemye kandi nta n’ipfunwe na rikeya bafite ko ari abahutu, cyangwa abatutsi nk’uko umuco nyarwanda ubyemera.

Ubundi birasanzwe ko mu buryo bw’amaraso (biologically), umuntu wese aba afite 50% by’amaraso ya se, na 50% by’amaraso ya nyina. Aha, tukaba twagendera ku ngingo ebyiri, mu kureba impamvu yaba yaratumye abanyarwanda bahitamo gufata ubwoko bwa ba se, aho gufata ubwa ba nyina nyamara babatwita, bakanabonsa! Impamvu y’iyi ngingo yasobanurwa n’uko umugore ugiye gushaka, asanga umugabo nta bana avanye iwabo. Umugore rero ategereza guhura n’umugabo kugirango atwite, anabonse nyuma yo kubabyara.

Aha, niho hava ko abana bafata ubwoko bwa ba se, kuko umugore wabatwise, aba yarabahawe n’umugabo. Indi ngingo, ni uko iyo umugore yahukanye agasubira iwabo ajyanye abana, mu Kinyarwanda baravuga ngo yahukanye, ajyana abana b’abandi! Ibi bigashimangira biriya mvuze haruguru, ko mu Kinyarwanda bafata ko abana ari ab’umugabo, ko atari ab’umugore n’ubwo abatwita akanabyara ndetse akanabonsa. (Uretse ko n’undi aba aticaye kuko abavunikira mu buryo bunyuranye).

Muri iyi nyandiko, tugiye kurebera hamwe abo abanyarwanda bakomoka ku moko anyuranye bari kwitwa bo, iyo iriya “formule” navuze haruguru iza kwemerwa. Abo ni “abahutsi” nyine, “abatutu”, “abatwatsi”, “abatutwa”, “abahutwa” ndetse n’” abatwatu.”

  1. “Abahutsi”

Abahutsi ni abakomoka ku babyeyi badahuje amoko, bakaba ba se ari abahutu, noneho ba nyina bakaba abatutsikazi. Aba, nibo babonekamo bariya bafite ipfunwe ryo kwitwa abo ari bo, kuko babishaka batabishaka ari abahutu. Aba, impamvu bashingiraho biyita abahutsi, bo ubwabo nibo bazisobanurira.

Ingero 2 zibereka ukuntu aba bahutsi ari abahutu, ni izi zikurikira:

  • FPR igeze mu Rwanda, muri bwa bwicanyi yakoze yibasira abahutu, banze ko bwitwa genocide kandi mu by’ukuri ari yo! Iyo FPR/APR/RDF yanagiye yica abantu bafite ba se b’abahutu na ba nyina b’abatutsikazi, nk’uko yagiye yica abandi bahutu yagendaga ihiga aho inyuze hose mu Rwanda kuva iteye (1990), ndetse n’ubu (2023) bikaba ari uko!
  • Ku butegetsi bwa FPR, abana bafite ba se b’abahutu na ba nyina b’abatutsikazi, bimwe n’ikigega FARGE amafranga yo kwiga muri Universities, kuko inkotanyi za FPR zayabimaga zivuga ko ziyabimye kubera ko ari abahutu. Mwibuke ko kiriya kigega cyashyiriweho abana b’abatutsi bagizwe imfubyi n’interahamwe, ariko nticyite ku bana b’abahutu bagizwe imfubyi n’inkotanyi za FPR/APR/RDF. (Mbega akarengane)!

Mu yandi magambo, nk’uko bigaragaye, umuhutsi wanze kwemera ko ari umuhutu, FPR/APR/RDF yarabimwemeje, imwumvisha ko atagomba kwihakana uwo ari we!!! Bivuga ko mu yandi magambo, aba biyise abahutsi, ni abahutu nk’abandi kuko bitemezwa n’ananyarwanda bari mu Rwanda mbere y’intambara gusa, ahubwo na FPR yarabyemeje. Bivuga rero ngo, tubyemere cyangwa tubyange, niko biri. Ikiruta ibindi, ni ukubyemera kuko ntacyo binatwaye rwose.

Ubundi se ariko kuba umuhutu bitwaye iki? Erega ni muhumure mwemere abo muri bo, kuko kuba umuhutu nta pfunwe na rito biteye. Nimuhumure, genocide yakorewe abatutsi Kagame naFPR/APR/RDF babeshye ko yateguwe n’abahutu, ntabwo aribo bayiteguye. Genocide yakorewe abatutsi muri 1994 yateguwe na bamwe mu batutsi bavuye Uganda, itegurirwa Uganda. Mwibuke ko FPR/APR/RDF na Kagame bataratera, nta genocide yakorewe abatutsi yari yarabaye.

Abahutu n’abatutsi babanaga neza kurusha uko babanye ku bundi butegetsi ubwo aribwo bwose bwabayeho kuva u Rwanda rwaba u Rwanda, kandi ibyo mumaze kubibona. Mwibuke kandi ko Kagame Paul (w’umututsi) ari we wicishije abatutsi, abizi neza kandi abishaka! Ibyo, byabaye ari uko Kagame ari we wakomye imbarutso ya genocide yakorewe abatutsi, ubwo yatangaga itegeko ryo kurasa indege ya Nyakwigendera President Habyarimana, kugirango abatutsi bicwe, bityo afate ubutegetsi!

