Quantcast
Channel: Le Prophete
Viewing all 353 articles
Browse latest View live

Twizihize Isabukuru y’ubwigenge duharanira kwitorera abayobozi batunyuze mu 2017

$
0
0

logo

TWIZIHIZE ISABUKURU Y’UBWIGENGE BW’ U RWANDA DUHARANIRA KWITORERA ABAYOBOZI BATUNYUZE MU 2017.

1.Birakwiye kandi biratunganye kwizihizanya ishema ryinshi isabukuru y’Ubwigenge bw’U Rwanda ku ncuro ya 54. Buri munyarwanda wese, aho ari hose ,akwiye rwose kwerekeza umutima ku mateka y’igihugu cye, akibuka uko cyavuye mu maboko y’Umukoloni, kigahabwa ijambo mu ruhando rw’amahanga, akibukana icyubahiro kandi akishimira Abalideri bitanze ngo ubwigenge bw’u Rwanda bugerweho barimo Nyaguhorayibukwa Gregoire KAYIBANDA na bagenzi be.

2.Ukwigenga k’u Rwanda si amateka akwiye gucamo Abanyarwanda ibice. Utazi aho yavuye ntamenya aho ageze n’aho yerekera. Uwiha guhinyura ubwigenge bw’u Rwanda cyangwa kubunenga ari mu ruhande rw’ikinyoma. Ukutigenga k’u Rwanda nta wundi kwari gufitiye inyungu uretse Umukoloni na gashakabuhake.

Ku isabukuru nziza nk’iyi birakwiye kwibukiranya ibihe by’ingenzi cyane by’amateka yacu tutagomba kwibagirwa.

3.Nyuma y’Italiki ya mbere Nyakanga 1962, abategetsi ba Repubulika ya mbere n’iyakabiri bakoze uko bashoboye bubaka ibikorwa byinshi by’iterambere ryafashije abaturage mu buryo bwinshi: amashuri,amavuriro, imihanda, amazi meza, amashanyarazi, amasoko, ibibuga by’indege, amazu y’ubuyobozi, n’ibindi. Kubihakana ni ukwirengagiza nkana amateka y’u Rwanda.

4.Kuva ku munsi w’ubwigenge kugera mu 1990, abayobozi b’igihugu cyacu bakoze n’amakosa atari make kandi akomeye yaje kugira ingaruka zikomeye mu gusenya ibyiza bari bararushye bubaka. By’umwihariko ntibashoboye gukumira no guhashya burundu amacakubiri ashingiye ku irondakoko n’irondakarere yabangamiye cyane ukwishyira n’ukwizana kwa bamwe mu benegihugu. Kubyirengagiza byasa no guhingira ku rwiri.

5.Naho guhera taliki ya 1/10/1990 igihugu cyinjiye mu ntambara y’amasasu isenya kandi ikica yatangijwe ku mugaragaro n’Ishyaka FPR-INKOTANYI. Guhera uwo munsi ntitwahwemye kwicirwa abacu no gusenyerwa ibyiza by’iterambere. Jenoside, itsembatsemba. ….byatutumazeho abantu hasigara « imfungwa, imfubyi n’amatongo « !

1962_IndependanceRwanda

6.Nyuma ya Nyakanga 1994 , FPR yifatiye ubutegetsi bwose, iyoboresha igitugu n’iterabwoba rikaze, yibagiza Abanyarwanda igisobanuro cy’ubwigenge baronse taliki ya 1 Nyakanga 1962 n’ukwisanzura kwa buri munyarwanda kwari ngombwa.

7.Hari ibikorwa by’iterambere bitari bike FPR yubatse muri iyi myaka 21 imaze ku butegetsi. Kutabyemera ni ukwigiza nkana cyangwa kwitiranya ibibazo.Ikibazo nyamukuru si ibikorwa byiza biriho kandi bigaragara, ikibazo ni ukumenya neza uwo bifitiye akamaro, no kumenya niba bizaramba!

8.Kuri iyi Sabukuru ngarukamwaka y’ubwigenge bw’u Rwanda, biragaragara kandi ko ikibazo cy’amacakubiri ashingiye ku irondakoko n’irondakarere ntaho cyagiye. Leta ya FPR-INKOTANYI ntiyashoboye kuyakumira no kuyarandura burundu. AHUBWO ndetse bigaragarira bose ko Ubutegetsi bw’igitugu bwa FPR bwakomeje kuyacirira, kuyahembera no kuyongerera ubukana. Ibyemezo byinshi bifatwa n’ubutegetsi bikitwa « Gahunda za Leta » nibyo bishyidika icyo kibazo.

9.Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rirahamagarira Abanyarwanda cyane cyane urubyiruko kutibagirwa ko ubwigenge bw’igihugu(Independence) n’ « Ukwishyira ukizana kwa buri mwenegihugu (Freedom) arizo ndangagaciro zisumba izindi zituma abaturage bashobora kubana mu gihugu kimwe, bareshya kandi batekanye. Bityo rero ubutegetsi bwose bwimika ubusumbane, ivangura n’iterabwoba bukaba budashobora kugeza igihugu ku iterambere rirambye kandi risangiwe.

10.Aho niho Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rihera ryemeza ko igihugu cyacu gikeneye Abalideri bashya( Nouvelle Génération) , batagize uruhare mu byaha bikomeye byasenye u Rwanda, cyane cyane ibyaha byo kumena amaraso no gusahura umutungo w’igihugu.

11.Turasaba Abanyarwanda bose kwizihiza Isabukuru y’ubwigenge baharanira mu buryo bwose bushoboka KUZITABIRA amatora ateganyijwe mu 2017 na 2018, bityo bakazitorera Umukuru w’igihugu ndetse n’Intumwa za rubanda zitaboshywe n’imyumvire ishaje yo gutegekesha iterabwoba, ikinyoma no gukubira ibyiza byose by’igihugu mu maboko y’Udutsiko duheeza abandi benegihugu, bagahindurwa Abagereerwa n’Inkomamashyi mu gihugu cyabo. Rubanda igomba kandi kwitegura bihagije kuzarengera amajwi yatanze mu gihe hagira ubagaruraho ka kageso ka « TORA AHA » cyangwa ako kwiba amajwi.

p151-c3-323-president-gregoire-karyibanda-1963

12. Niyo mpamvu twafashe icyemezo cyo gufata inzira tugatahuka mu Rwatubyaye bitarenze ukwezi k’Ugushyingo (11) 2016 kugira ngo dufatanye n’Abanyarwanda bari mu gihugu muri iyo gahunda nziza yo  » Kwunga abenegihugu kugira ngo dufatanye kwiyubakira U Rwanda-Moderne « (TOGETHER TO MODERNIZE RWANDA).

13. Turarikiye Abanyarwanda batuye mu gihugu cy’Ububiligi kuzitabira Igiterane kidasanzwe cyo kubasezeraho tuzakora ku cyumweru taliki ya 31 Nyakanga 2016. Icyo giterane kizabera mu mujyi wa Buruseli, icyumba tuzahuriramo muzakimenyeshwa bidatinze.

14. Twifurije umunsi mwiza umunyarwanda wese, ari uri mu gihugu cyangwa hanze hacyo, ari ufashwe neza n’ubutegetsi buriho cyangwa uwo bwagize nyagupfa, …iyi sabukuru y’ubwigenge ibabere UMUNSI W’AMIZERO : Dore impinduka ngiyi yaje kandi nta kigishoboye kuyisubiza inyuma.

Uwemera nahaguruke aze dufatanye urugendo.

Harakabaho u Rwanda rwigenga
Harahakabaho Abanyarwanda batewe ishema no guharanira ukwishyira ukizaza kwa buri mwenegihugu.

Padiri Thomas Nahimana,
Umuyobozi w’Ishema Party
Umukandida wa Opozisiyo mu matora y’umukuru w’igihugu yo mu 2017


KUJYA GUKORERA POLITIKI MU RWANDA: Umukandida wa Opozisiyo Padiri Thomas Nahimana n’ intumwa ayoboye bakiriwe n’Ubuyobozi bwa COMMONWEALTH.

$
0
0

20160704_135519
KUJYA GUKORERA POLITIKI MU RWANDA: Umukandida wa Opozisiyo Nyakubahwa Padiri Thomas Nahimana n’ intumwa ayoboye bakiriwe n’Ubuyobozi bwa Commonwealth.

1. Nyuma y’ingendo z’ingirakamaro zakorewe mu bihugu bya Australia, Leta zunze ubumwe z’Amerika na Canada ndetse no mu muryango w’ubumwe bw’ibihugu by’Uburayi, Nyakubahwa Padiri Thomas Nahimana, umukandida wa Opozisiyo mu matora ya Perezida wa Repubulika azaba mu 2017, hamwe n’intumwa ayobowe bakiriwe n’Ubunyamabanga bw’Umuryango wa Commonwealth, kuri uyu wa mbere taliki ya 4 Nyakanga 2016.

2. Muri uru ruzinduko bakoreye i Londres mu Bwongereza, guhera taliki ya 3 kugeza ku ya 5 Nyakanga 2016, Nyakubahwa Padiri Thomas Nahimana yari aherekejwe na Délégation y’abarwanashyaka batandatu bahagarariye Ishyaka ISHEMA na Coalition ya Nouvelle Génération.

3.Impamvu nyamukuru yagenzaga aba Bataripfana ni ugusobanurira byimbitse ubuyobozi bwa Commonwealth ibibazo bikomeye bihangayikishije abaturage muri iki gihe cyana cyane URUBYIRUKO bikanabuza Demokarasi gutera imbere mu Rwanda, bikaba bishingiye ahanini ku miyoborere mibi y’Abategetsi b’igihugu bakomoka mu Ishyaka rukumbi rya FPR n’abambari baryo batagihisha ko bashaka kwihambira ku butegetsi ubuziraherezo hagamijwe gukomeza kwikubira ibyiza byose by’igihugu.

4.Indi ngingo ibiganiro byibanzeho ni iyerekeye amatora y’ Umukuru w’igihugu n’ay’ Intumwazarubanda ateganyijwe mu mwaka w’2017 n’uw’2018, Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rikaba ryarafashe umwanzuro udakuka wo kuzayagiramo uruhare. Hasobanuwe inzitizi zose Ishyaka rya FPR Inkotanyi rigenda rishyiraho hagamijwe cyane cyane kubangamira no kwigizayo abakandida nyakuri ba Opozisiyo.

5.Bashyikirije ubuyobozi bwa Commonwealth ingingo z’ingenzi zubakiyeho Umushinga wa politiki witwa  » Together to modernize Rwanda » (Kunga Abanyarwanda kugira ngo bafatanye kwiyubakira u Rwanda-moderne »; Rassembler pour moderniser le Rwanda ) umukandida Padiri Thomas Nahimana ateganya gushyikiriza Abanyarwanda mu minsi ya vuba aha.

6.Reka twibutse ko U Rwanda rwinjiye mu muryango wa Commonwealth mu mwaka w’2009, Leta ya Paul Kagame ikaba yari yijeje uwo muryango ko izakora ibishoboka byose, igashingira imiyoborere y’igihugu ku mahame n’indangagaciro z’uwo muryango arizo Demokarasi (Democracy) imiyoborere myiza ( Good governance), igihugu kigendera ku mategeko abereye abenegihugu ( Rule of law), kubaha uburenganzira bw’ikiremwamuntu (Human rights), n’iterambere rirambye kandi risaranganyijwe ( Social and economic development).

7.Nyakubahwa Padiri Thomas Nahimana na Delegation bajyanye mu butumwa barashimira babikuye ku mutima Abayobozi bakuru ba Commonwealth ku kuba babakiriye neza, bakabatega amatwi, bakaganira mu mutuzo no mu bwubahane.

Harakabaho ISHEMA ry’u Rwanda na Nouvelle Génération,

Harakabaho Repubulika y’u Rwanda,

Harakabaho umuryango wa COMMONWEALTH.

logo

Chaste GAHUNDE, Umunyamabanga Nshingwabikorwa,
ISHEMA ry’u Rwanda

The Commonwealth Secretariat welcomes Rev Father Thomas NAHIMANA and his delegation.

$
0
0

20160704_135523

The Commonwealth Secretariat welcomes Rev Father Thomas NAHIMANA and his delegation.

1.After his visits in Australia, Canada, the United States of America and at the European Union office, Reverend Father Thomas NAHIMANA, the presidential candidate of the Rwandan opposition for 2017 elections and his delegation met the Commonwealth Secretariat on July 4th, 2016.

2.It was on the agenda of the trip held in London, UK, from July 3rd to 5th, 2016 on which Rev Fr Thomas NAHIMANA was accompanied by a delegation of six politicians from ISHEMA Party and the New Generation Coalition.

3.The main objective of the visit was to discuss with the officials of the Commonwealth Secretariat the main challenges facing the people of Rwanda, especially the youth, challenges that hinder the promotion of Democracy in Rwanda. These are evidenced by the bad governance style of the leaders and the acolytes of the ruling party, the Rwandese Patriotic Front (RPF) who want to overstay in power and to continue the appropriation of all the national wealth at the expense of the social welfare.

4.A further topic raised was the 2017 presidential elections and the 2018 parliamentarians in which ISHEMA Party and the New Generation Coalition decided to participate. The delegation exposed all the modus operandi used by the RPF in order to block the candidatures of the true opposition.

5.The delegation took the opportunity to present to the officials of the Commonwealth Secretariat the campaign manifesto titled “TOGETHER TO MODERNIZE RWANDA” which will be launched and shared with the Rwandans by Rev Fr Thomas NAHIMANA in upcoming days.

6.It should be recalled that Rwanda joined the Commonwealth in 2009 on the condition that the government of Rwanda should make efforts to abide with the principles and values of the Commonwealth which are Democracy, Good Governance, Rule of Law, Human Rights as well as Social and Economic Development.

7.Rev. Fr. Thomas NAHIMANA and his delegation appreciate the officials of the Commonwealth Secretariat for their hospitality, their attention and their inputs during the discussions held in mutual respect.

Long live ISHEMA Party and the New Generation of Leaders

Long Live the Republic of Rwanda

Long live the Commonwealth

logo

Done at Paris, on July 05th, 2016
Chaste GAHUNDE,
Executive Secretary
ISHEMA Party.

ISHEMA PARTY : Gutanga inshingano.

$
0
0

yvonne_ishema
ISHEMA PARTY : Gutanga inshingano

1.Mu rwego rwo gushyira mu bikorwa icyemezo cyafashwe na Kongere y’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda  yateraniye i Buruseli kuva taliki ya 15 kugeza ku ya 17 Mutarama  (1) 2016;

2.Dushingiye kandi ku mwanzuro w’inama ya Komite Nyobozi y’Ishyaka Ishema yateraniye  i Paris taliki ya 19 Kamena(6)2016;

3.Turamenyesha Abarwanashyaka bose b’Ishyaka Ishema, abakunzi baryo na rubanda  ko Madame Yvonne UWASE yahawe inshingano  zikurikira:

(a) Komiseri ushinzwe Ubukangurambaga  (Commissaire à la mobilisation)

(b)Umukozi n’umuyobozi w’ibiro by’ubunyamabanga buhoraho ( Secretariat permanent ) bw’ishyaka Ishema guhera taliki ya 1 Nyakanga ( 7 ) 2016

(c)Ushinzwe  Caisse y’Ishyaka ( Caissière ) nk’umufasha w’Umunyamabanga mukuru wungirije ushinzwe umutungo

 
4.Yvonne UWASE ni muntu ki ?

IMG-20160711-WA0007

Yvonne UWASE yavukiye ahahoze ari Byumba taliki ya 28 Ukwakira (10)1990. Amashuri abanza yayigiye mu Rwanda, ayisumbuye ayigira mu gihugu cy’Ubutaliyani. Afite Impamyabushobozi ya Licence muri Pharmacie.  Arubatse. Yvonne UWASE yinjiye mu barwanashyaka  b’Ishyaka Ishema rikimara gushingwa ndetse aza gutorerwa kuba Umuyobozi w’Ikipe Ishema ya Roma muri Kamena(6) 2015.

Madame Yvonne UWASE ni Umutaripfana w’intwari , w’umunyamurava n’umunyamahoro kandi azi kubana neza n’abandi. Akunda bidasanzwe igihugu cye cy’u Rwanda, akababazwa n’amateka y’intambara n’umwiryane yaranze Abanyarwanda, kugeza n’aho ahatakarije ababyeyi be. Yvonne UWASE yiteguye kwitanga mu buryo bwose bushoboka kugira ngo mu Rwanda hagere impinduka nziza, ingoma y’igitugu isimbuzwe ubutegetsi bushingiye kuri demokarasi itagira uwo iheeza.
IMG-20160711-WA0005
By’umwihariko Yvonne UWASE ni umukobwa ukunda urubyiruko rw’u Rwanda cyane cyane urw’abashomeri,abakene n’indushyi , ahora aruvuganira kandi ntahweme guharanira icyaruteza imbere.

Tumushimiye umuganda ukomeye yiyemeje gutanga  muri uru rugamba rwo  » Kunga Abenegihugu kugira ngo bafatanye kwiyubakira Rwanda-moderne »(Together to modernize Rwanda) kandi  twizeye ko muzamufasha gusohoza neza izi inshingano ahawe.

Bikorewe i Paris, kuwa 11 Nyakanga ( 7) 2016

logo

Padiri Thomas Nahimana,

Umunyamabanga mukuru w’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda.