Mwibuke kandi ko Kagame abonye interahamwe zitarimo kwica abatutsi benshi nk’uko yabyifuzaga, yazoherereje aba techniciens b’abatutsi ba RPF bo kuzigisha uko zimara abatutsi ku bwinshi kandi vuba na vuba, kugirango ubwo bwicanyi bukunde bwitwe genocide yakorewe abatutsi! Mwibuke kandi ko hagati aho mu gihe genocide yabaga, Kagame yanohereje intumwa i New York arizo ba Bwana Gerald Gahima na Claude Dusayidi kujya kwanga ko abazungu batabara abatutsi muri 1994, kandi ari byo byari bikwiye icyo gihe!

Uretse n’ibyo kandi, Madame Carla Del Ponte wari Umushinjacyaha mukuru wa ICTR (International Criminal Tribunal for Rwanda) cyangwa TPIR (Tribunal Penal International pour le Rwanda) yemeje ko kurasa indege ya nyakwigendera President Habyarimana kwari ugutegura genocide yakorewe abatutsi.

Ikindi kandi cyamenyekanye ni uko kuba kugeza ubu FPR/APR/RDF yanga ko abantu bayo (abatutsi bavuye Uganda n’ahandi) bakekwaho uruhare muri genocide yakorewe abatutsi babaga mu Rwanda mbere ya 1990 bafatwa, biterwa n’uko hari icyo yishinja. Mu yandi magambo, ni uko FPR izi ko ari yo yakoze ishyano mu Rwanda yicisha abatutsi twari twaribaniye neza mu mahoro n’ubumwe bya MRND (Mouvement Révolutionnaire National pour le Développement), none FPR ikaba itinya kubibazwa!

Kwiyita abo abantu batari bo, bifite ingaruka mbi cyane ku banyarwanda muri rusange. Aha, ni hahandi umuntu yiyitiriraga ubwoko atari bwo, yica abo mu bundi bwoko cyane akoresheje imbaraga nyinshi, byose ari ukugirango ashimwe n’abo mu bwoko yabaga yaharaniye kwiyita ngo kugirango bamwemere. Ibi na none bishobora gutuma uwiyitirira ubwoko butari ubwe, yica abo mu bwoko bwe ashyizeho umwete kugirango yitirire ubwicanyi ubwoko yiyitiriye.

Ndatanga ingero 2: Urugero rwa 1 ni uko hari abahutu bari muri FPR biyise abatutsi, noneho ntibarengere abahutu bicwa na yo, byose ari ugushaka kwereka FPR ko ari abatutsi. Urugero rwa 2 ni uko hari abatutsi biyise abahutu mu nterahamwe, noneho bakajya bica abatutsi benshi nta mbabazi, byose ari ugushaka kwereka interahamwe ko ari abahutu badashidikanywaho (aba “techniciens” ba FPR). Igitangaje, umuntu yakwibaza impamvu yatumye interahamwe zitirirwaga abahutu zari ziyobowe n’umututsi Robert Kajuga, ntizibe zari ziyobowe n’umuhutu! Kuki Kajuga Robert yemeye ko hicwa abatutsi benshi, kandi ari umututsi?! Aha hari byinshi bigomba gusobanuka, kandi bigaragara ko we agomba kuba yari azi iyo ibintu byerekeraga muri kiriya gihe cya genocide ya 1994. Reka wenda ubwo Kajuga atakiriho tubyihorere, kuko n’ubundi atanakurikiranwa n’amategeko kuva atakiriho.  Ariko, ahangaha hakeneye gusobanuka neza, kugirango abanyarwanda tumenye amateka nyakuri y’ibyabaye iwacu, bityo kubeshya bishire, cyane ko hari bamwe mubo bakoranaga bya hafi ubu babaye abatoni mu ngoma ya FPR.

Abanyarwanda twagombye kwishimira abo turi bo. Iyi ngingo ikunze kugarukwaho cyane na Nyakwubahwa Perezida wa Guverinoma ya Republika y’u Rwanda ikorera mu buhungiro Padiri Thomas Nahimana hamwe n’abaministre bayigize, aho bakunze kwigisha ko buri munyarwanda wese yagombye kwishimira uwo ari we, ntihagire n’umwe ugira ipfunwe ry’ubwoko bwe, noneho kandi buri wese akamenya ko uburenganzira bwe burangirira aho ubwa mugenzi we butangirira.  Izo nama nziza bagiye bazitanga mu biganiro bitandukanye bakunze gukorera kuri Télévision yabo yitwa Isi n’ijuru TV,”cyane cyane mu kiganoro baherutse gutanga cyitwa: “Ijisho rya rubanda: Impinduka.” Ni na byiza ko abanyarwanda dukurikiza inama zose tugirwa n’iriya Guverinoma hamwe na Président wayo muri rusange. Ibi ndabyemeza kuko bimaze kugaragara ko ari bo bakunda abanyarwanda, kuko ubona ko aribo baharanira ineza y’abanyarwanda bose mu moko yabo yose, ugereranyije n’ibyakozwe na FPR kuva yajya ku butegetsi muri 1994 kugeza ubu muri 2023, aribyo kwica abanyarwanda no kubakenesha, aho kubarinda no kubateza imbere nk’uko ubusanzwe arizo nshingano z’ibanze z’ubutegetsi bukunda abenegihugu.

Koko rero byakabaye byiza buri munyarwanda yishimiye kuba uwo ari we, noneho akanamenya ko ako gaciro yumva afite n’undi agafite yitwa uwo ari we, maze twese tugaharanira nyabyo kwumva ko tugomba guharanira ubumwe bwa twese nk’abanyarwanda, aka cya gisakuzo ngo: “haburamo umwe ntitwarya!” Igisubizo kikaba “ishyiga ry’inyuma.” Byumvikana ko amashyiga agomba kuba ari 3, kugirango ashyigikire inkono imwe. Bivuga ko iyo habuzemo rimwe, ya nkono ntiba igishyigikiwe. Bityo, abanyarwanda tukwumva ko amahoro n’ubumwe ndetse n’amajyambere bya twese twabigeraho ari uko dufatanyije nk’abanyarwanda, ntawuvuyemo, nk’uko ariya mashyiga ashyigikira iriya nkono, ari uko afatanyije.

Tukiri ku biyita abahutsi, hari noneho n’uwo mperutse kwumva (simuvuze nzamuvumba), atanga urwenya mu kwezi kw’Ugushyingo 2021! Yavuzeko ngo yifuza kuba umututsi (kwitutsura), yifuza kubisaba President Kagame, ngo kuko abona aribyo byatuma atunga ibya Mirenge!

Aha rero Umuntu akaba yakwibaza niba Kagame ari we uha abantu kuba abatutsi bikanyobera! Uwo ubivuga atya, ubusanzwe nkunda ibitekerezo bye, ariko aha yaracyishe birantangaza! Yavuze ko afite ise w’umuhutu na nyina w’umututsikazi, ariko wakwumva ibyo avuga ugatangara, wa mugani wa ya mvugo, “ntashaka kureba réalité en face!” Uyu, ntashaka kureba réalité en face! Bisobanura ko adashaka kureba ukuri, ngo yemere icyo ari cyo! Sinzi ipfunwe agira aho arivana, cyane ko wenda byari kwumvikana ko yari kuba afite aho ashingira mu kugira iryo pfunwe mu kwihakana kuba umuhutu, iyo abahutu baza kuba ari bo bateguye genocide yakorewe abatutsi.

Wenda ahari umuntu yari kumwumva, n’ubwo nta wihakana uwo ari we. Uretse ko n’ubwo yari kuba yaranateguwe n’abahutu, ntibivuga ko yari kuba yarateguwe n’abahutu bose, kuko “icyaha ari gatozi.”Ni nk’uko ukuri kumaze kujya kugaragaza ko abatutsi ba FPR bavuye Uganda bateguye iyo genocide, bahanura indege ya Perezida Yuvenali Habyarimana, ndetse bakananga ko batabarwa; ibi nabyo bikaba bitavuga ko ari abatutsi bose bavuye Uganda bayiteguye. Gusa iyaba FPR yari yemeye, ikabwiza abanyarwanda ukuri kuri abo bantu bayo bagomba kwirengera ibyaha bakoreye abanyarwanda kuri ubwo buryo bwa gatozi nyine, maze bakabihanirwa. Ariko “nta mvura idahita”, umunsi ni umwe, bizahinduka tubamenye ku mugaragaro, kandi bahanwe.

Tukivuga iby’aba biyita abahutsi kandi ari abahutu, hari umugabo nabonye nawe ubisobanura neza, cyane ko we anitangaho urugero ku byamubayeho mu Rwanda rutegekwa n’inkotanyi. Uyu ni Bwana Eric Udahemuka, ubisobanura mu nyandiko ye aherutse gutangariza kuri Facebook yise: Rwanda politiki n’ubutabera: Abibeshya ko abatutsi mu Rwanda bari mu karengane kimwe n’abahutu ni abatazi uko ubutegetsi bw’abicanyi bwa FPR-Inkotanyi bukorera mu mwijima.” Muri iyi nyandiko ye, nakunze uko yerekanye neza neza uko yagiriwe akarengane yimwa akazi, noneho akanavuga ko inkotanyi ubwazo zagiye zimwibwirira ko zamwimye akazi kose yabaga yatsindiye, ngo kubera ko atari umututsi!

Ku bazi ubuhamya Bwana Eric Udahemuka yagiye atanga mu bitangazamakuru bitandukanye, aho yasobanuraga ibyago yagize ndetse n’impamvu zatumye afata iy’ubuhungiro, yasobanuye ko ise umubyara yari umuhutu, noneho nyina wamubyaraga akaba yari umututsikazi. Bivuga ko, inkotanyi kuba zitamubona nk’umututsi kandi nyina yari umututsikazi, bivuga ko zamwimye ako kazi kubera ko ari umuhutu. Ntabwo n’ubwo inkotanyi zigeze zireba ko nyina ari umututsikazi, noneho ngo zinamwite n’”umuhutsi”, nk’uko bamwe bibeshya babyiyita ! Ashwi da! Inkotanyi zamwimye akazi kandi yari agakwiye, kubera gusa ko ari umuhutu! Ikindi nanakundiye ibisobanuro Bwana Eric Udahemuka atanga, ni aho mu gusoza iyo nyandiko ye yabwiye abanyarwanda ati:”…Mujye mujijuka muce akenge…”, kandi ibi nibo rwose! Sinzi niba hari ahandi ku isi higeze haba ivangura nk’irikorwa n’inkotanyi mu Rwanda!