 

Igihe kirageze : ISHEMA RY’U RWANDA NA NOUVELLE GENERATION BARABARARITSE MU BIGANIRO MBWIRWARUHAME BYO GUSEZERA KU BANYARWANDA BABA MU BULAYI NO MURI AFURIKA

$
0
0

Decollage-d-un-avion-de-la-Compagnie-Lufthansa_reference

Igihe kirageze : ISHEMA RY’U RWANDA NA NOUVELLE GENERATION BARABARARITSE MU BIGANIRO MBWIRWARUHAME BYO GUSEZERA KU BANYARWANDA BABA MU BULAYI NO MURI AFURIKA.

1. Mu rwego rwo gushyira mu bikorwa gahunda ishyaka ISHEMA na Nouvelle Génération bihaye no kuzuza amasezerano bagiriye Abanyarwanda yo kujya gukorera politiki mu Rwanda kugira ngo twegere rubanda maze dufatanye guharanira ko igihugu cyacu kigira ubuyobozi bushingiye kuri Demokarasi inyuze mu kuri no mu gusaranganya ibyiza by’igihugu,

2. Dushingiye kandi ku myanzuro ya Kongere isanzwe y’ishyaka ISHEMA yateraniye i Buruseli mu Bubiligi guhera tariki ya 15 kugeza kuya 17 Mutarama(1) 2016,

3. Nyuma y’ingendo zo gusezera ku batuye muri Amerika na Australia,

4. Twishimiye gutumira Abanyarwanda bose batuye mu bihugu by’Uburayi n’Afurika mu biganiro mbwirwaruhame byo gusezera biteganyijwe ku buryo bukurikira:

(1)Mu mujyi wa OSLO mu gihugu cya Noruveji (Norvege/Norway): Kuwa gatandatu tariki ya 23 Nyakanga (7) 2016 guhera saa munani z’amanywa (14h00). Hatumiwe abatuye mu bihugu bya Scandinavia bose. Icyumba bazahuriramo bazakimenyeshwa bidatinze.

(2)Mu mujyi wa BURUSELI mu gihugu cy’Ububiligi (Belgique/Belgium): Ni ku cyumweru tariki ya 31 Nyakanga(7) 2016 guhera saa munani z’amanywa (14h00). Tuzahurira kuri iyi aderesi : Rue Eloy 80, 1070 Anderlecht.

3.Mu mujyi wa MUNICH mu gihugu cy’Ubudage: Kuwa gatandatu tariki ya 3 Nzeri (9) 2016 guhera saa munani z’amanywa (14h00). Icyumba tuzahuriramo muzakimenyeshwa byihuse.

4. Mu mujyi wa LILLE mu gihugu cy’Ubufaransa: Kuwa gatandatu tariki ya 10 Nzeri (9) 2016 guhera saa munani z’amanywa (14h00). Icyumba tuzahuriramo muzakimenyeshwa mu minsi ya vuba.

(5) Mu mujyi wa LUSAKA mu gihugu cya Zambia: Kuwa gatandatu tariki ya 17 Nzeri (9) 2016. Icyumba tuzahuriramo muzakimenyeshwa bidatinze.

(6) Mu mujyi wa CAPETOWN mu gihugu cy’Afurika y’Epfo: Kuwa gatandatu tariki ya 24 Nzeri (9) 2016. Icyumba tuzahuriramo muzakimenyeshwa.

(7) Mu mujyi wa AMSTERDAM mu gihugu cy’Ubuholandi : Kuwa gatandatu tariki ya 1 Ukwakira (10) 2016. Icyumba tuzahuriramo muzakimenyeshwa vuba.

Muri ibi biganiro mbwirwaruhame, Padiri Thomas NAHIMANA umukandida wa Opozisiyo ku mwanya wa Perezida wa Repubulika mu matora ateganyijwe umwaka utaha wa 2017 hamwe n’Ikipe y’Abataripfana na Nouvelle Generation bazaganirira Abanyarwanda ku mushinga “Kunga abenegihugu kugira ngo babashe kwiyubakira Rwanda-Moderne”(Together to Modernize Rwanda).

*Hazabaho umwanya wo gutanga ubuhamya, kungurana ibitekerezo no kwakira inkunga yo gushyigikira ibikorwa byo gutangiza Ishyaka mu Rwanda na gahunda zijyanye n’amatora.

*Abafite ibibazo kuri uyu mushinga wo kujya gukorera politiki mu Rwanda bazahabwa umwanya wo kubaza kandi bahabwe ibisubizo bikwiye.

*Abifuza gufatanya natwe urugendo rugana i Rwanda nabo bazaze twumvikane kuri iyo gahunda y’ingirakamaro.

Mwese murararitswe ngo buri wese atange umusanzu we wo gushyigikira impinduka nziza isonzewe n’Abanyarwanda benshi cyane.

Nta wundi ubitubereyemo.

Bikorewe i Paris kuwa 12 Nyakanga (7) 2016.

logo

Chaste GAHUNDE,
Umunyamabanga nshingwabikorwa, ISHEMA ry’u Rwanda
Email:chaste.gahunde@gmail.com
Tél :00 33 64 36 01 311

Jean Damascene NTAGANZWA,
Visi-Perezida wa UDFR-IHAMYE
Email: ntaganzwa2001@yahoo.fr
Tél : 00 31 6 20 92 52 49

Abdallah AKISHURI,
Perezida wa FPP-URUKATSA
Email:amacumu.acanye@gmail.com
Tél: 00 33 7 58 17 30 72

Muzamfashe gusohoza neza inshingano!

$
0
0

FB_IMG_1468393353240

Muzamfashe gusohoza neza inshingano

Bataripfana bavandimwe , ncuti namwe mwese mwikundira Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda,
Ndabasuhuza. Ninjiye mu Ishyaka ry’Abataripfana kuko nakunze ibitekerezo bikubiye mu mushinga rishyize imbere, nshima n’abantu bayoboye uwo mushinga. Guca ukubiri na politiki yubakiye ku kinyoma ahubwo ugashyira imbere UKURI; ugahagarika ibyo guhora wigira  Nyamukubitwa, Nyamwigendaho cyangwa Ntibindeba ahubwo ukishakamo  UBUTWARI bwo kwitanga mu buryo bwose bushoboka ufatanya n’abandi kugira ngo UBUTABERA  bwimakazwe mu gihugu nk’icyacu cyazonzwe n’ubutegetsi bw’igitugu.

 

1. Gahunda dufite  ni ugushishikariza Abanyarwanda kwemera no kwakira :

(1) ko bareshya: nta nyagupfa, nta nyagukira,

(2)ko bafite uburenganzira bungana ku gihugu cyabo,

(3)ko bakwiye kureka politiki mbi yo gukurura bishyira hagendewe ku bwoko cyangwa akarere,

(4)  ko  politiki yubakiye ku ivangura iryo ariryo ryose ikwiye kwimwa intebe,

(5)ko igihugu kitagomba kuyoborwa n’ubushake bw’umuntu umwe ko ahubwo inzego zose (institutions ) zigomba kugendera ku mategeko ahuye n’ibyifuzo bya rubanda,

(6) ko abashoboye gutangiza imishinga ibyara ubukungu (entreprises )bakwiye gushyigikirwa na Leta nta mananiza

(7)ko Abanyarwanda bakwiye guterwa ishema no  kwimika umuco wo gusaranganya neza ibyiza by’igihugu (Justice sociale).

Ngurwo u  Rwanda-Moderne  Ishyaka Ishema riharanira,  ariko rudashobora kugerwaho abenegihugu bose batemeye kurenga amateka mabi yabatanyije !  Ngaho ahakomoka izina ry ‘ umushinga wenda  kugezwa ku Banyarwanda n’umukandida wacu ku mwanya wa perezida wa Repubulika,  Padiri Thomas NAHIMANA :  » Kunga abenegihugu kugirango dufatanye kwiyubakira u Rwanda-Moderne(Together to Modernize Rwanda ;  Rassembler pour moderniser le Rwanda ).

 

2. Ibyo nemeye,bikandyohera,  bikampagurutsa  nta kuntu ntabishishikariza abo nkunda.

 

Nimunyemerere rero  nibwirire urubyiruko rw’u Rwanda cyane cyane urw’abakene , abashomeri n’abatakigira amizero y’ejo hazaza,  nti : ISHEMA niryo shyaka ry’urubyiruko. Aho iwanyu mwibereye, mu Mirenge yose,   mu mujyi cyangwa mu cyaro,  nimusigeho gushidikanya : nimushakane, mujye inama, mukore amakipe Ishema ya batandatu,  batandatu,  nta nduru, ahasigaye mutegereze ukwezi  k’Ugushyingo(11) 2016 kuzazana Ishema mu Rwanda. Muzaryinjiremo ku manywa y’ihangu, murihe ingufu,  murifashe kuzabafasha ribakura mu bukene. ISHEMA ry’u Rwanda  niryo ISHEMA RY ‘ URUBYIRUKO.
Reka noneho mbwire abakuze aribo babyeyi bacu nti : igihe kirageze, nimuduhe umunani mwatuzigamiye ahasigaye natwe twishyirireho akacu mu kubaka u « Rwanda moderne ». Turabasaba inkunga cyane cyane iy’amafaranga kuko ikenewe cyane muri iki gihe cyo kujya gukorera politiki mu Rwanda, gushinga iri Shyaka mu gihugu no kugira uruhare mu matora ateganyijwe.  Twe turasanga inzira y’amatora ariyo iganisha ku Rwanda moderne dushaka kubaka. Gusa uko amatora yakozwe kugeza ubu biragayitse kandi turashaka gutanga umuganda wacu kugira ngo amatora ataha azakorwe mu buryo « moderne ».

 

3. Uwiyemeje kudutera inkunga y’amafaranga yayinyuza he ?

Komite Nyobozi y’Ishyaka Ishema yateranye taliki ya 19 Kamena (6) 2016 yagennye icyumweru kimwe mu kwezi tuzaharira gusaba inkunga yo gushyigikira gahunda yo kujya gukorera politiki mu Rwanda. Icyo cyumweru ni icyambere cya buri kwezi.  Nidukomanga ku rugi rwawe uzatwugururire.

 

Hari inzira enye wanyuzamo inkunga yawe :

 

(1). Shyira inkunga yawe  kuri Konti ya AIPAD-Ishema  ikurikira :

AIPAD-ISHEMA:
IBAN: FR76 3000 3010 2000 0372 8024 158
BIC: SOGEFRPP
RIB: 30003 01020 00037280241 58
 

(2). Nyuza inkunga yawe kuri Western Union cyangwa MoneyGram uyoherereza Madame Yvonne UWASE  ubarizwa mu gihugu cy’UBUTALIYANI.

(3).Shaka Yvonne UWASE umuhe inkunga yawe mu ntoki.

(4).Shaka Umutaripfana wese uri muri Komite Nyobozi y’Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda umushyikirize inkunga yawe mu ntoki,  nigera mu ISANDUKU Yvonne UWASE azaguhamagara abikumenyeshe.

Kuri buri mugiraneza wese utanze inkunga, ubunyamabanga buhoraho bw’Ishyaka ISHEMA  buzamuha icyemezo gisobanutse  ko bwakiriye inkunga ye.

UMWANZURO

Igihe kirageze ngo buri munyarwanda uciye akenge yumve ko impinduka nziza yifuriza igihugu cye itazagerwaho adatanze umusanzu we.  Kandi rero ntawe ufasha igihugu ngo cyo kizamwibagirwe.  Igihe ni iki rero, witegereza ejo.  This is the time.

Abakunda gusenga, nibasengere u Rwanda kugira amahoro kandi natwe badusabira gukomeza UBUTWARI.
Imana idusenderezeho imigisha, kandi Roho wayo aduhe kugira imyumvire mishya: Nta wundi ubitubereyemo !
 logo

Yvonne UWASE.

Tel & Whatsup : +39 351 253 8610

Email : partyishema@gmail.com
 

Ishema Party and the New Generation Coalition: Invitation to the farewell conferences

$
0
0

IMG-20160714-WA0006

Ishema Party and the New Generation Coalition: Invitation to the farewell conferences.

1. In order to materialize the plans of ISHEMA Party and the New Generation Coalition of leaders,

2. In order to honor the promise we made unto Rwandans to return to Rwanda to exercise our political rights and work hand in hand with the people as we struggle to build a nation where democracy prevails and based on values of the Truth , Intrepidness and Social justice,

3. Implementing the resolutions of the Congress of Ishema Party held in Brussels, Belgium from the 15th to the 17th of January 2016;

4. Subsequent to the farewell to the Rwandans living in Australia and America,

We are happy to invite all the Rwandans living in European and African countries to the farewell conferences scheduled as follows:

(1) In Oslo, Norway: on Saturday July 23rd 2016 from 2 pm (14h00). All the Rwandans living in Scandinavian countries are welcome. The meeting room will be communicated shortly.

(2) In Brussels, Belgium: on Sunday July 31st 2016 from 2 pm (14h00). We will convene at Rue Eloy 80, 1070 Anderlecht.

(3) In Munich, Germany: on Saturday September 3rd, 2016 from 2 pm (14h00). The meeting room will be communicated very soon.

(4) In Lille, France: on Saturday September 10th 2016 from 2 pm (14h00). The meeting room will be communicated without delay.

(5) In Lusaka, Zambia: on Saturday September 17th, 2016. The meeting room will be communicated in few days.

(6) In Capetown, South Africa: on Saturday September 24th, 2016, from 2pm (14h00). The meeting room will be communicated shortly.

(7) In Amsterdam, Netherlands: on Saturday October 1st 2016 from 2pm (14h00). The meeting room will be communicated shortly.

During these conferences, Rev Father Thomas NAHIMANA, the candidate of the opposition to the 2017 presidential elections will be joined by a Team of leaders from Ishema Party and the New Generation coalition to launch the campaign manifesto “Together to Modernize Rwanda”.

* The participants will:

· Hear testimonies, exchange views and ideas and donate their contribution towards the party registration and electoral campaign.

· Ask questions and get proper answers on the manifesto “Together to Modernize Rwanda”.

· Discuss the possibility to join us in our journey to Rwanda

All are invited to support the change which is needed by the majority of the Rwandans.

“NO ONE ELSE SHALL DO IT ON OUR BEHALF”.

Done in Paris, on July 12th, 2016.

logo

Chaste GAHUNDE,
Executive Secretary, ISHEMA Party
Email:chaste.gahunde@gmail.com
Tél :00 33 64 36 01 311

Jean Damascene NTAGANZWA,
Vice President, UDFR-IHAMYE
Email: ntaganzwa2001@yahoo.fr
Tél : 00 31 6 20 92 52 49

Abdallah AKISHURI,
President, FPP-URUKATSA
Email:amacumu.acanye@gmail.com
Tél: 00 33 7 58 17 30 72

POLITIQUE AGRICOLE 1995-2016 AU RWANDA: CONTRASTE ENTRE LES BELLES STATISTIQUES DE PRODUCTIONS AGRICOLES ET LES FAMINES CHRONIQUES

$
0
0

qM0SnP1G
Par Ndereyehe Charles [1]

1. Introduction

Le 24 février 2016, je publiai un article[i] en Kinyarwanda qui analysait les récentes publications[ii] parues sur l’agriculture au Rwanda. Comme dans les analyses antérieures [iii] – [iv], je soulignais encore que la politique économique du gouvernement rwandais, dominé par le FPR (Front Patriotique Rwandais), avait amené l’agriculture rwandaise dans l’impasse[v].

Beaucoup de journaux locaux continuent à publier dans le même sens, en mettant en exergue le contraste entre les statistiques luisantes d’augmentation des productions agricoles et les famines chroniques sévissant dans tous les coins du pays[vi].

Deux articles m’ont particulièrement impressionné. Le 1er, en anglais, du chercheur Dr. Neil Dawson, fait ressortir que la politique agricole du Rwanda a un effet néfaste pour les plus pauvres. Le 2ème, du 16/02/2016 et en Kinyarwanda, concerne la déclaration du Ministre de l’agriculture et de l’élevage, Mme Dr G. Mukeshimana, qui affirme que les problèmes de l’agriculture rwandaise sont liés à la régression de la recherche agricole[vii].

Ces deux personnalités montrent que les belles statistiques du gouvernement ne représentent pas les faits réels de terrain où l’autosuffisance alimentaire serait un acquis pour un grand nombre de Rwandais. Il est en effet de notoriété publique que les statistiques officielles sont souvent manipulées[viii], pour montrer une autre image[ix] de l’agriculture et du développement économique au Rwanda, qui seraient sur la voie d’assurer l’autosuffisance alimentaire. Pourtant tous les indicateurs économiques clignotent rouge[x], montrant la pauvreté et la famine !

En effet, selon le Rapport Mondial 2013 sur le Développement Humain, le Rwanda a un indice de Gini de 0,53 , qui le place parmi les pays les plus inégalitaires au monde. Les 10% les plus riches accaparent 40% des revenus, tandis que les 10% les plus pauvres se contentent d’à peine 3,5% des revenus. En réalité 82% de la population vit avec moins de 2$ USD par jour, la population en-dessous du seuil de pauvreté (celle qui vit avec moins de 1,25 $/j) est de 63,2% au lieu de 44,9% avancé par les chiffres officiels. La population qui croupit dans une pauvreté multidimensionnelle est estimée à 69% par ce même Rapport [xi] .