  • “Abatutu”

Abatutu, ni abanyarwanda bakomoka ku babyeyi badahuje amoko, ba se bakaba abatutsi, naho ba nyina bakaba abahutukazi. Abo batutu mvuze hano, mu Kinyarwanda ni abatutsi nk’abandi. Ntabwo bigeze bashaka guhunga ko ari abatutsi, mu gihe nyamara abiyise abahutsi bo bashatse guhunga kuba abahutu, kandi n’ubundi ari bo!

Ingero 2 zibereka ukuntu aba batutu ari abatutsi, ni izi zikurikira:

  • FPR imaze gufata ubutegetsi mu Rwanda, abantu babaga bafite ba se b’abatutsi na ba nyina b’abahutukazi yabahaye imyanya mu butegetsi ndetse no mu gisirikare cyayo, nk’uko yabikoreraga abatutsi basanzwe (bafite ababyeyi bombi b’abatutsi).
  • Ku butegetsi bwa FPR, abana bafite ba se b’abatutsi na ba nyina b’abahutukazi, FARGE yabahaye amafranga yo kwiga muri za universities nta kibazo na gito, nk’uko yabikoreye ababaga bafite ababyeyi bombi b’abatutsi. Mwibuke ko abafite ba nyina b’abatutsikazi na ba se b’abahutu bo FPR yabimye amafranga yo kwiga za universities n’ibindi byiza by’igihugu, ibahora gusa ko ari abahutu, nk’uko n’ubundi nta kindi yabamariye uretse kubica ikivunga, imyaka ikaba ibaye 29!

Mu yandi magambo, umututu we nta n’ubwo yigeze yirirwa ashyiraho imbaraga yerekana ko ari umututsi, kuko FPR yamufashije neza neza kwemeza ko ari umututsi nk’abandi batutsi ! Mu gihe “abahutsi” bo bakoreshaga imbaraga nyinshi ngo berekane ko ari abatutsi, nyamara ntibamenye ko FPR yabaga yakoze iperereza, ikamenya neza neza ise w’uwo wiyise umuhutsi ubwoko bwe, maze ikemeza ko ari abahutu. Bityo, FPR ikabima ku byiza by’igihugu birimo n’amashuri, kuko kuri yo abo ni abahutu, nk’uko yabigenje ku bahutu muri rusange. Uretse ko ari nako mu Kinyarwanda biri, ubwoko bw’umuntu ni ubwa se! FPR yafashije “umututu” kwerekana ko ari umututsi, mu gihe yanafashije uwiyise “umuhutsi” kumwereka ko ari umuhutu, kandi bose bakomoka ku bahutu n’abatutsi! Ibyo niko bimeze rwose!

  • “Abatwatsi”

Abatwatsi ni abanyarwanda bakomoka ku babyeyi badahuje amoko, ise ari umutwa, nyina akaba umututsikazi. N’ubwo atari benshi, ariko barahari. Aba batwatsi mvuze hano, mu Kinyarwanda ni abatwa nk’abandi bose. Cyera ibwami, ngo abatwa bari mu ngabo z’umwami. Cyera mu mateka y’u Rwanda, iyo umwami yakundaga abakuru b’ingabo ze cuangwwa abagaragu be, ngo yashoboraga kubashyingira abagore bo mu bwoko bundi burimo abatutsikazi cyangwa abahutukazi mu rwego rwo kubashimira, cyane ko n’ubundi ngo abagore bose babaga ari ab’umwami. Umwami ngo yashoboraga kugaba abagore, nk’uko yagabaga imisozi, inka n’ibindi byiza byariho cyera ku ngoma ya cyami mu Rwanda. (Aya ni amwe mu mateka y’u Rwanda).

  • “Abatutwa”

Abatutwa ni abanyarwanda bakomoka ku babyeyi badahuje amoko, ise ari umututsi nyina akaba umutwakazi, iyo ya formule iza kwemerwa. Aba nabo n’ubwo atari benshi, ariko barahari. Mu Kinyarwanda, abatutwa ni abatutsi nk’abandi bose. Uwahakana ibi, azatekereze ya mvugo ivuga “kujya kwivuza umugongo….” Iyi mvugo, isobanura ko hari abagabo bamwe baba abatutsi cyangwa abahutu, bajyaga gusambanya abatwakazi bababengutse nk’uko babenguka abandi bose, maze bakabyita ko ngo bagiye kwivuza umugongo!

None se hari umugani waciwe mu Kinyarwanda utaraganaga akariho nyine nk’uko twabibonye haruguru? None se abo bajyaga kwivuza iyo migongo, tuvuge se ko mubyo bakoraga hatavukagamo abana? Birumvikana ko havukagamo abana. None se abo bana ni bande, bafite bwoko ki? Igisubizo ni uko abo ari abatutwa, tugendeye kuri ya formule y’abahutsi, n’inkotanyi zahakanye. “Muzabeshye abahinde”, abanyarwanda bo turaziranye rwose ntitukabeshyane. Tujye tunibuka ko “uwendeye nyina ikuzimu yamenyekanye.”ababeshya mureke kubeshya.