La presse locale [xii]§§ montrent des réalités économiques caractérisant la pauvreté, chiffres et images à l’appui, au moment où les officiels ont de la peine à accepter cette misère rwandaise qu’ils veulent cacher à l’opinion internationale. L’alibi malheureux, constitué par les infrastructures poussant comme des champignons dans “la très propre ville de Kigali”, cache ce terrible mal rongeant le petit peuple, décrit ainsi par Ansoms (2009): “Tout comme ailleurs, l’élaboration des politiques est une affaire contrôlée par les élites au Rwanda. La majorité des petits producteurs pauvres a sans aucun doute peu d’influence sur la situation politique. Les responsables de formulation des politiques ont peu de liens institutionnels ou personnels avec les questions de développement rural, et sont nombreux à avoir une attitude condescendante, voire méprisante, envers les petits producteurs pauvres pratiquant des formes «traditionnelles » d’agriculture ”[xiii] .

L’échec de la politique agricole FPR tient donc aux raisons principales suivantes:

– Les productions agricoles sont mal payées par les coopératives contrôlées par le FPR et au bout du circuit, par des sociétés de transformation ou de commercialisation attachées au FPR[xiv] ;

– La politique économique est loin de se soucier des agriculteurs-éleveurs ; elle met plutôt au centre de ses préoccupations des intérêts des sociétés omniprésentes du FPR[xv].

Voilà ce qui explique pourquoi la pauvreté généralisée en milieu rural. Malgré que l’enseignement primaire soit déclaré “gratuit”, des bambins sont incapables de fréquenter l’école à cause de la pauvreté[xvi] et de la faim[xvii] ; Ils errent plutôt dans des centres urbains ou s’adonnent à de petits boulots pour survivre[xviii]. Certaines autorités locales, pour ne pas rater leurs contrats de performance parfois insensés, utilisent les milices pour battre à sang des pauvres qui ne peuvent pas payer les mutuelles, ou pour les obliger à reconstruire leurs maisons détruites sous prétexte qu’elles ne répondent pas aux normes décrétées[xix].

Le présent article a donc pour objectif de commenter ou clarifier certaines observations faites dans les écrits de Dr Neil Dawson et du Ministre de l’agriculture et de l’élevage.

2. Matériels et méthodes:

Pour mieux cerner la problématique nous nous sommes appuyés sur les documents officiels ou publiés suivants:

– Programme d’intensification agricole au Rwanda[xx] ;

– Loi sur la réforme agricole [xxi] ;

– Publication de LPDI (Land Deal Politics Initiative)[xxii] ;

– Résultats de recherche agricole de l’ISAR (Institut des Sciences Agronomiques du Rwanda) seul ou en collaboration avec les Centres Internationaux de Recherche Agricole depuis 1979-1992[xxiii] ;

– Journaux locaux écrits en Kinyarwanda[xxiv].

Les informations recueillies ont permis de faire des observations sur la publication de Dr Neil Dawson, et la déclaration publique de Mme le Ministre de l’Agriculture et de l’Elevage, Dr G. Mukeshimana. Elles ont aussi donné l’opportunité de présenter un point succinct sur la recherche agricole au Rwanda 1930-1994.

3. Résultats et discussions

3.1. Publication de Dr. Neil Dawson[xxv].

L’article intitulé “Rwanda Hit Surprisingly Bad by the ‘Green Revolution”, en français « Rwanda est désagréablement surpris par la révolution verte» est clair. On y lit “Rwandan agricultural policies hurting the poorest of the poor”, en français «les politiques agricoles rwandaises heurtent les plus pauvres des pauvres».

Cette observation corrobore les réserves et inquiétudes que nous avons toujours exprimées envers la politique agricole du FPR. Des faits bien précis montrent que la politique économique en général et agricole en particulier, ne vise pas à sortir les agriculteurs de leur pauvreté :

– Le choix du système néo-libéral de paravent cache en fait un monopole flagrant des sociétés du FPR ;

– La réforme agricole visant la spoliation des agriculteurs de leurs terres et l’orientation très maladroite vers la monoculture sont des politiques catastrophiques pour les pauvres et ne visent qu’à favoriser les nouveaux capitalistes fabriqués ex-nihilo par le FPR et pour le FPR.

Dr. Neil Dawson est d’avis que forcer l’agriculteur à adopter la monoculture en abandonnant son système de polyculture (multi-crops) est un moyen de fragiliser son économie familiale. Ceci part d’un constat cinglant : « la transformation de l’agriculture rwandaise passe par l’utilisation des intrants (semences, engrais, pesticides…) dont l’accès exige la monétarisation de l’agriculture et des capitaux que le pauvre agriculteur n’a pas ».

C’est une absurdité de contraindre le paysan à cultiver telle ou telle spéculation et le forcer à s’inscrire dans une pratique de crédit agricole. L’agriculteur est un opérateur économique ; c’est à lui de prendre le risque économique, et nul autre ne devrait le lui imposer.

Pire encore, c’est de le menacer par la loi sur la réforme agricole[xxvi] statuant que s’il ne valorise pas son exploitation comme exigé, il perdra ses terres qui constituent son principal facteur de production. Le producteur passera donc du statut de pauvre au statut de «sans terres» ; Il sera poussé à l’errance, à l’instabilité familiale, à la misère.

Ces politiques de spolier des terres, de rendre des populations victimes des lois votées par des parlementaires imposés par le FPR, parlementaires qui se soucient très peu des intérêts des agriculteurs, à qui ils n’ont aucun compte à rendre, ne peuvent que produire des effets que Dr. Neil Dawson a constaté.

Cette situation s’aggrave par le fait que les agriculteurs sont des victimes de l’administration locale qui a le «contrat de performance» avec le régime du FPR qui la met en place et auquel elle rend compte . Les pauvres paysans se trouvent donc dans une situation ingérable et très difficile car ils n’ont personne pour les défendre. Dr. Neil Dawson constate que lorsque le paysan se voit acheminé vers une telle situation sans issue, il préfère anticiper les événements et vendre son exploitation. Il est ainsi contraint de devenir chômeur agricole, errant avec des enfants sans avenir ; sa pauvreté ne peut que s’aggraver.

Le constat de Dr. Neil Dawson se trouve validé par trois faits suivants:

– Premièrement : Le gouvernement rwandais impose au paysan de prendre le risque économique sans lui donner des garanties de rentabilité financière du système proposé ; car au bout de la filière de production, il n’y a pas des prix rémunérateurs des produits agricoles;

– Deuxièmement: L’agriculteur a normalement son système de production pour assurer la sécurité alimentaire à sa famille. Le gouvernement ne garantit pas cette sécurité alimentaire, ni la disponibilité des produits succédanés ou des produits alimentaires de première nécessité que l’agriculteur ne produit pas lui-même. Rien n’indique non plus que le revenu financier de la monoculture lui permettra d’acheter , à des prix abordables, ce qu’il ne peut pas produire lui-même ;

– Troisièmement: Quand bien même la main d’œuvre familiale soit considérée comme “gratuite”, le gouvernement ne donne aucune garantie que les semences sont de qualité requise, ni ne prend aucun engagement d’assurance agricole ou d’exonération de la dette des semences et engrais en cas d’aléas climatiques défavorables;

Le chercheur Dr. Neil Dawson ne nie pas que la production agricole ait pu augmenter, mais il note que ceci ne serait valable que pour 1/3 des producteurs. Si 85% des rwandais sont des agriculteurs comme l’a déclaré Madame le Ministre de l’Agriculture et de l’Elevage, ça veut dire que 57% n’enregistrent aucune augmentation de la production. Cette situation concerne donc près de 7.000.000 de personnes!

Les familles de ces personnes ne pourront jamais atteindre la performance préconisée par les politiques agricoles en vigueur. Elles se verront soustraites de leurs terres et sombreront dans la pauvreté irréversible. Voilà ce qui explique la famine qui ronge tous les coins du Rwanda, même les zones anciennement réputées greniers du pays comme le Plateau de l’Est, le Mutara et le Nord-Ouest du Rwanda.

Le problème central de tout ce système découle de la politique d’interdiction au paysan de choisir lui-même un système de production agricole assurant la sécurité de sa famille. Le paysan se voit forcé à pratiquer la monoculture qui n’a, à ses yeux, aucune justification technique ni économique. Par ailleurs, d’autres analyses ont indiqué que derrière la politique agricole rwandaise de pseudo “révolution verte” se cachent des intérêts des multinationales américaines “Monsanto et Syngenta”[xxvii] associées aux opérateurs économiques locaux qui font la chaîne des sociétés du FPR. Ce sont ces sociétés qui contrôlent le secteur Banquier pourvoyeur de crédits agricoles et qui attribuent les marchés relatifs aux services de transport des intrants que les agriculteurs sont obligés d’utiliser malgré eux. Les agriculteurs n’ont aucun pouvoir de négocier ces intrants au prix rendu puisqu’ils se trouvent dans un néo- libéralisme nourri par le monopole de ces sociétés. Telle est la farce de “good governance” servie ad libitum par le régime à ses sponsors étrangers.

3. 2. Déclarations du Ministre de l’Agriculture et de l’élevage, Mme Dr G. Mukeshimana.

Madame le Ministre dit: “Certains problèmes que nous enregistrons dans l’agriculture sont liés aux changements climatiques et à la forte régression de la recherche agricole depuis le remplacement de l’Institut des Sciences Agronomiques du Rwanda (ISAR) par le Rwanda Agriculture Board (RAB). Ceci est dû aussi au fait que l’ISAR a laissé peu de résultats…».

Cette dernière affirmation nous semble être très ambigüe. S’agit-il des résultats de recherche ou du germoplasme et animaux perdus durant la guerre?

Mais lorsqu’elle y ajoute que «Ceci veut dire que le RAB n’a pas pu multiplier les semences ou créer de nouvelles variétés, produire des intrants pour l’augmentation de la production, ou faire des recherches sur les contraintes de production pour y donner des solutions appropriées.…”[xxviii], les choses deviennent beaucoup plus claires. La regrettable situation n’a pratiquement rien à voir avec l’ISAR. Mais Mme le Ministre a l’embarras à trouver une explication plausible sur la situation catastrophique dans laquelle son gouvernement a enfoncé l’agriculture rwandaise.

Comme je l’ai souligné dans ma conférence à Amsterdam le 19/11/2015 “Sustainable development is not possible without true reconciliation and democracy in Rwanda, which are prerequisite for peace and security”[xxix], l’un des handicaps pour les rwandais, c’est l’éternel recommencement: le nouveau venu détruit ce que ses prédécesseurs ont construit, pour recommencer à zéro. Ce manque de capitalisation des résultats d’efforts déjà consentis est un gaspillage énorme et regrettable de ressources financières.

Oui, la recherche agricole a souffert de la guerre de “libération” du FPR (1990-1994) et de l’instabilité post-conflit (1995-2002). Mais il faut que ce soit clair: la recherche n’est pas une sorcellerie et la baguette magique n’y fonctionne pas. Qu’elle soit fondamentale, appliquée et développement, la recherche requiert beaucoup de ressources humaines et financières, du temps et de l’intégrité assidue sans faille. Or, la recherche agricole rwandaise d’aujourd’hui semble souffrir du manque de volonté politique[xxx] et d’éthique de la part du régime RPF et chez certains chercheurs. N’est-il pas surprenant par exemple, de voir que les résultats de recherche agricole qu’ISAR a réalisés, soient rarement cités en référence dans les nouveaux travaux de recherche ?

Pourtant, ces résultats sont disponibles dans des Institutions nationales sœurs actives de recherche agricole du Burundi, Kenya, Uganda et Ethiopie qui étaient regroupées au sein de ASARECA (Association for Strengthening Agricultural Research in Eastern and Central Africa) ainsi que dans des Centres Internationaux de Recherche Agricole de la CGIAR[xxxi] (Consortium of International Agricultural Research Centers) qui travaillaient avec l’ISAR.

Si on veut conduire la rechercher sans bien se documenter d’abord, comment Dr Mukeshimana pense-t-elle obtenir rapidement des progrès tangibles en recherche agronomique?

3.3. Bref aperçu sur la recherche agricole au Rwanda 1930-1994

La recherche agricole au Rwanda a commencé avec INEAC[xxxii] (Institut National pour l’Etude Agronomique du Congo-Belge) en 1930. Elle a pris sa réelle forme en 1950 [plan décennal de développement pour le territoire du Ruanda-Urundi (1950-1960)] pour résoudre les problèmes de famines qui ravageaient le Rwanda et le Burundi placés sous-tutelle belge.

La passation de pouvoir entre les chercheurs responsables belges et les rwandais a eu lieu après l’indépendance en 1962, année de naissance de l’Institut des Sciences Agronomiques du Rwanda (ISAR). La recherche agricole a commencé à prendre essor vers 1972 avec l’arrivée des premiers Cadres universitaires rwandais (ingénieurs agronomes, médecins vétérinaires, ingénieurs forestiers….). Quand la guerre de 1990 a éclaté, l’ISAR venait d’avoir une expérience de 28 ans de recherche Agro-sylvo-pastorale.

L’effort pour une recherche de qualité bien orientée commença avec le premier “plan directeur” en 1985. En 1994, ce plan directeur était dans sa deuxième phase qui avait permis la décentralisation de la recherche pour tenir compte de la spécialisation agricole régionale et de la nécessité de la recherche-développement en milieu réel. Ainsi 8 Centres régionaux de recherche agricole avaient été créés : Ruhengeri: Pomme de Terre – Maïs; Rwerere: Blé – Triticale – Pomme de Terre – Maïs ; Mutara: Riz – Soja – Maïs irrigué – Elevage (ranching); Kibungo: Bananeraie; Karama: Sorgho – Manioc – Elevage – Irrigation par aspersion; Rubona: Manioc – Patate douce – Café – Sorgho – Haricot – Arboretum; Gakuta-CZN: Foresterie – Agroforesterie – Terres acides; Ntendezi: Bananeraie – café.

C’est regrettable que la guerre ait détruit certains résultats et infrastructures de recherche obtenus grâce aux investissements très coûteux. Furent détruits physiquement plusieurs animaux sélectionnés et les arbres/ cultures pérennes (caféiers et patrimoine forestier) ; La banque de germoplasme créée à Rubona, celles de Ruhande et de Ruhengeri (PNAP) furent également saccagées; plusieurs matériels de recherche (Labo) furent pillés. Mais s’il y a volonté politique et financements conséquents, les semences végétales[xxxiii]peuvent être récupérées dans les réseaux ASARECA et CGIAR.

Un lecteur non-averti des publications de recherche agricole au Rwanda penserait qu’elle a seulement commencé après la prise du pouvoir du FPR en 1994 , hélas, et Mme le Ministre de l’Agriculture et de l’Elevage fait bien de le rappeler à ses chercheurs : ils devraient faire référence aux résultats antérieurs obtenus notamment par les chercheurs de l’ISAR. Ce n’est ni intègre ni professionnel de calquer trop la recherche ou tout autre science sur les changements et propagande politiques.

L’ISAR avait obtenu des résultats très appréciables dans le domaine végétal. C’est pour cette raison que ça fait mal au cœur de lire ou d’entendre dire que : « les agriculteurs ont planté le Manioc qui n’a pas produit; les agriculteurs ont planté des semences venu de l’étranger et n’ont pas germé…..”.

Faut-il blâmer la recherche et les chercheurs ou les politiques agricoles incohérentes?

Voyons l’affaire de près. L’ISAR avait sélectionné des semences adaptées à chaque région agro-climatique et avait élaboré des techniques culturales appropriées. Nous allons donner quelques exemples non exhaustifs pour ne pas laisser continuer planer le flou que laissent transparaître les insinuations du Ministre de l’Agriculture et de l’élevage.

3.3.1 Tubercules :

– Pomme de terre : Sangema pour les terres riches en hautes altitudes; Cruza pour les terres acides; et d’autres variétés ou cultivars comme Mabondo, Kirundo, Kinigi, Gahinga, Montsama, etc. ont été créés ou sélectionnés par PNAP (Programme National de la Pomme de Terre) à Ruhengeri. La plupart dépassaient 15t/ha, les élites atteignaient 30t/ha de tubercules frais.

Dans ce domaine, ISAR collaborait avec CIP (International Potato Center), stations de recherche de Nairobi- Kenya et Lima-Pérou;

– Manioc : Creolina, Kibombwe, Kiryumukwe, Eala, Maguruyinkware, Mulundi qui atteignaient ou dépassaient des productions de 20t/ha de racines fraîches. Les programmes des tubercules s’exécutaient en collaboration avec IITA (International Institute of Tropical Agriculture) à Ibadan, Nigeria;

– Patate douce : Tura(tugure), Mugande, Karebenzungu, Masetsa, Gihingumukungu, Nserura, Rusenya, Nsasagatebo, Gahungezi, Wadada, Rutambira et d’autres dont la productivité pouvait dépasser15t/ha de tubercules frais.

3.3.2 Légumineuses :

– Haricot : Umubano, Vuninkingi, Puebla, Gisenyi, Ngwinurare, Mabondo, Urunyumba avec productivité pouvant dépasser 1,5t/ha de graines sèches ;

– Soja dont les variétés largement diffusées étaient: Palmetto, Ogden, Bossier, avec l’appui du programme de multiplication et inoculation du rhizobium par le service de laboratoire à Rubona ;

– Petit Pois: Collection avec attention particulière sur les variétés Kyondo, Nyagashaza, Rangiro II, Cyambiro et Ibyerabirora.

L’ISAR collaborait avec CIAT (International Center for Tropical Agriculture) à Cali-Colombie et CIRAD (Centre de coopération Internationale en Recherche Agronomique pour le Développement) à Paris-France.

3.3.3 Céréales :

– Maïs : ISAR avait un programme avancé de sélection de variétés et cultivars, et les multipliait notamment dans les centres de Ruhengeri et Rubona. Il s’agit entre autres de Nyirakagori, Bambu, Katumani en collaboration avec CYMMYT (Centre International pour la sélection et l’amélioration du Maïs), à Mexico. La productivité atteignait 4t/ha de grains secs et le producteur conservait ses semences;

– Sorgho : Plusieurs variétés sélectionnées dont SVR 157 qui était utilisé comme grains crus à la BRALIRWA (Brasserie et Limonaderie du Rwanda). ISAR collaborait dans ce programme avec ICRISAT (International Crops Research Institute for the Semi-Arid Tropics).

– Riz : ISAR avait débuté le programme de sélection en étroite collaboration avec les projets rizicoles;

– Blé-Triticale : ISAR avait sélectionné et diffusé quelques variétés et cultivars, surtout en vue de fournir assez de matières premières aux minoteries de Kabuga/Byumba et de Ruhengeri.

3.3.4 Verger – fruit et horticulture:

– Orangers: ISAR faisait la recherche sur le «greening» et autres maladies.

– Bananiers: Collection du «germoplasme» avec 62 cultivars à Rubona et mise en place d’un «laboratoire» de purification des bananiers par la culture de tissu in vitro. Ce programme s’exécutait en collaboration avec IRAZ (Institut de Recherche Agronomique et Zootechnique) de Gitega/ Burundi.

– Avocat : ISAR avait fait la sélection de variétés adaptées et fort appréciées par les agriculteurs.

– Il y avait aussi la collection de variétés d’Ananas, Cultures maraîchères et de Fleurs.

3.3.5 Autres cultures (industrielles) : ISAR collaborait avec l’Office des Cultures Industrielles (OCIR).

– Caféiers : La recherche sur les variétés, les techniques culturales et la lutte contre les maladies et ravageurs était fort avancée. Les variétés les plus connues sont: Mibilizi, Bourbon Mayagwez, Jackson, Catura, Catuai… un accent particulier avait aussi été mis sur le paillage en association avec l’agroforesterieen collaboration avec ICRAF (International Center for Research in Agroforestry) à Nairobi-Kenya. ISAR approvisionnait en semences toutes les pépinières du Rwanda et allait commencer un programme de culture de tissus apicaux au laboratoire en collaboration avec l’Université de Gembloux.

– Le Thé, le Pyrèthre et le Quinquina étaient en collection. Le pyrèthre fut travaillé à Tamira puis mis en veilleuse, au soin de l’OPYRWA (Office du Pyrèthre au Rwanda).

3.3.6 Forêts et Agroforesterie :

– Forêt naturelle de Nyungwe et autres : En collaboration avec des Universités américaines et les projets forestiers “Gishwati et Nyungwe”, l’ISAR faisait la recherche sur la conservation, l’enrichissement et l’exploitation rationnelle des forêts naturelles.

– La Centrale des graines forestières de Ruhande approvisionnait en semences toutes les pépinières de reboisement du MINAGRI.

– En se fondant sur des connaissances et pratiques paysannes, ainsi que sur le choix d’essences appropriées locales et exotiques, l’ISAR avait commencé à rationaliser l’Agroforesterie qui était devenue une pratique courante sur l’ensemble du pays. Ce programme était appuyé par le Centre International pour l’Agroforesterie, ICRAF Nairobi, Kenya[xxxiv].

3.3.7 Elevage :

– Bovins : La recherche sur les races croisées “Jersey, Pie-noire, Brune Suisse, Sahiwal” était très avancée. Les résultats avaient permis aux éleveurs progressistes et aux coopératives à bénéficier des races croisées performantes « métis trois races » Ankole-jersey-Sahiwal, adaptées à l’environnement écologique et socio-économique local, ainsi qu’aux contraintes d’alimentation du bétail.

La recherche sur la race locale «Ankole», très résistante à beaucoup de maladies et infections, et moins exigeante en alimentation, avait débuté depuis 1976 et permis d’identifier des géniteurs de qualité et des descendants femelles capables de donner en moyenne 10L/j de lait frais.

– Ovins et Caprins : La recherche sur les petits ruminants, notamment le mouton et la chèvre, était à ses débuts et en parallèle avec l’insémination artificielle.

– Gallinacées et Pisciculture: L’ISAR avait laissé cette recherche aux projets du MINAGRI et de l’université nationale du Rwanda (UNR), mais aidait seulement dans la diagnose des maladies et la fourniture de vaccins par son laboratoire vétérinaire de Rubilizi.

3.3.8 Techniques agronomiques et vulgarisation:

– Lutte contre l’érosion (L.A.E), techniques culturales, fertilisation des cultures: Beaucoup de résultats ont été obtenus sur la L.A.E., les techniques culturales, les techniques de rotation et d’association des cultures, l’utilisation des fumures organiques et minérales en différents types de sols avec un accent particulier en sols acides. La caractérisation du milieu physique a produit d’informations holistiques très utiles qui certes influent sur la restructuration actuel du milieu.

Quel agronome sensé va par exemple, ignorer que la L.A.E par terrasses radicales (bench terraces) est bien efficace, mais que si elle est mal appliquée, elle peut conduire à la réduction de la fertilité des sols à protéger et même dans certaines circonstances les exposer aux catastrophes de glissement de terrain, phénomène irréversible?

– Laboratoires de phytopathologie et de culture in vitro au PNAP-Ruhengeri et à Rubona avaient permis l’épuration de certaines viroses notamment pour la Pomme de Terre et le Bananier.

– Socio-économie: L’étude de l’homme en relation avec son milieu et ses besoins vitaux produisait des résultats qui orientaient ou rectifiaient les thèmes de recherche.

– Vulgarisation: Les techniques de transfert de technologie, mises au point grâce aux résultats de la socio-économie et de la caractérisation du milieu physique, avaient permis de mettre à la disposition de la vulgarisation des semences performantes et répondant aux goûts des consommateurs, ainsi que des techniques agronomiques appropriées. Ces paquets technologiques étaient proposés, vulgarisés sans aucune contrainte physique ou policière. En techniques agronomiques et socio-économie, l’ISAR bénéficiait des appuis de la GTZ (German Technical Cooperation Agency), de la FAO (Food and Agriculture Organisation of the United Nations), du PNUD, du CIAT, etc.

Sans être exhaustifs, nous avons voulu signaler quelques résultats de recherche réalisés par l’ISAR et qui sont suffisamment documentés (cf. note 23). Les chercheurs de RAB peuvent y trouver les méthodologies qui ont permis d’atteindre ces résultats. Ils peuvent ensuite s’en inspirer pour opérer des améliorations éventuelles ou faire de la recherche adaptative en fonction des nouvelles contraintes ou éventuels atouts, ainsi que des outils de recherche récents. Madame le Ministre G. Mukeshimana a raison de faire remarquer que la recherche agricole au Rwanda a fait une marche arrière, surtout en voulant ignorer ce qui avait déjà été fait.

Mais il ne suffit pas de blâmer RAB. La recherche exige beaucoup et coûte chère.

Bénéficie-t-elle d’assez d’attention et de financement[xxxv] ainsi qu’une liberté scientifique pour se référer même aux écrits des scientifiques non-alignés/ non-alliés au FPR? Lui a-t-on assigné des priorités pour réellement résoudre les besoins du paysan?

Il y a de quoi douter au moment où la réduction des finances du budget touche encore l’agriculture, déjà enfant pauvre, et donc probablement aussi la recherche. Et lorsqu’on voit que dans le programme d’intensification agricole: “Started in September 2007, the CIP program focuses on six priority crops namelymaize, wheat, rice, Irish potato, beans and cassava” [xxxvi], la Patate douce, le Bananier et le Sorgho sont absents de la liste, un doute s’installe immédiatement si RAB est orienté pour s’atteler aux besoins des paysans. Car, sauf en hautes altitudes, ces cultures avec le haricot constituent la base de l’alimentation de la majorité des Rwandais (pp 110-111)[xxxvii]. Et, il était même dit, dans la mythologie rwandaise, que le sorgho était parmi les semences que le Roi Rwandais apportait dans sa poignée de main à la naissance!

Quant au maïs, décrété comme monoculture prioritaire, beaucoup d’articles locaux soulignent que son prix n’est pas rémunérateur et ne couvre même pas les coûts des intrants. Ainsi, l’agriculteur travaille à perte, et n’a pas de larges alternatives pour répondre aux besoins alimentaires de sa famille.

Nous réaffirmons que, lorsqu’on impose une culture, la logique économique exige que le consommateur ait accès facile aux produits succédanés ou de substitution de ce qu’il ne produit pas ou/et qu’il ait tout au moins un revenu financier lui permettant d’acheter les compléments de sa ration alimentaire. Or, ceci ne semble pas être le cas pour le moment.

La monoculture peut être aussi agronomiquement dangereuse, surtout si elle est faite de manière successive sans respect de rotation des cultures ni la jachère qui est peu probable au Rwanda.

Comment le ministère de l’agriculture compte-t-il assurer aux agriculteurs une production satisfaisante et continue sans casser le cycle des maladies cryptogamiques ainsi que des pestes qui prolifèrent après les monocultures successives de riz, de pomme de terre, de mais, manioc, etc. ? Il y a là de quoi craindre pour l’avenir.

4. Conclusions

Les Romains disaient qu’il faut nourrir le peuple et le divertir pour qu’il ne se rebelle pas. Si le Rwanda veut y arriver avec ces 85% des rwandais agriculteurs et vivre en paix avec ses 1.2000.000 d’habitants, le gouvernement FPR a deux choix prioritaires et logiques:

– Investir dans l’agriculture pour en faire le moteur du développement et pour augmenter la nourriture et le revenu des agriculteurs-éleveurs ruraux[xxxviii] ;

– Développer simultanément les autres secteurs économiques pour créer l’emploi en vue de dégorger l’agriculture.

C’est là où le FPR devrait mettre en priorité les fonds que le Rwanda reçoit de la communauté internationale[xxxix], les différentes contributions soutirées régulièrement aux hommes d’affaires[xl] et à la population. Il n’est pas sain ni durable pour le Rwanda d’investir ces aides financières dans les salaires mirobolants des parlementaires et des hauts fonctionnaires[xli], dans des dépenses excessives de multiples voyages du Président à l’étranger[xlii] ou dans le maintien d’une armée surdimensionnée[xliii]. Le FPR devrait savoir qu’il est universellement connu que, par rapport à la guerre, le dialogue est l’option la moins chère financièrement et en pertes de vies.

Persister à vouloir importer les produits de base pour nourrir les 12.000.000 d’habitants estimés, finira par étrangler l’économie du Rwanda, car ce pays a peu de produits d’exportation pour constituer les devises requises [xliv].

Il est trop facile de blâmer les aléas climatiques.

Des politiques agricoles judicieuses devraient venir en aide au savoir-faire de l’agriculteur rwandais. En effet, au fil des années, il a pu pallier aux aléas climatiques en diversifiant les semences, les variétés et les cultivars, et en associant les cultures. Un bon gouvernement est celui qui respecte son paysan/producteur dans ses choix et comportements économiques, et qui se soucie des préoccupations journalières du gouverné ainsi que de la sécurité alimentaire de sa famille. La recherche n’en est que le médiateur ou l’outil, à travers la mise en place des paquets technologiques qui garantissent le profit au producteur et donc leur adoption conséquente[xlv]. Y aller par coercition, amendes, retrait des terres, etc. est une mesure inadéquate et coloniale, génératrice des frustrations qui ont toujours conduit à des révolutions sanglantes dans le monde.

Enfin, le Rwanda ne devrait pas se permettre le luxe de refaire la recherche de ce qui a déjà été fait ou est déjà connu. Les efforts devraient s’orienter sur l’amélioration des résultats existants et sur de nouveaux problèmes à résoudre.

5. Remerciements

L’auteur remercie vivement Dr Venant Rutunga, ancien Chef du département «Milieu et systèmes de production» à l’ISAR et directeur Régional du Centre de Recherche de Rubona, qui a bien voulu enrichir et réviser cet article.

Références

[1] Charles Ndereyehe : Ingénieur Agronome, Chef du service agricole au MUTARA-OVAPAM 1977-1986; Coordinateur des services agricoles à Gikongoro et directeur du projet PIA-PDAG 1986-1992; Directeur général de l’ISAR 1992-1994. Le présent écrit est sorti en juillet 2016.

[i] http://www.fdu-rwanda.com/RW/kinyarwanda-rwanda-radio-inkingi-ikiganiro-ku-buhinzi/

[ii] Rwanda Hit Surprisingly Bad by the ‘Green Revolution: February 17, 2016

http://mobile.english.rfi.fr/africa/20160208-lalalala

https://theconversation.com/why-the-green-revolution-is-making-farmers-poorer-in-rwanda-54768

http://www.economywatch.com/features/Rwanda-Hit-Surprisingly-Bad-by-the-Green-Revolution0217.html

[iii] https://soundcloud.com/radio-inkingi/nderehe-aravuga-ku-kibazo-cyubuhinzi-mu-rwanda

[iv] http://www.fdu-rwanda.com/fr/pour-un-developpemt-agricole-et-rural-durable/

[v] 2011 : http://www.fdu-rwanda.com/fr/pour-un-developpemt-agricole-et-rural-durable/

2012 : http://www.fdu-rwanda.com/RW/kinyarwanda-mu-rwanda-abaturage-bamerewe-nabi-ninzara-kumpamvu-za-gahunda-mbi-yubuhinzi-leta-ya-fpr-inkotanyi-yo-iremeza-ko-abaturage-bayo-bafite-ibyo-kurya-bihagije-ko-ahubwo-b/

2013 : http://www.fdu-rwanda.com/fr/rwanda-la-famine-guette-les-producteurs-de-riz-de-la-plaine-de-bugarama-prives-de-la-jouissance-de-leurs-productions/#more-2897

http://www.fdu-rwanda.com/RW/kinyarwanda-fdu-inkingi-irateganya-iki-cyasimbura-politiki-y-ubuhinzi-ya-fpr-yicisha-abaturage-inzara/

2014: http://www.fdu-rwanda.com/RW/kinyarwanda-rwanda-inama-ishyaka-fdu-inkingi-rirakemanga-ingamba-zo-kuzahura-ubukungu-bukomeje-kujya-aharindimuka/

[vi] http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/guverinoma-y-u-rwanda-yahagurukiye-ikibazo-cy-amapfa-avugwa-mu-bice-bimwe-mu-by

– https://nkbnkb.wordpress.com/2016/02/29/la-famine-qui-fait-rage-au-rwanda-est-elle-virtuelle/

[vii] Ibibazo byugarije ubuhinzi bifitanye isano n’ubushakashatsi bwasubiye inyuma-Minagri : 16-02-2016

http://www.igihe.com/ubukungu/article/ibibazo-byugarije-ubuhinzi-bifitanye-isano-n-ubushakashatsi-bwasubiye-inyuma

[viii] http://www.france24.com/en/20151102-rwanda-accused-manipulating-poverty-statistics

http://www.rfi.fr/afrique/20150124-rwanda-arrestation-trois-maires-soupconnes-malversations/

[ix] The fertile roots of Rwanda’s green revolution : http://www.theguardian.com/global-development/2015/feb/19/rwanda-africa-green-revolution-fertiliser-mdgs; 19 February 2015

http://www.umuseke.rw/iburasirazuba-inzara-iri-gutuma-bamwe-basuhukira-mu-mahanga.html

http://ubukungu.rw/spip.php?article4095

http://www.makuruki.rw/IMIBEREHO-MYIZA/article/Rutsiro-Barataka-inzara-nyuma-yo-kubuzwa-guhinga-amasambu-yabo

http://www.kigalitoday.com/ubuhinzi/ubuhinzi/Barataka-inzara-batewe-no-kuteza

Abanyamusanze barataka inzara, uw’umugabo arya rimwe ku munsi, hari ubwoba bwa bwaki…

[x] http://www.theeastafrican.co.ke/business/Tough-times-as-Rwanda-cuts-down-on-spending-/-/2560/3245294/-/gsmqrx/-/index.html

[xi] IKV & Pax Christi : Rwanda Beyond the sterile debate : Between Believers and non-believers; January 2009.