  • “Abahutwa”

Abahutwa ni abanyarwanda bakomoka ku babyeyi badahuje amoko, ise ari umuhutu, nyina akaba umutwakazi, iyo ya formule y’”abahutsi” iza kuba yaremewe. Aba nabo n’ubwo atari benshi, ariko barahari. Mu Kinyarwanda, abo umuntu yakita abahutwa akurikije iriya formule, ni abahutu nk’abandi bose. Uwahakana ibi na none, atekereze ya mvugo ivuga “kujya kwivuza umugongo….” Iyi mvugo, isobanura ko hari abagabo bamwe baba abatutsi cyangwa abahutu, bajyaga gusambanya abatwakazi bababengutse nk’uko babenguka abandi bose, maze bakabyita ko ngo bagiye kwivuza umugongo! None se nyine hari umugani waciwe mu Kinyarwanda utaraganaga akariho? None se abo bajyaga kwivuza iyo migongo, tuvuge se ko mubyo bakoraga hatavukagamo abana? Birumvikana ko havukagamo abana, kandi abo bana ni abatutwa, tugendeye kuri ya formule itaremewe n’abanyarwanda.

  • “Abatwatu”

Abatwatu ni banyarwanda bakomoka ku babyeyi badahuje amoko, ise ari umutwa, nyina akaba umuhutukazi. Aba nabo n’ubwo atari benshi, ariko barahari. Mu Kinyarwanda, abatwatu ni abatwa nk’abandi bose. Nk’uko twabibonye haruguru, cyera ibwami, ngo abatwa bari mu ngabo z’umwami. Byumvikana ko mu bakuru b’ingabo umwami yakundaga, yashoboraga kubashyingira abagore bo mu bwoko bundi burimo abatutsikazi cyangwa abahutukazi mu rwego rwo kubashimira, cyane ko n’ubundi ngo abagore bose bari ab’umwami. Byumvikana ko uko umwami yagabaga inka n’imisozi, yashoboraga no kugaba abagore. (Aya nayo ni amwe mu mateka y’u Rwanda).

Mu gusoza ino nyandiko, tubonye nyamara ko burya hari abanyarwanda batari bacye, bakomoka ku moko atandukanye, atari gusa abahutu n’abatutsi (abahutu n’abatutsikazi ndetse n’abatutsi n’abahutukazi). Twabonye ko harimo abo biyise abahutsi (batari bose), tubona nyamara ko hari n’abari kwiyita abatutu, ariko batabyiyise kuko bo bemera neza ko ari abatutsi. Abandi twabonye ni abari kwiyita abatwatsi ndetse n’abatutwa. Abari kwiyita abatwatsi bemera ko ari abatwa, noneho abari kwiyita abatutwa bakaba bemera ko ari abatutsi. Abandi twabonye ni abari kwiyita abahutwa n’abatwatu. Abahutwa bemera ko ari abahutu, mu gihe abatwatsi bemera ko ari abatwa.

Byumvikana ko aba bose batigeze bihakana abo bari bo, kuko batirengagije umuco nyarwanda ubaha kuba abo bari bo, hagendewe ku bwoko bwa ba se. Ni ukuvuga ko babarirwa mu moko y’abanyarwanda dusanzwe tuzi, ariyo Abatwa, Abahutu n’Abatutsi. Harya ubwo, umunyarwanda ufite ba sekuru bombi na ba nyirakuru bombi, na se na nyina badahuje amoko, we yakwitwa iki dukurikije iriya “formule” y’amafuti?!!! Dufashe urugero rw’umuntu ufite sekuru ubyara ise w’umuhutu, akagira nyirakuru ubyara ise w’umututsikazi; noneho akagira sekuru ubyara nyina w’umututsi na nyirakuru ubyara nyina w’umuhutukazi; noneho akagira ise w’umuhutu na nyina w’umutwakazi, uwo muntu yakwitwa iki? Ese tuzamwite “umuhutsitutuhutwa”, kuko numva ari ko yakwitwa, dukurikije iriya “formule”??!!! Ibi se murumva ari ibiki koko?!!!! Nk’uko biboneka, ibi rwose nta shinge na rugero bifite!

Maze rero Banyarwanda Banyarwandakazi, Batwa, Bahutu namwe Batutsi, abiyita abahutsi nimureke kuyobya rubanda mubabeshya. Mureke kubeshya abanyarwanda, twese turaziranye. Abashaka kwiyita abo batari bo, bagomba kwisubiraho, kuko n’ubwo ubusanzwe FPR yo igaragaza ko ifite impamyabushobozi y’ikirenga (PhD) mu kwica no kubeshya, ntabwo yigeze yemera ko muyibeshya kuko itigeze ibibeshyaho. Abiyise abahutsi yabafashe nk’uko yafashe abahutu kuko izi ko muri abahutu; maze abari kwiyita abatutu ibafata nk’uko yafashe abatutsi kuko izi ko ari abatutsi. Mbese, uwashidikanyaga ku bwoko bwe cyangwa wabwirengagizaga nkana, FPR yamusobanuriye uwo ari we! Umuntu yashima abari kuba abatutu, abatwatsi, abatutwa, abahutwa n’abatwatu, kuko bo banze kubeshya, bakemera kuba abo bari bo nk’abatwa, abahutu cyangwa abatutsi. Abandi umuntu yashima, ni abakomoka kuri ba se b’abahutu na ba nyina b’abatutsikazi banze kubeshya no kugwa muri uriya mutego w’iriya“formule” itampaye agaciro, bemera neza abo bari bo!