United Nations Development Programme, « Human Development Indicators », Rwanda :http://hdr.undp.org/en/countries/profiles/RWA

http://www.ledevoir.com/non-classe/197227/le-developpement-economique-au-rwanda-miracle-ou-mirage

http://www.jambonews.net/en/news/20160624-is-rwandas-economy-resilient/

https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/22364 : Rwanda Economic Update, June 2015 : Financing Development

https://www.wfp.org/content/cost-hunger-africa-rwanda

http://www.monitor.co.ug/News/National/Nine-million-Ugandans-go-hungry-every-year—report/-/688334/2732682/-/oip5skz/-/index.html

Le Devoir, « Le développement économique au Rwanda–miracle ou mirage? », le 11 juillet 2008 :http://www.ledevoir.com/non-classe/197227/le-developpement-economique-au-rwanda-miracle-ou-mirage

https://medium.com/@dhimbara/kagames-economic-mirage-892ae7d15cdb#.nyvq7wqgc

[xii] http://www.kigalitoday.com, http://www.kigalitoday.com/spip.php?rubrique44, http://izubarirashe.rw/…

– Imbuto bahawe mu gihembwe cy’ihinga gishize zarabahombeje ; http://www.kigalitoday.com/spip.php?article28757 Yanditswe na Cyprien M. Ngendahimana 15-02-2016

– Rusizi: Abahinzi b’umuceri ntibishimira igabanuka ry’ibiciro by’umucerihttp://www.umuhinzi.com/markets/11679/rusizi-abahinzi-bumuceri-ntibishimira-igabanuka-ryibiciro-byumuceri/; January 23, 2016

– Ngororero: Ntibavuga rumwe ku igabanuka ry’umusaruro w’ibirayihttp://www.umuhinzi.com/programs/11835/ngororero-ntibavuga-rumwe-ku-igabanuka-ryumusaruro-wibirayi/; February 18, 2016

– Barataka inzara kubera kubuzwa guhinga ngo bategereje Stevia

http://www.kigalitoday.com/spip.php?article28796; Yanditswe na Norbert Niyizurugero 18-02-2016

– VOA – Inzara Iravuza Ubuhuha i Rwinkwavu mu Rwanda http://www.dailymotion.com/video/x3hf8lk ; 09-12-15

– Kuba ‘Ikigega cy’Ibiribwa’ ntibibuza Musanze gucumbagira mu iteramberehttp://izubarirashe.rw/2015/10/kuba-ikigega-cyibiribwa-ntibibuza-musanze-gucumbagira-mu-iterambere/ ; 16/10/2015

– Abahinzi b’ihttp://www.umuhinzi.com/bigori barasabwa kwirinda akajagari mu byo bakora; 17/02/2016http://izubarirashe.rw/2016/02/15155/

– Musanze: Abahinzi b’ibirayi barinubira ibiciriro by’amakusanyirizohttp://izubarirashe.rw/2015/11/musanze-abahinzi-bibirayi-barinubira-ibiciriro-byamakusanyirizo/; 06/11/2015

– GISAGARA: Barasaba gushumbushwa vuba http://www.umuhinzi.com/community/5804/gisagara-barasaba-gushumbushwa-vuba/ ; June 11, 2013

– Nyabihu: Akarere gafatanije na RAB barimo gushakira umuti ikibazo cy’imbuto y’ibirayihttp://www.umuhinzi.com/crops/5753/nyabihu-akarere-gafatanije-na-rab-barimo-gushakira-umuti-ikibazo-cyimbuto-yibirayi/ ; June 5, 2013

– Rulindo: abahinzi b’indabo mu gishanga cya Yanze baravuga ko umusaruro wabo upfa ubusahttp://www.umuhinzi.com/markets/5749/rulindo-abahinzi-bindabo-mu-gishanga-cya-yanze-baravuga-ko-umusaruro-wabo-upfa-ubusa/; June 5, 2013

– Icyegeranyo cy’umuryango Global Hunger Index cyo mu mwaka wa 2012 cyerekana u Rwanda nka kimwe mu bihugu bifite ikibazo cy’ingorane zo kubona ibyo kurya bihagije; Ibiherutse kuvugururwa: 25 ukwa cumi, 2012; http://www.bbc.com/gahuza/amakuru/2012/10/121025_rdahunger.shtml

[xiii]http://www.iss.nl/fileadmin/ASSETS/iss/Research_and_projects/Research_networks/LDPI/LDPI_WP_16_FR.pdf pg 10

[xiv] http://www.theeastafrican.co.ke/Rwanda/News/Our-businesses-are-clean-says-RPF/-/1433218/1532008/-/7j64skz/-/index.html

http://www.ft.com/cms/s/0/7fcab78c-ff1b-11e1-a4be-00144feabdc0.html#ixzz4BesU0sUT

[xv] Rwandan Patriotic Front: Party builds a formidable business group; By William Wallis; September 24, 2012

http://www.ft.com/cms/s/0/7fcab78c-ff1b-11e1-a4be-00144feabdc0.html#axzz41BviKQNT ;

The East African: Our businesses are clean, says RPF ; By Edmund Kagire Rwanda Today ; October 12 2012

http://www.theeastafrican.co.ke/Rwanda/News/Our-businesses-are-clean-says-RPF/-/1433218/1532008/-/7j64skz/-/index.html

http://www.celebritynetworth.com/richest-politicians/presidents/paul-kagame-net-worth/

[xvi] http://bwiza.com/ni-iki-gituma-abana-bata-ishuri-mu-rwanda/

http://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/nyamasheke-haravugwa-imibare-ya-baringa-mu-bana-bataye-amashuri

http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/ikibazo-cy-abana-bata-amashuri-cyongeye-kugarukwaho-nk-igiteye-inkeke

[xvii] http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/gakenke-65-by-abana-bari-munsi-y

https://www.wfp.org/content/cost-hunger-africa-rwanda

http://www.theeastafrican.co.ke/Rwanda/News/US-report-exposes-shame-of-child-labour-in-Rwanda-/-/1433218/2515048/-/l9jkq5/-/index.html

http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/nyabihu-gutenguhwa-na

http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/gakenke-haracyari-abanyeshuri

http://www.theeastafrican.co.ke/Rwanda/News/Children-still-face-hardships-despite-Rwanda-high-ranking/-/1433218/2084268/-/3gj0snz/-/index.html

[xviii] http://www.theeastafrican.co.ke/Rwanda/News/US-report-exposes-shame-of-child-labour-in-Rwanda-/-/1433218/2515048/-/l9jkq5/-/index.html

http://www.theeastafrican.co.ke/Rwanda/News/Children-still-face-hardships-despite-Rwanda-high-ranking/-/1433218/2084268/-/3gj0snz/- /index.html

[xix] http://www.kigalitoday.com/spip.php?page=ocslevel3&id_rub=1478

http://imvahonshya.co.rw/amakuru/mu-ntara/intara/article/karongi-gitifu-yakubise-izakabwana-umuturage-amuziza-gutura-muri-nyakatsi

[xx] Crop Intensification Program (CIP) : http://www.minagri.gov.rw/index.php?id=618

http://www.minagri.gov.rw/fileadmin/user_upload/documents/CIP/MORE_INFORMATION_ABOUT_CROP_INTENSIFICATION_PROGRAM.pdf

PLAN STRATEGIQUE POUR LA TRANSFORMATION DE L’AGRICULTURE AU RWANDA; DOCUMENT PRINCIPAL ; MINAGRI 2004

[xxi] Official Gazette no Special of 16/06/2013: http://faolex.fao.org/docs/pdf/RWA131805.pdf

[xxii] L’investissement agricole » facilité par l’État au Rwanda : regroupement des terres, renforcement du contrôle par Chris Huggins; Septembre 2013

http://www.iss.nl/fileadmin/ASSETS/iss/Research_and_projects/Research_networks/LDPI/LDPI_WP_16_FR.pdf

[xxiii] Root Crops in Eastern Africa Proceedings of a workshop held in Kigali, Rwanda, November 1980

– Programme National de la Promme de Terre (PNAP) M. Bicamupaka. D. Goffinet , P. Tegera et P. vander Zaag ; 1980

– Regional wheat workshop for Eastern, Central and Southern Africa, 1; Gisenyi, Rwanda; June 1980

– Le mouton local 1. Quelques caractéristiques zootechniques. Note Technique 6 ISAR-Butare. Ngendahayo M 1980

– Potato research and transfer of technology in Rwanda M. Bicamumpaka and S. Nganga : Proceedings of the Regional workshop , Addis-Ababa Ethiopia ; CIP- Lima 1982

– Le mouton local 1. Estimation de la production laitière et évolution de la quantité d’aliment ingère pendant la phase d’allaitement. Note Technique 2, ISAR-Butare. Ngendahayo M 1982

– Rapport du Séminaire : La Recherche Agricole au Rwanda: Bilan et Perspectives ISNAR 1983

– Colloque régional à Bujumbura décembre 1983.CRDI/Canada

– Compte rendu du deuxième séminaire régional sur l’amélioration du sorgho et du mil en Afrique de1′Est; ISAR-CRDI- SAFGRAD/ICRISAT; novembre 1984

– Yield levels of potato crops in central Africa. Agricultural systems ; Haverkort A 1986

– La productivité des petits ruminants dans les stations de recherche de l’ISAR. ILCA Research Report; Murayi Th, Sayers AR And Wilson RT 1987.

– Improvement of Sweet Potato in East Africa ; CIAT-CIP-IITA; 1988

– Productivity of the small east African goat and its crosses with Anglonubian and the alpine in Rwanda. Tropical animal health and productions; Wilson R T and Murayi T 1988.

– Indigenous African small ruminant strains with potentially high productive performance. Small ruminant research; Wilson R T, Murayi T and Rocha 1989

– Séminaire National sur la problématique de la fertilisation et du revenu du paysan sur les sols acides de hautes altitudes du Rwanda tenu à Gikongoro. MINAGRI-Rwanda (eds), 1989.

– Institut des Sciences Agronomiques du Rwanda: Point de la Recherche 1962-1987; ISAR-Butare 1989

– Institut des Sciences Agronomiques du Rwanda (ISAR) : Plan Directeur National de la Recherche Agronomique 1990 – 2000; ISAR, Butare. 1990.

– Actes du Sixième Séminaire Régional sur l’Amélioration du Haricot dans La Région des Grands Lacs ; Kigali, Rwanda ;1991

– Progress de la recherche sur les plantes a racines et tubercules au Rwanda. Ndamage, G., Ntwawuruhunga, P. and Mulindangabo, J ; 1992 ISAR, Butare, Rwanda, IDRC, Ottawa, Canada.

– Production et recherche sur la banane en Afrique de l’Est et en Afrique centrale. Kirkby AR et Ngendahayo D. 1993;

– L’agroforesterie et la GCES au Rwanda ; Comment restaurer la productivité des terres acides dans une région tropicale de montagne à forte densité de population ? Cah. Orstom, sér. Pédol., vol. XXVIII, no 2, 1993

– Contribution de la production et de la commercialisation du blé a l’augmentation des revenus des petits paysans des régions de haute altitude du Rwanda; Munyemana A 1995; These de doctorat. Universite Hohenheim, Stutgartt.

– Economic Impact of High-yielding, Late-Blight-Resistant Varieties in the Eastern and Central ; Rueda J L., Ewell P T, Walker T S, Soto M., Bicamumpaka M and Berrios D 1996.

– Forage potential of eight woody species: intake and growth rates of local young goats in the high land region of Rwanda. Agroforestry systems ; Niang A, Ugiziwe J, Styger E and Gahamanyi A 1996.

– L’agroforesterie, la fertilisation minérale et la GCES au Rwanda; Eric Roose , Directeur de Recherche en Pédologie, ORSTOM, Montpellier, France ; François Ndayizigiye, Géographe chercheur, ISAR, Station Rubona, Rwanda ;

– Identification des sources d’information et bases de données sur la diversité biologique au Rwanda, Rapport final. Minagri -Kigali. Sibomana M et Gapusi R J 1997

– Agroforestry, water and soil fertility management to fight erosion in tropical mountains of Rwanda. Soil Technology; Ndayizigiye F and Roose E 1997

– Synthèse des résultats de la recherche sur l’agronomie du Caféier arabica au Rwanda au 30/03/1994 : Tropicultura 1998-99

– La Pomme de terre au Rwanda: Une analyse d’une filière a hautes potentialités : Munyemana A et von Oppen M ; Centre International de la Pomme de Terre , CIP-Lima-Perou ; 1999

– List of Dr Venant Rutunga’s scientific publications : http://www.editions-sources-du-nil.fr/Rutunga.htm

– Les plantes cultivées en régions tropicales d’Altitude d’Afrique ; Nyabyenda P ; CTA 2005

– Cultures industrielles et d’exportation. Cultures fruitières. Culture maraichères. Nyabyenda P, 2006.

[xxiv] http://www.umuhinzi.com/ http://www.kigalitoday.com, http://izubarirashe.rw/

[xxv] http://m.en.rfi.fr/africa/20160208-Rwandan-agricultural-policies-hurting-poorest-poor-study

[xxvi] Official Gazette no Special of 16/06/2013; itegeko n. 43 ryo ku wa 16/06/2013 rigenga ubutaka mu Rwanda; kuva ku ngingo 52 kugeza ku ngingo 63

[xxvii] L’investissement agricole » facilité par l’État au Rwanda : regroupement des terres, renforcement du contrôle par Chris Huggins; Septembre 2013

http://www.iss.nl/fileadmin/ASSETS/iss/Research_and_projects/Research_networks/LDPI/LDPI_WP_16_FR.pdf

[xxviii] “Bimwe mu bibazo bigaragara mu mwuga w’ubuhinzi muri iyi minsi bikomoka ku ruhererekane rw’ibintu byinshi birimo imihindagurikire y’ibihe n’ubushakashatsi muri iyi ngeri bwasubiye inyuma. Iyi mpamvu yiyongeraho kuba nyuma y’uko Ikigo cy’Ubushakashatsi mu by’Ubuhinzi (ISAR) isimbuwe n’Icyigo cy’Igihugu cy’Ubuhinzi n’Ubworozi (RAB), ubushakashatsi bwasubiye inyuma…”

Arongera ati ” “Ubushakashatsi bwabaye nk’ubugana hasi cyane. Ibibazo turi kubona byinshi ni umusaruro mucye wasigaye ku byo ISAR yasize. Bivuga ko RAB itabashije gutubura imbuto, ngo ikore imbuto nshya, ikore inyongeramusaruro, hanyuma inakore ubushakashatsi ku bibazo turi http://www.fdu-rwanda.com/en/english-sustainable-development-is-not-possible-without-true-reconciliation-and-democracy-in-rwanda-which-are-prerequisite-for-peace-and-security/guhura na byo, bityo itange ibisubizo…”

[xxix]http://www.fdu-rwanda.com/en/english-sustainable-development-is-not-possible-without-true-reconciliation-and-democracy-in-rwanda-which-are-prerequisite-for-peace-and-security/#more-4583

[xxx] http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/haracyari-icyuho-mu-bushakashatsi-bwo-mu-rwanda

http://imirasire.com/amakuru-yose/hirya-no-hino/mu-rwanda/article/abahanga-mu-rwanda-baranenga-leta-kudaha-agaciro-ubushakashatsi-bwabo

[xxxi] http://www.cgiar.org/cgiar

[xxxii] De l’agriculture itinérante à l’agriculture intensifiée; publication INEAC, hors. série. F. Jurion et J. Lebrun, 1967.

[xxxiii] Les Ressources Phytogénétiques du Rwanda : Appui à la Filière Semencière du Rwanda ; Une ressource stratégique pour la gestion de la sécurité alimentaire d’aujourd’hui et de demain ;http://semences.minagri.gov.rw/SIFSR/Data/35FR112I121v2.pdf.

[xxxiv] http://www.editions-sources-du-nil.fr/Rutunga.htm

[xxxv] The Institute of Policy Analysis and Research (IPAR- Rwanda): Annual Analysis of Rwanda’s Agriculture Budget Expenditure 2015-2016; October, 2015 ; Action aid International Rwanda;

http://ipar-rwanda.org/index.php?option=com_edocman&view=document&id=60&catid=1&Itemid=115&lang=en

http://rwandaeye.com/english/8259/rwanda-to-spend-rwf-1949-4-billion-in-201617-fiscal-year/

Rwanda’s Budget for 2015-2016 Out

http://www.worldbank.org/en/country/rwanda/overview

[xxxvi] About Crop Intensification Program- CIP :http://www.minagri.gov.rw/fileadmin/user_upload/documents/CIP/MORE_INFORMATION_ABOUT_CROP_INTENSIFICATION_PROGRAM.pdf

[xxxvii] Table 6.4.2 Percentage of households cultivating different crops

http://www.minagri.gov.rw/fileadmin/user_upload/documents/CIP/MORE_INFORMATION_ABOUT_CROP_INTENSIFICATION_PROGRAM.pdf

THE THIRD INTEGRATED HOUSEHOLD LIVING CONDITIONS SURVEY (EICV3) NATIONAL INSTITUTE OF STATISTICS OF RWANDA

http://www.statistics.gov.rw/survey-period/integrated-household-living-conditions-survey-3-eicv-3.

http://data.lesechos.fr/pays-indicateur/rwanda/aide-publique-au-developpement-nette-recue.html

[xxxviii] Banque africaine de développement : Fonds africain de développement Rwanda ; Document de stratégie pays 2012-2016 du groupe de la banque ; Octobre 2011

http://www.mdrwi.org/livres/probleme%20developpement.htm

https://www.iisd.org/pdf/2002/envsec_conserving_peace.pdf

[xxxix] http://data.worldbank.org/indicator/DT.ODA.ODAT.CD/countries

[xl] http://www.ijwiryademokarasi.de/en/121-rwanda-ishema-ryacu-campaign,-agaciro-kandi-mu-rwanda,-turambiwe-imisanzu-ya-hano-na-hato.html

[xli] http://www.theeastafrican.co.ke/Rwanda/News/Outrage-over-huge-disparities-in-new-public-service-salaries-/-/1433218/1855740/-/156yosez/-/index.html

[xlii] http://www.theeastafrican.co.ke/Rwanda/Opinion/A-leader-who-travels-a-lot-probably-does-not-need-you-so-much/-/1433246/2490140/-/dawxf4/-/index.html

[xliii] http://www.echosdafrique.com/20160412-rwanda-lois-reprimant-le-negationnisme-une-parade-du-parti-etat-aux-demandes-pressantes-de-democratiser-le-pays

Rwanda assessing risks to stability: CSIS, June 2011:csis.org/files/publication/110623_Cooke_Rwanda_Web.pdf

“….the country’s apparent stability masks deep-rooted tensions , unresolved resentments, and an authoritarian government that is unwilling to countenance criticisms or open debate”

https://www.theguardian.com/world/commentisfree/2016/jan/03/paul-kagame-and-others-damage-africa-lust-to-rule-for-ever

http://www.twagiramungu.com/index.php/403-panama-papers-les-jets-prives-du-monarque-kagame-et-son-pillage-du-patrimoine-rwandais-6.html

[xliv] http://www.imburi.info/index.php/66-economique/3406-rwanda-la-valeur-des-actifs-exterieurs-nets-des-banques-commerciales-a-baisse-de-70-en-2015-a-40-millions

IMF: Rwanda: Letter of Intent, Memorandum of Economic Financial Policies, and Technical Memorandum of Understanding; May 25, 2016

http://www.newtimes.co.rw/section/article/2016-03-09/197812/

See also comment : “Whatever way you choose to look at it, it cannot be other than a disaster in the making that we consume so much from outside than we are able to fund through our own sales beyond our borders. This is simply not sustainable. And don’t let us compare the potential dangers of our deficit to that of the US…”

[xlv] Commission Nationale d’Agriculture

– Volume I – Novembre 1990: (1) Allocation et Exploitation des Terres de Marais; (2) Le Terrassement pour la Conservation des Sols; (3) Les Cultures Associées.

– Volume II : Appuis à la production agricole ; Analyse du Sous-Secteur des productions animales ; Avril 1991

– Volume III : Productions Agricoles du Rwanda ; Zones agro-climatiques du Rwanda ; Juin 1991

– Volume IX : La Commercialisation des Produits Agricoles au Rwanda : Février 1992

– Volume VI – Décembre 1991: (1) Le Sous-Secteur Forestier; (2) Développement des Ressources Halieutiques.

– Rapport préliminaire de synthèse : 1992

Agriculture-Rwandaise.FPR-bad-Politics


KUJYA GUKORERA POLITIKI MU RWANDA: Ejo tuzahurire muri NORVEGE!

$
0
0

IMG-20160711-WA0007

Nk’uko byatangajwe n’Ubuyobozi bukuru bw’Ishyaka ISHEMA na Nouvelle Génération, bikaba byaranyujijwe mu bitangazamakuru no ku mbuga zinyuranye, umukandida w’Ishyaka ISHEMA ku mwanya wa Prezida wa Repubulika mu matora ateganyijwe m’uw’2017 mu Rwanda, Padiri Thomas NAHIMANA, yatangiye ingendo hirya no hino mu bihugu bitandukanye mu rwego rwo gusezera ku banyarwanda babituye, kumva ibibazo byabo, kubasobanurira no kubakangurira gushyigikira politiki yo kujya gukorera mu Rwanda, aho we n’ikipi azaba ayoboye bazagera m’Ugushyingo 2016 hagamijwe kwandikisha Ishyaka ISHEMA, bikazakurikirwa nyine no kwiyamamaza.

Rero igihugu cya Norvège(Norge, Norway) gitahiwe kuwa gatandatu, 23.07.2016 aho abayobozi bakuru b’Ishyaka ISHEMA bazaza bakaganiriza abanyarwanda, abarundi, abanyekongo ndetse n’abandi babishaka batuye muri iki gihugu ndetse n’ibindi bicyegereye nka Suède na Danemark, ku bibazo bya politiki n’imibereho bigoye abanyarwanda by’umwihariko, ndetse n’abatuye mu karere k’ibiyabaga bigari muri rusange.

Inama n’ibitekerezo bya mwese birakenewe, ibisobanuro bizatangwa k’ubyo mwibaza byose.

Ikiganiro kizaba kuwa gatandatu, 23.07.2016 kuva 13.00 kugeza 17.00 mu cyumba cy’inama cya Komini ya Fredrikstad kuri iyi adresse:

Borgeveien 48
1654 Sellebakk
FREDRIKSTAD

Bikorewe muri Norvège none kuwa 14.07.2016

Abahagarariye ikipe y’Ishyaka ISHEMA muri Norvège:

Jeanne MUKAMURENZI(sé)
Jean Bosco HABIYAREMYE(sé)
Sixbert BITANGISHA(sé)

DUSANGIRIJAMBO: Induru iterwa n’Abanyarwanda bicwa n’inzara imaze kuba ndende, ngiye kumanuka ndebe ibyayo….!

$
0
0

cropped-images.jpg

I. Isomo ryo mu gitabo cy’Intangiriro 18, 20-32

Abashyitsi batatu ba Abrahamu bari bagiye kujya muri Sodoma. Nuko Uhoraho aravuga ati “Induru iterwa na Sodoma na Gomora imaze kuba ndende, n’icyaha cyabo kirakabije ! Ngiye kumanuka ndebe niba iby’induru yangezeho ari ko babigenjeje koko. Niba atari byo kandi na byo mbimenye.” Ba bagabo bagenda berekeje i Sodoma, Abrahamu we akomeza guhagarara imbere y’Uhoraho.

Abrahamu aramwegera ati “Koko ugiye kwica intungane hamwe n’umunyabyaha ? Hari n’aho wenda haboneka abantu mirongo itanu b’intungane mu mugi ! Ubwo se koko warimbura uriya mugi ? Ntiwababarira hariya hantu ugiriye izo ntungane mirongo itanu ? Uramenye ntukabigenze utyo, ngo wice umunyabyaha hamwe n’intungane ; intungane zaba zipfuye urw’abagome. Ntibikabeho ! Ucira imanza isi yose ntakarenganye !” Uhoraho ati “Ninsanga muri Sodoma hari intungane mirongo itanu nzahagirira imbabazi, nzahasonera kubera izo ntungane mirongo itanu.”

Abrahamu ati “Jye mukungugu, jyewe w’ivu, nongeye kuvugisha Databuja. Za ntungane mirongo itanu nihaburamo eshanu, bizatuma usenya uriya mugi wose ?” Uhoraho ati “Nimpasanga intungane mirongo ine n’eshanu sinzahasenya.” Abrahamu ati “Ahari wenda haboneka mirongo ine !” Uhoraho ati “Sinzawusenya ngiriye abo mirongo ine.” Abrahamu ati “Databuja ntarakare, nongeye kubaza : ahari wenda haboneka mirongo itatu ?” Uhoraho ati “Sinzawusenya ninywusangamo mirongo itatu.” Abrahamu ati “Nongeye kwiyemeza kubaza Databuja : ahari wenda haboneka makumyabiri ?” Uhoraho ati “Sinzahasenya nihaboneka makumyabiri.” Abrahamu ati “Databuja ntarakare, reka noneho mvuge ubwa nyuma : ahari wenda haboneka icumi gusa.” Uhoraho ati “Sinzahasenya ngiriye abo icumi.”

II.Tuzirikane

Tugeze ku cyumweru cya 17 mu bisanzwe by’ umwaka C. Dushobora kwakira neza ubutumwa bwa Liturjia y’uyu munsi duhereye kuri iri somo ryo mu gitabo cy’intangiriro dusomerwa mu misa zose z’uyu munsi.

1.Buri wese niyumve ko umujyi cyangwa igihugu cyose kiri mu kaga gishobora gutabarwa n’abantu bake cyane ariko bafite umutima.

2. Umujyi munini wa Sadoma na Gomora wanditse amateka kubera ubukozi bw’ibibi abaturage bawo biberagamo. Mu gihe wari wegereje kurimbuka , umuntu w’intungane witwa Abrahamu yagerageje kwitambika imbere y’uburakari bw’Uhoraho kugira ngo arebe ko yarokora abaturage bari bagiye kugubwaho n’ishyano,  bo ubwabo bikwegeye kubera imigenzereze yabo y’urukozasoni.

3.Abrahamu arajya mu biciro n’Imana kuko yemera ko abantu bake bazima bashobora gucungura benshi kabone n’iyo baba abagizibanabi kabuhariwe.

4.Abrahamu yatangiye yereka Imana ko abantu  50 b’intungane bashobora gukiza umujyi wose. Imana yarabyemeye. Abrahamu yagize impunge ko abantu 50 bazima bahobora kubura nuko akomeza kugabanya imibare aza guhagararira ku bantu 10. Icyaje gukurikiraho ni uko umujyi warimbutse, ni ukuvuga ko nta n’abantu 10 bazima bari bakiwurangwamo!!!

5.Isomo rya mbere twigiye aha ni uko iyo abantu bishoye mu bikorwa bibi bibagiraho ingaruka zishobora kubakururira ukurimbuka.

6.Irya kabiri ni uko igihugu kitakigiramo abantu b’intungane, bashyira mu gaciro, bamagana ubugome, ubwicanyi, ubusambanyi, ubujura, ivangura….amaherezo icyo gihugu kirakongoka kandi kigahitana benecyo.

7.Isomo rya gatatu ni uko n’Imana ifasha uwifashije. Iyo abantu biyemeje kugorama no kwisenya, nta bushobozi Imana igira bwo kubahagarika. Mu by’ukuri siyo ibarimbura, ni imigenzereze yabo mibi ibavunira umuheto!

III. ISOMO ku Banyarwanda bo muri iki gihe.

1.Inzara igiye kumara imbaga y’Abanyarwanda mu gihe abaherwe badamaraye bahugiye mu gukina n’amagambo, ngo si inzara ni amapfa., ngo abaturage ntibasuhutse ahubwo bagiye gusura benewabo…ukagira ngo ayo « mazina » niyo umuturage ushonje ashyira mu nkono akagaburira abana.

2.Ntawe utabona ko iyi nzara igiye kurimbura Abanyarwanda kandi ifitanye isano n’uruhererekane rwa gahunda mbi za Leta zishingiye ahanini kuri politiki yo guhuzagurika  no gushaka amaronko y’abategetsi hatitawe ku nyungu nyakuri za rubanda.

3.Twibuke :

(1)politiki mbisha yo kubuza abaturage guhinga ibyo bashaka kandi bibafitiye akamaro.

(2)politiki mbi yo kubuza abaturage korora itungo bashaka no kuba bariragira mu isambu yabo.

(3)politiki y’ubukunguzi yo kurandura imyaka mu mirima no gutema intooki z’abaturage.

(4) politiki yo kumena amata y’abaturage ngo nuko badashatse « kuyahera ubuntu » inganda z’abaherwe bo mu butegetsi.

(5) politiki yo guhinga igihingwa kimwe, kubuza abaturage gusarura imyaka bihingiye no kuyigurisha ku isoko bashaka…..

(6)politiki yo kubuza abaturage gukorera ingo zabo, bagahozwa mu manama y’urudaca kandi atabafitiye akamaro.

(7)politiki yo gupfukirana abaturage, bagahozwa ku iterabwoba n’ihagarikamutima, batera hejuru batabaza ntihagire umutegetsi ubatega ugutwi.

(8) urutonde ni rurerure!!

4.Aba baturage b’u Rwanda bamaze igihe bataka ariko nta mutegetsi umanuka ngo yumve ikibazo kiriho kandi gishakirwe umuti. Abategetsi bakagombye kuba begereye abaturage bahisemo kwiturira mu KINYOMA no mu guhakirizwa bitwikiriye IMIHIGO yo kwikirigita bagaseka ngo ngaha bageze ku ITERAMBERE ryo ku bipimo by’ indashyikirwa , ibyo bikavugwa mu gihe inzara iri kurimbura abaturage!!!

5.Ndatabariza Abaturage b’Abanyarwanda bazahajwe n’inzara, dore ni ukuri barashize kandi bapfuye urwagashinyaguro.

Ngiyo induru yarenze rubanda rw’i Rwanda. Ngiyo induru Nyagasani Imana atagishoboye kwihanganira.

UMWANZURO

Ubutegetsi bw’igihugu ntibushobora kubakirwa ku karengane, ikinyoma,iterabwoba, ivangura…(contre-valeurs) ngo icyo gihugu kizabure kurimbuka!

Mu Rwanda hakenewe impinduka ya karahabutaka, hakabaho ubutegetsi bwubakiye ku ndangaciro nzima( valeurs) nk’ukuri, ubutabera, urukundo, ugusarangaya ibyiza by’igihugu.

Iyo mpinduka nanjye niteguye kuyitangamo umuganda wanjye.

Niyo mpamvu nsaba abo twabyumva kimwe nti nimuze natwe tumanuke tujye I Kigali, dufatanye kureba uko iby’iyo nduru byatuza.

Icyumweru cyiza ku Bataripfana bo muri Norvege n’inshuti zabo za Nouvelle Generation , mwatwakiriye neza Imana ibibahere umugisha.

Happy birthday kuri Kizito Mihigo ukwiye gufungurwa bidatinze kuko yarenganyijwe bikomeye.

Dukomeze kandi dusabire abaturage bariho batikizwa n’inzara mu Rwanda, kandi ushoboye kugira uwo yafasha abyihutire kuko bikenewe.

Uwanyu, Padiri Thomas Nahimana.

 

ISHEMA RY’U RWANDA : Gutanga inshingano.

$
0
0

sdr

Gutanga inshingano

Mu rwego rwo gukomeza kwisuganya mu gihe twitegura kujya gukorera politiki mu Rwanda, turamenyesha Abataripfana bose n’abakunzi  b’Ishyaka ryacu ko Komite Nyobozi y’Ishyaka ISHEMA RY’U RWANDA  yateraniye i Paris ku cyumweru taliki ya 24 Nyakanga (7) 2016 yahaye Bwana Jean Bosco HABIYAREMYE  inshingano zikurikira :

(1)Kuba KOMISERI ushinzwe Ubukangurambaga mu gihugu cya Norvege

(2) Ubutumwa n’ububasha bwo gukusanya inkunga yo gushyigikira gahunda yo kujya gukorera politiki mu Rwanda no kuyigeza mu isanduku y’Ishyaka ISHEMA.

Bityo rero, guhera kuri iyi taliki ya 28 Nyakanga(7) 2016  abatuye akarere ka Scandinavia kose bifuza gufasha bashobora kunyuza inkunga yabo kuri Komiseri Jean Bosco HABIYAREMYE.

Jean Bosco  HABIYAREMYE yavukiye mu Karere ka Bugesera (ahahoze ari Komini NGENDA), taliki ya 30 Ukuboza (12) 1986.  Arubatse, afite umugore n’abana babiri.

Tumwifurije gusohoza neza inshingano ahawe.

Bikorewe i Paris taliki ya 28/7/2016

logo

Padiri Thomas Nahimana,

Umunyamabanga mukuru w’Ishyaka Ishema ry’ u Rwanda.

Bruxelles 31/7/2016 : Ndabatumiye mwebwe abacyizera ko impinduka nziza ishoboka mu Rwanda.

$
0
0

20160704_135830(0)

Ndabatumiye mwebwe abacyizera ko impinduka nziza ishoboka mu Rwanda.

Banyarwandakazi, Banyarwanda,

Bayobozi b’amashyaka ya politiki ya Opozisiyo namwe muyoboye Amashyirahamwe ya Sosiyete sivile nyarwanda,

Nshuti zacu namwe mwese mwikundira igihugu cy’u Rwanda ,

1.Nzinduwe no kubatumira mwebwe abacyizera ko impinduka nziza ishoboka mu Rwanda kugira ngo tuzahurire i Buruseli kuri iki Cyumeru taliki ya 31 Nyakanga 2016, guhera saa munani z’amanywa (14:00) kugira ngo njyewe ubwanjye n’ikipe dufatanyije tuganire namwe birambuye ku rugendo twiteguye gukora rwo kujya gukorera politiki mu gihugu.

2.Muri iyi imyaka 6 ishize twagerageje kubagezaho ibitekerezo n’ibyiyumviro byacu, twerekana ku mugaragaro uko tubona imiyoborere y’igihugu cyacu muri iki gihe, tugaragaza uko twumva n’ibibazo bikomeye cyane bibangamiye rubanda rugufi,  bishingiye ahanini ku butegetsi bw’igitugu  bw’Agatsiko kayoboye Umuryango wa FPR- Inkotanyi kahisemo kwiyubakira ku kinyoma, iterabwoba, ivangura n’ukwikubira ibyiza byose by’igihugu.

3.Twagize igihe cyo gusesengura,kungurana ibitekerezo no gutangaza agaciro gakomeye duha Inzira y’Amahoro nk’iyafasha Abanyarwanda guharanira  uburenganzira bwabo batagombye kongera kwisenyera igihugu bikabije.

4.Twerekanye ko kuzahura gihugu cy’u Rwanda bisaba ko haboneka Abanyapolitiki  BEMERA kwitanga, bagatsinda iterabwoba kugira ngo begere rubanda bafatanye gukora REVOLISIYO idasesa amaraso ariko yifitemo ububasha bwo gutigisa  ibirindiro by’ingoma y’igitugu bityo igashyira u Rwanda mu nzira ikwiye ya demokarasi ari nayo butegetsi bwa rubanda kandi buharanira by’ukuri inyungu rusange.

5. None rero dore igihe kirageze ngo twereke Abanyarwanda ko imvugo yacu ariyo ngiro.  Koko igihe kirageze  ngo tugere ikirenge mu cy’intwari zatubanjirije , bityo nka Madame Victoire INGABIRE duhaguruke tuve mu buhungiro, dusange rubanda mu gihugu, tutirengagije inzitizi n’ingorane zidutegereje.