Mu yandi magambo, bahagaze bemye, bemerako ari abahutu, nk’uko umuco nyarwanda ubyemeza, ndetse na FPR ikaba yaraje na yo ari ko ibyemeza. Gusa ikibabaje ni uko iyo FPR yo yabikoresheje mu nzira mbi, ifata abanyarwanda nabi ihereye ku bahutu ibica muri rusange, noneho ubu ikaba igerereye n’abatutsi babaga mu Rwanda mbere y’uko itera u Rwanda, cyane ko yanabatanzeho ibitambo yanga kubatabara. Ibi bikaba byarabaye nyuma y’uko iyo FPR ikomye imbarutso ya genocide yishe abatutsi nabi, ndetse ikananga no kubatabara igihe bari mu menyo ya rubamba, ubwo bari basumbirijwe n’interahamwe zari zacengewe n’aba “techniciens” b’abatutsi ba FPR nk’uko bizwi!

Dufatanyirize hamwe nk’abanyarwanda twubaka urwatubyaye, twishimira kuba abo turi bo, tudategereje “kwihoma bihomoka,” kandi twirinda kubeshya kuko kubeshya ari byo byishe u Rwanda.

Erega “nta wanga nyina ngo arwaye ibinyoro”, kandi “nta wigira umujiji atari umujiji!”

UMWANDITSI

Niyomugaba Jean de la Paix.

Ingengabitekerezo yo kwita abahutu bose imbwa yatangijwe na Mgr Anaclet Mwumvaneza Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo none ikwiye u Rwanda rwose

$
0
0

Imvugo zihembera urwango hagati y’abahutu n’abatutsi b’intagondwa mu banyarwanda zirakomeza. Ubu buryo nibwo bwabaye intwaro ikomeye ya FPR-Inkotanyi ubwo yamaraniraga gufata ubutegetsi. Intego nimwe, ni ukureba icyarakaza abahutu bapfukiranywe, maze ab’ibihubutsi bagakoreshwa penalite, bigatuma iminsi ya FPR yicuma. Ubu rero byongeye. Bamwe badukanye imvugo zo kwita abahutu imbwa cyangwa abagaragu, yewe no kwerekana ko bakwiye gucishwa bugufi cyangwa bakavanwa mu nzira. Niyo mpamvu kubera iryo pfunwe, bamwe mu bahutu cyangwa abatutsi bafite inkomoko ku babyeyi badahuje amoko batangiye kwihimbira andi. Umuntu yakwibaza impamvu y’iyi mikorere cyangwa imyitwarire. Ese kuki iyi nkundura y’urwango iri kwiganza magingo aya? Yaba yarakijwe nande niba n’ubundi yari isanzweho?

Mu mwaka wa 2016 nibwo ishyano ryaguye muri diyosezi ya Nyundo ubwo inkuru y’uko uwari Padiri Anaclet Mwumvaneza atorewe kuba umwepiskopi wayo. Benshi barumiwe ndetse abandi bibaviramo kwijujutira Imana. Hari abagize bati : «Kuki Roho Mutagatifu yongeye kwibeshya ?» Aba biyibagije ko n’umunyarwanda yabivuze ati : « Hareshywa Nyiramukobwa nyamara hakazarongorwa Nyiranzaratsi » ! Inzira uyu mupadiri yanyuzemo agana ubusenyeri twakomeje kuyivugaho ariko reka twongere tuyigarukeho.

Uyu mugabo wahoze ari umwarimu wa Gatigisimu muri Paruwasi ya Rulindo avukamo nta muntu n’umwe uzi aho yize amashuri yisumbuye. Ibi bigahora bitera ikibazo kijyanye n’ubuswa bukomeje kumugaragaraho igihe afashe ijambo mu ruhame. Ndetse n’igihe muganira muri babiri hari aho agera yavuga ukumva amara yikaraze mu nda kubera guhuragura ibigambo bitajyanye n’uko wamukekaga nk’umuntu wihaye Imana. Uburyo avangura amoko akabikora atiramira ndetse agakura agahu ku nnyo byerekana ko ari umuswa cyane kuko na FPR avuga ko akorera yo irimunyamunya ikabikorana ubwenge.

Uko yageze mu iseminari nkuru ni irindi banga. Uko yayibayemo bizwi n’Imana yonyine. Nyuma yo kuba padiri nabyo ntawagira icyo abivugaho kuko ni umwanda gusa unahereye kuri Caritas Rwanda yasahuye ikamufasha kugura ubusenyeri amaze guhigika abari babufitiye igihagararo. Abo basigaye bamwaye kandi bubitse umutwe nk’uko shebuja Karidinali Kambanda atahwemye kubisabira abahutu b’abapadiri bose aho bava bakagera.

  1. Kwita abapadiri imbwa byatangiye ryari ?

Kuva navuka ni ubwa mbere numvise ko umuntu yihanukiriye agatuka umupadiri ngo ni imbwa. Anaclet Mwumvaneza yabikoze kenshi ariko ugasanga abo yubasiye ni abahutu gusa. Ese ko abapadiri batura igitambo mu izina rya Nyagasani Yezu Kristu ubwo iyo Anaclet Mwumvaneza abita imbwa ntaba atutse Imana ubwayo ? Ese ko abo yita imbwa baba basanzwe bamusabira mu gitambo cya Missa we abitekerezaho iki ? None se imbwa ishobora gusabira umuntu cg abantu ?