6. Tugiye twitwaje  Umushinga twateguriye Abanyarwanda dushaka kwerekeza mu rugendo ruhire  rwo » Kunga abenegihugu kugira ngo dufatanye kwiyubakira u Rwanda-Moderne »(Together to modernize Rwanda; Rassembler pour moderniser le Rwanda).

7.Bitarenze ukwezi k’Ugushyingo (11) 2016, tuzasesekara  mu Rwanda, dufatanye na rubanda rugufi gushinga  ISHEMA rizahatanira gutsinda amatora yo mu 2017 na 2018 kugira ngo tuzahabwe ububasha bwo kuyobora  u Rwanda  mu nyungu  za bose.

8. Nk’ababanye namwe mu buhungiro  imyaka itari mike, ntidushobora kwirengagiza ko umuganda wanyu ukenewe cyane mu gufasha Abanyarwanda bari ku ngoyi mu gihugu kwiyubakamo ubushobozi bwo guhangana n’ubutegetsi bw’igitugu hagamijwe kwishyiriraho ubuyobozi butanga amahoro n’ituze mu gihugu no mu Karere k’Ibiyaga bigari.  Kandi mumenye neza ko urwo ruhare rwanyu nyine arirwo ruzabaha kwigenga mu gihugu cyanyu,  abanyu ntibakomeze kugirwa Inkomamashyi n’Abagereerwa mu Urwababyaye,  mugatura mugatunganirwe, mutegatemberana ishema mutekanye mu Urwagasabo.

9.Niyo mpamvu mbararitse ngo muzitabire muri benshi iki Kiganiro mbwirwaruhame cya nyuma tuzakorera i Buruseli kuri iki cyumweru kije. Nimwirengagize ibyakunze gutanya Abanyarwanda,  muze tujye inama, dushyigikire abiyemeje kwitanga,  twirinde kubaca intege.

10.Wowe ugishidikanya ku bushobozi bwacu bwo kuba hari icyo twahindura mu Rwanda, ibuka ubuhanga bwa kinyarwanda bugira buti,  « ntawe uvuma iritararenga « ,   » Na nyina wundi abyara umuhungu  » kandi bukongera ngo n’  » Imana ifasha uwifashije  » , maze utsinde igishuko cyo gukomeza kwigira »Ntibindeba « .

Umwanzuro

téléchargement

Mbega ukuntu nifuza ko Abanyarwanda twese twakumva ko ibibazo bikomeye dufite ntawe uzamanuka mu ijuru ngo abidukemurire, bityo tukagasobanukirwa neza ko  » Nta wundi ubitubereyemo « !

Mbaye nshimiye mbikuye ku mutima abazaza kudushyigikira, Imana izabaha Umugisha kandi nzi neza ko n’igihugu kitibagirwa abakigobotse , mu gihe gikwiye.

Harakabaho Repubulika y’u Rwanda

Ishema ku benegihugu bose nta vangura.

Bikorewe i Paris, 28 Nyakanga 2016.

logo

Padiri Thomas Nahimana,

Umunyamabanga mukuru w’Ishyaka Ishema ry’u Rwanda

Umukandida mu matora y’umukuru w igihugu  yo mu 2017.

I Buruseli

$
0
0

20160731_140440

« Abavuga ko bari muri politiki nyamara badaharanira kugera ku butegetsi, si politiki baba bakora ».

Byatangajwe na Padiri Thomas Nahimana mu kiganiro yarimo i Buruseli mu Bubiligi tariki ya 31/07/2016.

Mu kiganiro musanga ku mpera z’iyi nyandiko, asobanura ko politiki irangwa n’ibintu bibiri by’ingenzi: Hari ukwerekana inzira uyikora azanyuramo ngo agere ku butegetsi, hakaba kandi gusobanura no gushyira mu bikorwa gahunda n’imigambi ibereye abanyagihugu n’abagituye igihe yaba abugezeho.

Yabajijwe ibibazo by’insobe musanga muri iki kiganiro (amajwi yafashwe na Gaspard Musabyimana wa Radio Inkingi). Muri iki gihe, Padiri Nahimana na bagenzi be bahuriye mu ishyaka bavugwaho byinshi. Hari abavuga ko uyu mupadiri ushaka kuziyamamariza kuba umukuru w’igihugu, atazabona urwinyagamburiro nagera mu Rwanda, bakongeraho ko azagonga urukuta rw’amategeko. Hari abibaza niba Ishyaka Ishema ry’Urwanda, rizahabwa uburenganzira bwo gukora binyuze mu mategeko, mu gihe hari andi mashyaka yabisabye, akaba amaze imyaka irenga itanu, amaso yaraheze mu kirere.

arton6777

Hari abavuga ko atazabona uko yumvikanisha ibitekerezo bye, kuko nagerayo itangamakuru ry’imbere mu gihugu ngo ntirizamuha ijambo. Hari abavuga ko batabona inzira azanyuramo, ngo ahatane muri politiki imbere ya Jenerali Paul Kagame, kurusha uko Fawusitini Twagiramungu, Victoire Ingabire Umuhoza, Déo Mushayidi, Dr Théoneste Niyitegeka, Me Bernard Ntaganda n’abandi babigerageje, bagahura n’ingorane zikomeye, kugeza n’ubu. Hari n’abemeza ko yaba yaraguriwe ngo ajye kugwiza umurongo… Nyamara se bafite ibimenyetso bifatika? Igihe ataranagerayo ngo imvugo ye n’imikorere ye bijye ahabona, kubyemeza ntikwaba ari ukwihuta? Cyakora na none, hari abagira amakenga bakabishingira ko bagiye babona, abahisemo gukeza ubutegetsi bagayaga imikorere, mu gihe ntacyahindutse, ku munsi wa none bakaba babuvuga imyato. Ikiruta ibindi, ni ugutegereza gato, abantu bakazareba uko azitwara nk’umunyapolitiki agezeyo.

Hari n’abibaza niba koko mu kwezi k’Ugushyingo 2016 azajya mu Rwanda nk’uko yabitangaje. Ababyibaza batyo ni abataranyuzwe n’ibisobanuro yatanze ubwo Ishyaka Ishema ry’Urwanda ahagarariye ryimuraga urwo rugendo rwari ruteganyijwe muri Mutarama 2016.

Iri shyaka rimaze imyaka isaga itatu, usanga rishishikariza cyane cyane abasore n’inkumi kwigiramo icyizere cyo kugeza ku gihugu ibyo abababanjiriye bananiwe, no gukosora ibyo bazambije. Basobanura ariko ko batirengagiza ko n’ibitekerezo n’imbaraga z’abababoneye izuba ari ngombwa. Bibanda rero ku rubyiruko. Ni muri urwo rwego, Yvonne Uwase ku myaka 25 gusa, yashinzwe kuba Komiseri ushinzwe ubukangurambaga, umuyobozi w’ibiro by’ubunyamabanga buhoraho, akaba kandi ashinzwe ikigega cy’Ishyaka nk’umufasha w’Umunyamabanga mukuru wungirije ushinzwe umutungo. Hari kandi na Chaste Gahunde washinzwe kuba umunyamabanga mukuru wungirije ubwo yari afite w’imyaka isaga 33 mu w’2013, ubu akaba ari we munyamabanga nshingwabikorwa, n’abandi mu buyobozi usanga bagirirwa icyizere gishingiye ku bushobozi kititaye ku bwinshi bw’imyaka.

20160731_140049

Ibi, iri shyaka ribihuriyeho na FPP Urukatsa (riyobowe na Abdallah Akishuli) na UDFR Ihamye (riyobowe na Jean-Damascène Ntaganzwa), akaba ari na yo mpamvu bibumbiye mu mpuzamashyaka bise « Nouvelle génération ».

Ese Thomas Nahimana na bagenzi be, biteguye bate kujya gukorera politiki mu Rwanda ? Bafite cyizere kingana iki ko abanyarwanda bari hanze n’abari imbere mu gihugu bazabashyigikira? Basobanura bate ko, mu matora batsinda perezida Kagame ushyigikiwe n’amashyaka asaga icumi agaragiye FPR iri ku butegetsi kuva muri Nyakanga 1994, akaba ari ishyaka rifite abayoboke n’amafaranga atagira ingano?

SOURCE: https://mulijeanclaude.wordpress.com/2016/08/04/i-buruseli-padiri-thomas-nahimana-yongeye-gushimangira-intego-yishyaka-ayobora/

Padiri Thomas Nahimana aratanga ibisobanuro muri iki kiganiro.

Dusangirijambo :UKWEMERA ni ishingiro ry’ibyo twizeye!

$
0
0

images

I. Dufate umwanya wo gusoma  no kuzirikana twitonze ubutumwa bwa Liturjiya yo kuri iki cyumweru cya 19 mu bisanzwe by’umwaka C.

1.Isomo rya kabiri: Abahebureyi 11,1-2.8-19.

Ukwemera ni ishingiro ry’ibyo twizeye, kukatubera n’icyemezo cy’ibitagaragara.

Ukwemera ni ko kwahesheje abakera gushimwa n’Imana.
Ukwemera kwatumye Abrahamu yumvira Imana, agenda agana igihugu yari agiye guhabwa ho umurage, kandi agenda atazi iyo ajya.

Ukwemera kwatumye atura nk’umushyitsi mu gihugu yasezeranijwe, acumbika mu ihema, hamwe na Izaki na Yakobo, ari bo basangiye amasezerano.

Abrahamu uwo yari ategereje umurwa wubatse ku kibanza gikomeye, watekerejwe kandi ukubakwa n’Imana ubwayo.
Ukwemera kwatumye na Sara, wari ugeze mu zabukuru, ahabwa ubushobozi bwo gusama inda, kuko yari yizeye ubudahemuka bw’Uwabagiriye amasezerano. Ni na yo mpamvu umuntu umwe, ndetse wari wegereje urupfu yakomotsweho n’imbaga ingana n’inyenyeri zo mu kirere kandi itabarika nk’umusenyi wo ku nkombe y’inyanja.
Abo bose bapfanye ukwemera, na none bataragera ku byiza basezeranijwe, ariko basa n’ababirabukwa, babiramukiriza kure, bahamya ko ari abagenzi n’abashyitsi kuri iyi si.

Abavuga batyo baragaragaza rwose ko bari mu gushakashaka igihugu cy’iwabo nyakuri; kuko iyo baza kuba bakumbuye icyo baturutsemo, bari bagifite umwanya uhagije wo gusubirayo. Mu by’ukuri bari barangamiye ikindi gihugu cyiza, ari cyo iwabo ho mu ijuru. Ni na yo mpamvu Imana itagira ipfunwe ryo kwitwa Imana yabo, kuko ari Yo yabateguriye umurwa.

Ukwemera kwatumye, mu gihe cy’igeragezwa, Abrahamu atura Izaki ho igitambo; atura umwana we w’ikinege, kandi yari yarahawe amasezerano, abwirwa ati «Izaki ni we uzaguhesha urubyaro ruzakwitirirwa.» Yiyemezaga ko Imana ishobora no kuzura uwapfuye, bituma asubizwa umwana we, biba n’amarenga y’ibizaza.

2.Tuzirikane :  » Sola Fide… »

Tuzakizwa n’ukwemera !

Iri somo tumaze kumva riraduha ingero ebyiri gusa z’abantu berekanye ko UKWEMERA ariryo shingiro ry’umugisha. Aburahamu n’umugore we Sara baremeye bibaviramo umugisha uzahora uvugwa uko amasekuruza azagenda asimburana.

Kwemera bivuga iki ?

Mu rurimi rw’igihebureyi, ukwemera bituruka ku ijambo  « AMAN », ari naho hakomoka ijambo « AMEN » risobanuye : gukomera ku byo niringiye, kugera ku ndunduro. Iyo twatuye tuti  » AMEN », ni ubundi buryo bwo kuvuga ngo  » Turabyemera kandi tuzabyamamaza,  ikizaba kizabe » !

Kwemera ni ukwakira muri wowe amasezerano Imana ikugiriye, ugahora wizera ko amaherezo azajya mu bikorwa. Kwemera ni ukwinjiza mu mutwe no mu mutima wawe ko Imana igukunda ku buryo gahunda zayo zose ziba zigamije kurengera inyungu zawe, kugutabara no kugukiza. Niyo mpamvu uwemera ahora yiringiye Imana , mu bikorwa bye no mu mibereho ye, akirinda kwiheba kabone n’iyo yaba ari mu bibazo bimukomereye .

Kwemera kandi ni ugukomera ku ihame ry’uko « icyiza gitsinda ikibi « ,  bityo ukihambira ubutarora inyuma ku mugambi mwiza usangiye n’abandi , umugambi wo gukora ikintu cyiza gifitiye benshi akamaro, nko guharanira ubutabera, kurwanya akarengane, ivangura n’igitugu.

Kwemera ni ugukomeza kwizera ko urugamba rwo « kurengera inyungu rusange » ufatanyije n’abandi benegihugu amaherezo ruzera imbuto bityo ukirinda gucika intege no gutaba abandi mu nama.

Kwemera ni ukwiyemeza gutanga uwawe muganda kugira ngo umugambi w’Imana wo « gukiza umuryango wose ikoresheje impano za bamwe », ugerweho .

Aburahamu yemeye isezerano Imana yamugiriye ko izamuha igihugu n’umuryango mugari bituma ata igihugu cye cya Uri agenda atazi iyo yerekeza….kuko nyine yari yizeye ko Imana itazamutererana.

N’ubwo yari yarasezeranyijwe ko umwana we Izaki ariwe uzakomokwaho n’umuryango nyamwinshi, Aburahamu ntiyatinye gufata icyemezo cyo kumuturaho igitambo kuko Imana yamumuhaye yari ibisabye.  Nanone Imana yashakaga kumuha isomo ko ibitambo by’amaraso y’abantu  ataribyo biyinyura , ko igitambo nyakuri itegereje ku muntu ari ukuyemera, kuyizera no kuyumvira.

Naho Sara wari umukecuru waciye imbyaro yemeye isezerano ry’uko Imana igiye kumukoresha ibitangaza , ikamuha kubyara umwana w’isezerano, kandi byarabaye .

Ingero ni nyinshi muri Bibiliya zerekana ko UKWEMERA ariryo shingiro ry’umukiro w’abantu. Utakigira icyo yemera, amaherezo  arapfa kandi agapfa nabi, yarihebye.

II. Ubutumwa ku Banyarwanda bo muri iki gihe

Kimwe mu bibazo bikomeye  kizahaje Abanyarwanda muri iki gihe ni UKWIHEBA . Barihebye kubera ko ubutegetsi bw’igitugu bukoresha iterabwoba bwakoze akazi kadasanzwe ko kubakura umutima .

Abanyarwanda benshi bahorana UBWOBA kubera ko babona « DANGER » ahantu hose n’igihe cyose, bigatuma bahora bihishahisha, wajya kugira icyo uvuga ukabanza gukebaguzwa, ukavuga wongorera kandi uri iwawe mu nzu yawe!  Abanyarwanda ntibacyemera ubutegetsi, ntibacyemera inzego zishinzwe umutekano kuko arizo zibatera ubwoba kandi zari zifite inshingano yo kubahumuriza ! Rwose, abanyarwanda bose uko bangana basonzeye guhumurizwa .

Abanyarwanda bahora bigunze kuko AGAHINDA bahorana kabaye insobe . Bariciwe kandi baracyicirwa, bambuwe ibyabo kandi baracyabyamburwa, bafungirwa ubusa, bicishwa inzara…Agahinda kadashira gasenya imbaraga zo kwemera ahubwo kagaheza abaturage mu kwiheba. Kuri benshi, burira bati ntibucya, bwacya bati ntibwira .  Ntibemera ubutegetsi buriho kuko aribwo bubahoza mu cyunamo cy’urudaca: burica, bukora iyicarubozo, buratorongeza…..Rwose, rwose, Abanyarwanda bakeneye GUHUMURIZWA.

Abanyarwanda bahorana UMUJINYA kuko barenganywa mu buryo bwinshi bunyuranye.  Uwo mujinya ntibabona n’aho bawuvugira ngo ureke gukomeza kubamunga inyama zo mu nda . Ntabwo ubutegetsi buriho bubatega amatwi kandi aribwo soko ikomeye y’umujinya bafite. Ntibemera ubutegetsi buriho kuko aribwo Nyirabayazana . Ni ubutegetsi bw’Agatsiko bubereyeho kwibonekeza, kwishongora no kwivuga ibigwi bitariho  mu maso y’amahanga gusa, kandi abenegihugu inzara ibageze ku buce!  Abaturage baraburambiwe. Bahora bakoma agatoki ku kandi ngo umunsi uzaba umwe…..

Ni iki cyagarurira Abanyarwanda UKWEMERA n’ukwizera ?

Iyobokamana ni ryiza  cyane, ryubaka imitima ariko ntirishobora gusimbura ubutegetsi bw’igihugu . Gahunda zirindira abaturage umutekano, ingamba zo kubarinda ubukene n’inzara, ingamba zo guhugura urubyiruko no kurubonera imirimo, inzego zo gukemura amakimbirane no kunga abenegihugu ….izo ni inshingqno za Leta,  si iz’amadini . Muri make icyangiritse mu Rwanda kandi kigomba gukosorwa  ni UBUTEGETSI!