Bibaye ibitangaza imbwa ikavuga amasengesho kandi ikagira ibisabisho itura Imana nta handi yahera uretse gusabira izindi mbwa zene wayo ! Niyo mpamvu Anaclet Mwumvaneza ari umuswa adatekereza. Se ubundi ni kuva ryari uwihaye Imana yemerewe gutukana, kwiba cg kuronda amoko ? Uyu musenyeri azisuzume arebe neza ko nta dayimoni zimurimo. Kandi azace bugufi bamusengere. Niyanga azigorerwa.

2. Kuki abantu babita imbwa bakabyemera ?

Kwitwa imbwa ni cyo gitutsi gikomeye cyane mu muco w’abanyarwanda. Imbwa bisobanura umuntu utagira inkomoko kandi utagira n’icyerekezo. Niyo mpamvu bamwe mu bitwa imbwa usanga koko baremeye kuba zo. None se wansobanurira ute ko nka Padiri Antoine Nsingijimana hamwe na mukuru we ngo ni Guverineri badashobora no gushyingura uwabyaye mu cyubahiro bakamurekera ku gahinga nyamara bakambara amakoti bakabeshya rubanda ngo barayobora ! Umwe ni umwambari wa Mgr Anaclet, undi ni umwambari wa Kagame. Mbega abahutu bafite inda yasumbye indagu ! Bamenye ko urukiko rubategereje maze barye bagerura !

Hari na ba bapadiri duhora tuvuga ko batereranye intama bagahitamo kwinywanira n’ibirura ! abo nibo Anaclet Mwumvaneza yita imbwa maze bakitaba bati : karame ! Twirinze gutangaza amazina yabo ariko nibatisubiraho nta kabuza.

Umwanzuro

Ntabwo nanditse byinshi kuko ubwira abumva atavunika. Gusa nizeye ko buri wese amenye inkomoko yo gutukwa k’abanyarwanda bo mu bwoko bw’abahutu. Uwatangije ruriya rugamba azarurwana ariko ntazarutsinda kuko Imana yanga abirasi kimwe n’abandi banyangeso bose. Ntabwo rero ubuswa bw’uriya musenyeri cyangwa ubw’abapadiri bamwe bushobora kuzahinduka inyoroshyacyaha. Nta na rimwe.

Gutukana nibabicikeho kandi intebe bicayemo niba zitangiye kubahanda nibazihagurukemo bajye kuragira ingurube aho gukomeza guhohotera rubanda. Abahutu, abatutsi hamwe n’abatwa muri intwari z’iwacu, muri abagabo ntimukemere ko babatuka n’umunsi n’umwe kuko ugututse ab aatutse n’abakurambere bawe !

Umwanditsi: Sindambirwa Charles

COMMUNIQUÉ DE PRESSE: PRESIDENT THOMAS NAHIMANA CANDIDAT AUX ELECTIONS PRESIDENTIELLES DE 2024 AU RWANDA

$
0
0

I. Le Gouvernement du peuple rwandais en exil, dans sa réunion ordinaire du dimanche 08 octobre 2023

  1. APRÈS AVOIR RÉ-EXAMINÉ AVEC MINUTIE l’’histoire lointaine et récente du Rwanda qui montre que le gouvernement du parti unique du FPR-Inkotanyi a restauré  un régime  similaire à la monarchie féodale sous laquelle les citoyens  Rwandais ont été encore une fois réduits à l’état de serfs, soumis corps et âme à la classe dirigeante ; que nombreux  rwandais sont victimes d’injustices inacceptables , d’assassinats récurrents, de disparitions inquiétantes, d’ emprisonnements arbitraires, de confiscations injustes de biens, de destructions sauvages d’habitations, de déracinements des cultures vivrières et d’autres exactions similaires qui démontrent que les Rwandaises et les Rwandais ont été privés de presque tous leurs droits fondamentaux ;
  2. CONSIDÉRANT QUE l’économie du pays s’est littéralement effondré en raison d’une série de décisions politiques inappropriées qui ont miné le développement économique global ; à cela s’ajoute la volonté politique du FPR-Inkotanyi de paupériser la grande majorité du peuple rwandais et en  s’assurant que toutes les richesses et  les principales sources de revenus soient concentrés entre les mains d’un petit gang très proche du dictateur Paul Kagame ;
  3. CONSIDÉRANT QUE les jeunes, qui sont à juste titre le Rwanda de demain, sont gravement déprimés à cause du harcèlement systématique et des discriminations ouvertes qu’ils subissent  auxquels s’ajoute le fait qu’aucune politique cohérente n’a été mise en place pour donner aux jeunes l’espoir d’un avenir meilleur;
  4. CONSIDÉRANT QUE tous les organes de la Justice ont été transformés par la Junte du FPR-Inkotanyi en un outil de corruption, d’injustice, d’oppression et réduction au silence;
  5. AYANT NOTÉ le fait que les services de sécurité sensés protéger le citoyen, ont été transformés en instruments de terreur et de violence qui déstabilisent les Rwandais tant à l’intérieur du pays qu’à l’extérieur où ils ont trouvé refuge ;
  6. AYANT DÉCELÉ le cataclysme qui risque de s’abattre sur notre pays en raison des très mauvaises relations entre les dirigeants du FPR-Inkotanyi et les pays voisins principalement du fait  des attaques rebelles incessantes de l’armée de Paul Kagame, lesquelles rebellions sont menées dans le but de déstabiliser les régimes en place, exterminer les populations  et piller leurs ressources naturelles comme c’est le cas en République démocratique du Congo;
  7. AYANT CONSTATÉ que le régime dictatorial du FPR-Inkotanyi, par phobie de la Démocratie,  continue de monopoliser l’espace politique, malmenant, emprisonnant et assassinant plusieurs acteurs politiques de l’opposition et forçant d’autres à l’exil ; foule aux pieds  la Constitution de la République du Rwanda et d’autres lois en vue de se maintenir éternellement au pouvoir par force ;
  8. AYANT CONSTATÉ CLAIREMENT que le président Paul Kagame a abandonné ses fonctions de chef de l’État depuis trois ans pour des raisons jamais annoncées au public ; et que  certaines de ces fonctions normalement réservées par la Constitution au Président de la République sont illégalement exercées par le Premier Ministre Edouard NGIRENTE; et qu’a cela s’ajoute un faisceau d’indices de nature à prouver que le pouvoir suprême est pris en otage par des criminels et des malfaiteurs non encore identifiés  l’utilisant souvent et de diverses manières pour leurs intérêts égoïstes;  n’ayant constaté aucune volonté politique de redresser la situation  et corriger ces anomalies et dysfonctionnements graves au sommet de l’état pour un retour rapide à l’ordre constitutionnel  voulu par le peuple ;

II. LE GOUVERNEMENT DU PEUPLE RWANDAIS EN EXIL A  FORMULÉ  LES RESOLUTIONS QUI SUIVENT:

  1. Il estime que les ÉLECTIONS reste une bonne opportunité pour le peuple de consacrer une alternance susceptible de remplacer les mauvais dirigeants par de nouveaux leaders  aptes à mieux  protéger les vrais intérêts du peuple.
  2. Afin d’aider le peuple rwandais à sortir de la confusion, il a décidé de participer activement aux élections prévues en 2024 et de faire tout ce qui est en son pouvoir pour faire voler en éclat  toutes les entraves au processus électoral érigé par le FPR  afin que les élections puissent se dérouler de manière transparente.
  3. Il désigne et annonce au public  Padri Thomas NAHIMANA, son actuel président, comme son CANDIDAT  au poste de Président de la République.
  4. Il nomme un «  Comité de campagne » destinée à  épauler  le candidat dans sa campagne électorale, et  en voici les membres :
  • Madame Christiane UWIZERA (Présidente)
  • Monsieur Jean Bosco TWISHYIREHAMWE
  • Madame Félicité MWEMAYIRE
  • Monsieur Théobald RWAKA
  • Madame Jeanne MUKAMURENZI
  • Monsieur Justin SAFARI

III. La date d’arrivée au Rwanda pour le Candidat Président Padri Thomas NAHIMANA sera annoncée prochainement.

IV. LE GOUVERNEMENT DU PEUPLE RWANDAIS EN EXIL EXHORTE LE PEUPLE À:  

  1. Prendre son courage à deux mains et surmonter les chaines de la peur paralysante savamment entretenue par le FPR ;
  2. Suivre de près toutes les activités liées aux élections de 2024;
  3. Détecter et dénoncer  sans tarder les manœuvres inacceptables que le  FPR-Inkotanyi utilise pour truquer et voler des votes  ou pour nuire à d’autres candidats ;
  4. Participer aux initiatives visant à faire pression sur le FPR-Inkotanyi  en vue d’ouvrir l’espace politique et libérer tous les activistes, politiciens, journalistes et les nombreux citoyens emprisonnés injustement afin qu’ils recouvrent le droit de participer au vote des dirigeants dignes.
  5. Se rendre au bureau de vote en masse , le jour J. pour rendre effectif le changement révolutionnaire qu’ils désirent tant.

V. LE GOUVERNEMENT DU PEUPLE RWANDAIS EN EXIL DEMANDE À L’ARMÉE  ET À D’AUTRES SERVICES DE SÉCURITÉ:

  1. De renouveler le serment de loyauté envers la nation tout en se rappelant que :  défendre l’intégrité du territoire de son pays, c’est aussi se ranger du côté de la volonté du peuple qui s’exprime souverainement à l’occasion des élections libres et transparentes ;
  2. De renoncer à la coutume damnée de trahir le peuple pour défendre les intérêts égoïstes des dirigeants véreux.

VI. LE GOUVERNEMENT DU PEUPLE RWANDAIS EN EXIL DEMANDE AU GOUVERNEMENT DU FPR-INKOTANYI:

  1. De supprimer toutes les restrictions insensées imposées aux candidats de l’opposition;
  2. De délivrer des passeports rwandais à des candidats et leurs équipes  se trouvant à l’étranger, désireux de rentrer dans leur pays.
  3. D’entamer des  discussions  avec  les Candidats afin de se mettre d’accord sur la liste des membres de la «  Commission électorale nationale», plus  juste et indépendante.

VII. LE GOUVERNEMENT DU PEUPLE RWANDAIS EN EXIL DEMANDE AUX PAYS VOISINS ET AMIS:

  1. De suivre de près ces élections qui auront lieu au Rwanda en 2024;
  2. D’apporter au Gouvernement du peuple rwandais en exil et au peuple rwandais tout le soutien possible pour que ces élections puissent être transparentes et apaisées.
  3. De contribuer à la préservation de la victoire du peuple rwandais qui va résulter de ces élections.

Fait à Paris, le 10 octobre 2023

Signé par

Mr. Joseph NAHAYO

Ministre à la Présidence, Chargé des activités du Conseil des Ministres

Viewing all 353 articles
Browse latest View live