Niyo mpamvu nkomeje guhamagara abake bacyifitemo  KWEMERA no KWIZERA ko mu Rwanda ibintu bishobora guhinduka bikaba byiza,  nkababwira nti igihe kirageze cyo kwisuganya, mu bwitonzi, mu mahoro, tugafata ijambo , tukavuga tweruye kandi duhagaze ku butaka bw’igihugu cyacu ko tutagikeneye ubutegetsi butagifite isezerano rizima buha rubanda uretse ITERABWOBA n’UKWIHEBA .

Impinduka nzima  dutegereje ku mwaka wa 2017 ni iyo ngiyo, Revolisiyo twifuza ni uko izaza…. Igikenewe kandi cyihutirwa ni « Ukunga Abenegihugu kugira ngo dufatanye kwiyubakira u Rwanda moderne ». 

Niba Leta iteza ibibazo atari yo twacungiraho kuzazana ibisubizo, dukwiye guhatanira gushyiraho Leta nshya izasana ibyangiritse !

Niba kandi ukwemera ariryo shingiro ry’ibyiza twizeye,  reka nifurize Abataripfana bose ndetse n’Abanyarwanda muri rusange kwihutira gusaba Imana kubafasha kwiremamo UKWEMERA kutajegajega…. imbaraga zacu ni aho zikomoka, Ishema ryacu ni aho rishingiye. AMEN.

Icyumweru cy’amizero ku Banyarwanda benshi bihebye n’abakutse umutima.

Uwanyu, Padiri Thomas Nahimana.

2017 : Na nyuma ya Referendumu ififitse, Itegekonshinga ryahinduwe mu Kuboza 2015 ntiryemerera Paul Kagame kongera kwiyamamaza !

$
0
0

kagame

Na nyuma ya Referendumu ififitse, Itegekonshinga ryahinduwe mu Kuboza 2015 ntiryemerera Paul Kagame kongera kwiyamamaza mu 2017 !

Ndifuza gusaba Abanyarwanda basonzeye impinduka ko barekera aho kugendera ku mpuha n’amabwire ahubwo abazi gusoma no kwandika bagafata umwanya wo kwisomera ubwabo Itegekonshinga rya Repubulika y’u Rwanda ryo mu 2003 nk’uko ryavuguruwe mu Ukuboza 2015 rigasohoka mu Igazeti ya Leta, nomero idasanzwe yo kuwa 24 Ukuboza 2015. Si ukurisoma gusa ahubwo bagomba no guharanira kumva neza icyo rivuga.

By’umwihariko ndashaka kubwira Abanyarwanda bose cyane cyane abayoboke b’Umuryango wa FPR Inkotanyi, ko  na nyuma ya Referendumu ififitse , Itegekonshinga ryavuguruwe mu Ukuboza 2015 ritemerera Nyakubahwa Paul Kagame, kuzongera kwiyamamariza kuba Perezida wa Repubulika nyuma ya manda ye ya kabiri izarangira mu mwaka utaha wa 2017. Ndabagira inama yo gushaka undi mukandida hakiri kare kugira ngo mutazatungurwa . Sinahisha ko ku ruhande rwa Opozisiyo natwe dufite amatsiko yo kumenya hakiri kare umukandida mushya wa FPR twiteguye guhangana na we mu matora yegereje.

1.Twibukiranye icyo Itegeko Nshinga  riteganya

Hari ingingo ebyiri zitanga urumuri ruhagije kuri iki kibazo . Iy’ 101 n’iy’ 172.

Ingingo y’101 itarahindurwa yagira ga iti :

 » Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi(7).  Ashobora kongera gutorwa incuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze 2 ku mwanya wa Perezida wa Repubulika”.

Nk’uko bigaragara,  iyi ngingo yari yarashyizweho mu rwego rwo gukumira umuperezida w’umunyagitugu wagerageza kwigundiriza ku butegetsi bityo agahindura Repubulika nk’ingoma ya cyami. Gusa Perezida Paul Kagame n’abambari be bahisemo kwica amatwi maze bakoresha igitugu kidasanzwe kugira ngo iyi ngingo ikomeye ihindurwe bityo Paul Kagame abone icyanzu cyo kuzapfira ku butegetsi.

Ingingo y’101 yaje rero guhindurwa no kwemezwa na Referendumu itekinitse  yo mu Ukuboza 2015.

Dore ibyo ingingo nshya y’101 iteganya :

« Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka itanu (5). Ashobora kongera gutorerwa indi manda imwe ».

*Mu Cyongereza :The President of the Republic is elected for a five (5) year term of office. He or she may be re-elected once.

*Mu Gifaransa :Le Président de la République est élu pour un mandat de cinq (5) ans. Il peut être rééluune seule fois.

Nk’uko bigaragara ihindurwa ry’iyi ngingo ubwaryo ntaho ryemerera Perezida Kagame nk' »ucyuye igihe » kongera kwiyamamaza! Ahubwo icyongeye gushimangirwa ni uko nta Perezida wa Repubulika y’u Rwanda uzemererwa kurenza manda ebyiri. Ikindi ni uko imyaka ya manda ivuye kuri irindwi igashyirwa kuri itanu kugira ngo Perezida wa Repubulika atazongera kurambirana ku butegetsi. Iri ni ivugurwa ryiza cyane kandi rifite ishingiro.

2.Abanditse ingingo y’172 nta mahirwe bashatse guha  Perezida Kagame yo kuzongera kwiyamamaza  !

Benshi bibwiraga ko Itegekonshinga ryavuguruwe kugira ngo ryemeze ikintu gisa n’irengayobora (Exception)  ry’uko Perezida Kagame  yakwemererwa kwiyamamariza manda ya gatatu mu mwaka w’2017. Nanone ariko abifuzaga iryo vugururwa nta mpamvu zumvikana bagaragaje uretse  kuvuga ngo Kagame niwe wenyine ushoboye kuyobora u Rwanda. Icyabateraga gutanga iyo mpamvu ya nyirarureshwa twese turakizi, ni iterabwoba n’igitugu bashyizweho ! Igishimishije  rero ni uko  mu kwandika bwa nyuma (version finale)  ingingo y’172 hashatswe uburyo bwa gihanga bwo gupfunyikira Paul Kagame ikibiribiri, mu mvugo y’abanyamategeko : uburenganzira yifuzaga barabumwima !

Ngaho nawe isomere witonze, wirebere uko Paul Kagame,  nka Perezida ucyuye igihe,  yimwa n’iri tegeko ububasha bwo kuzongera kwiyamamaza.

Irengangize impuha n’amabwire , witegereze kandi usesengure neza ibika bitatu bigize ingingo y’172 , wumve neza icyo bivuga :

Igika cya mbere : « Perezida wa Repubulika uri ku buyobozi mu gihe iri Tegeko Nshinga rivuguruye ritangira gukurikizwa akomeza manda yatorewe….

Ni ukuvuga manda yatorewe mu 2010 ikaba izarangira mu 2017.  Bisobanuye ko iyi ngingo izi neza ko Paul Kagame atari  mushya, ahubwo ari  Perezida ucyuye igihe , urimo gusoza manda ye  ya kabiri .

 Igika cya kabiri : « Hatabangamiwe ibiteganywa mu ngingo ya 101 y’iri Tegeko Nshinga, hitawe ku busabe bw’Abanyarwanda bwabaye mbere y’uko iri Tegeko Nshinga rivuguruye ritangira gukurikizwa, bushingiye ku bibazo byihariye u Rwanda rwasigiwe n’amateka mabi rwanyuzemo n’inzira igihugu cyafashe yo kuyivanamo,  ibimaze kugerwaho no kubaka umusingi w’iterambere rirambye; hashyizweho manda imwe y’imyaka irindwi (7) ikurikira isozwa rya manda ivugwa mu gika cya mbere cy’iyi ngingo……

Aha ntabwo itegeko rivuga ngo « tugabiye Paul Kagame manda y’imyaka irindwi y’ubuntu kuko ari umuntu w’akataraboneka « ! Oya, siko rivuga. Rigennye gusa ko kubera ibibazo bishingiye ku mateka, Perezida uzakurikiraho azakenera igihe kingana n’imyaka irindwi kugira ngo abishakire ibisubizo bityo habone gutangira manda z’imyaka itanu (quinquenat) nk’uko biteganywa n’ingingo nshya y’101. Ni ukuvuga ko umukandida wese uzatsinda amatora mu 2017  azaba atorewe manda y’imyaka irindwi. Abaturage nibatugirira icyizere tuzaba dutorewe imyaka irindwi .

Abakwiza impuha ko nta matora azabaho mu 2017 barishuka ! Manda y’Umukuru w’igihugu itandukanye cyane na manda ya Guverineri cyangwa Ambasaderi bajyaho bahawe ibaruwa ya nominasiyo kandi bagakurwaho n’ibaruwa y’uwabashyizeho (Revocation) . Manda ya Perezida wa Repubulika iratorerwa, buri gihe !

Naho abakomeje guteza urujijo ngo mu 2017 nta matora azabaho  ahubwo hazashyirwaho Leta y’ « Inzibacyuho » babiterwa no kwitiranya ibidasa . Kuba iyi ngingo y’172 yanditse mu GICE  bita « Ingingo zisoza n’iz’inzibacyuho «  ( gikubiyemo ingingo zigena ibizakorwa mbere no mu gihe cyo gutangira gukurikiza itegeko rishya) ntawe bikwiye kujijisha; ntaho bihuriye na ya Guverinoma y’Inzibacyuho yateganywaga n’amasezerano ya Arusha!

Igika cya gatatu: « Ibiteganywa mu ngingo ya 101 y’ iri Tegeko Nshinga bitangira gukurikizwa nyuma ya manda y’imyaka irindwi (7) ivugwa mu gika cya kabiri (2) cy’iyi ngingo ».

Aha ni uburyo bwo gusubiramo ko Manda z’imyaka itanu (quinquenat) zizatangira gukurikizwa mu mwaka wa 2024. Perezida uzatorwa icyo gihe (2024)azaba atorewe imyaka itanu , akazaba kandi adashobora gutorwa incuro zirenze ebyiri.

Ku batumva neza  ikinyarwanda byaba byiza basomye uko  iyi ngingo yanditse mu rurimi rw’Icyongereza ndetse no mu Gifaransa , ntaho rwose iha Paul Kagame uburenganzira bwo kwiyamamariza manda ya gatatu :

*Mu Cyongereza : »

« The President of the Republic in office at the time this revised Constitution comes into force continues to serve the term of office for which he was elected.
Without prejudice to Article 101 of this Constitution, considering the petitions submitted by Rwandans that preceded the coming into force of this revised Constitution, which were informed by the particular challenges of  Rwanda’s tragic history and the choice made to overcome them, the progress so far achieved and the desire to lay a firm foundation for sustainable development, a seven (7) year Presidential term of office is established and  shall follow the completion of the term of office referred to in Paragraph one of this Article.
The provisions of Article 101 of this Constitution shall be applicable after the expiry of a seven (7) year term referred to in Paragraph 2 of this Article « .

*Mu Gifaransa : 

« Le Président de la République en exercice lors de l’entrée en vigueur de la présente Constitution continue à exercer le mandat pour lequel il a été élu.

Sans préjudice des  dispositions de l’article 101 de la présente Constitution, compte tenu des pétitions présentées par le Peuple rwandais avant l’entrée en vigueur de la présente Constitution révisée, basées sur des défis sans précédent résultant du passé tragique qu’ a connu le Rwanda et la voie choisie pour les surmonter, les progrès déjà réalisés et le désir de poser une fondation solide pour le développement durable, un mandat Présidentiel de sept (7) ans est établi et prend effet à l’expiration du mandat visé à l’alinéa premier du présent article.
 Les dispositions de l’article 101 de la présente Constitution prennent effet  après l’expiration du mandat de sept (7) ans visé à l’alinéa 2  du présent article ».

3.Hirya y’ibigaragara

Iyi ngingo y’172 yavuzweho menshi, ndetse bamwe bagashaka kuyivugisha ibyo itavuga . Icy’ukuri ni uko irondogora bitari ngombwa . Ariko icy’ingenzi ni uko isoza itemereye Perezida ucyuye igihe ariwe Paul Kagame kongera kwiyamamaza. Uretse kumwemerera gukomeza no gusoza manda yatorewe mu 2010, igishya iyi ngingo igena ni uko mbere yo gutangiza manda zimara imyaka itanu(quinquenat) ziteganywa n’ingingo y’101 ivuguruye, hazabaho manda imwe y’imyaka irindwi (septenat) izatangira mu mwaka wa 2017. Bishatse kuvuga ko mu matora ya Perezida wa Repubulika ataha, tuziyamamariza manda y’imyaka irindwi.

Nanone ariko iyi ngingo y’172 n’ubwo yibutsa ibikorwa ngo by’agatangaza byagezweho, ntaho igena ko Perezida ucyuye igihe (Paul Kagame)  ahawe ububasha busesuye bwo kuziyamamariza iriya manda y’imyaka irindwi.
Nibyumvikane neza rero ko Perezida Paul Kagame naramuka abaye umukandida mu mwaka w’2017 azaba ari Umukandida utemewe n’Itegekonshinga(Candidat anti-constitutionnel) .  Abagomba kubimenya barangije kubitera imboni. Abatabizi bo bakicwa no kutabimenya!

N’aya mahanga asanzwe atera inkunga u Rwanda nayo  yarangije kubyumva,  ategereje gusa igihe gikwiye ngo akoze isoni abibwira ko bashobora kwikorera ibyo bashatse byose batitaye ku mategeko y’ibihugu byabo , amahame n’amasezerano mpuzamahanga Leta zabo zashyizeho umukono.

UMWANZURO

Biratangaje ukuntu benshi mu Banyarwanda bemera buhumyi impuha zakwirakwijwe mu bitangazamakuru, bakibagirwa kujya kureba icyo itegeko ryasohotse rivuga !  Hariho bamwe bishuka ko ibyo bari basomye mu mushinga w’itegeko aribyo biri mu itegeko ryasinywe rigatangazwa mu Igazeti ya Leta yo kuwa 24 Ukuboza 2015! Naho abenshi mu babonye akarindi kabanjirije ivugururwa ry’Itegekonshinga  ryo  mu kuboza 2015, bo bakomeje kwibwira ko byarangiye, ko Paul Kagame yemerewe kuzaba umwami w’u Rwanda ubuziraherezo! Siko bimeze, Itegekonshinga ryatowe ryagize impfabusa ya makinamico yose tweretswe yo kwikorera ibiseke bijyanwa mu Nteko!

Nizeye ko Perezida wa Repubulika we nibura azi neza ikiri mu ngingo y’101 n’iy’172 y’Itegekonshinga. Niba yararisinye atararisoma , yihutire kubikora kandi ntatungurwe no gusanga ritamuha uburenganzira yifuzaga!

Hagati aho  rero tubaye twifurije Paul Kagame kwitegura neza ubuzima bushya agiye kwinjiramo nyuma yo kuba yarakoreye igihugu nka Visi-Perezida na Perezida wa Repubulika imyaka isaga 23 ! Mu by’ukuri aramutse ashaka kongera kwiyamamaza mu mwaka w’2017, nta yindi nzira asigaranye uretse kongera guhindura Itegekonshinga akongeramo ingingo imwemerera kwiyamamaza , akongera agakoresha indi Referendumu itekenitse, akongera agaterera rubanda ku munigo kugira ngo ibyemeze ! Gusa ndabona igihe gisa n’icyamushiranye…..

Amahirwe angana ku bana bose b’u Rwanda,

 

Padiri Thomas Nahimana, Umuyobozi w’Ishyaka ISHEMA

Umukandida wa Opozisiyo mu matora ya Perezida wa Repubulika yo mu 2017

 

 

 

 


Abataripfana b’Ishyaka Ishema dukwiye gushishikarira kwihugura kugira ngo turusheho guhagarara bwuma.

$
0
0

basesa

Abataripfana b’Ishyaka Ishema dukwiye gushishikarira kwihugura kugira ngo turusheho guhagarara bwuma.

Nk’uko twabyibanzeho mu nama z’ubuyobozi bukuru bw’Ishyaka Ishema zabaye muri aya mezi abiri ashize, kwiyandikisha nk’umurwanashyaka ni byiza cyane ariko ni intambwe ya mbere. Kwinjira mu ishyaka ubwabyo ntibituma umuntu ahita ahinduka umunyapolitiki, agomba no gufata igihe cyo kwihugura kugira ngo ahabwe cyangwa yunguke ubumenyi bumufasha guhangana n’ibibazo bya politiki no gutanga umuganda we mu kubibonera ibisubizo. Iyo ayo mahugurwa adakozwe umuntu yitwa umunyapolitiki ariko agakomeza kwitekerereza nk’umuturage usanzwe. Haba habuze ikintu gikomeye. Ishyaka ryacu ryakomeje kubisobanura , abiyandikishije mu makipe Ishema ni urubuga baba bahawe rwo kwitoza ibya politiki. Uwiyemeje kwinjira mu ikipe , yemera no gukora imyitozo ya ngombwa: (1)Gukurikirana amakuru avugwa ku Rwanda no ku Karere k’Ibiyaga bigari ;

(2)gukurikirana neza ibiganiro binyuranye bitangwa n’abayobozi b’ishyaka,

(3)gusoma inkuru zihita ku rubuga .http://ishemaparty.mobi/ Twibutse ko hari inkuru zifite icyo zatwungura zisohoka ku rubuga http://leprophete.fr cyangwa ku zindi mbuga, Umunyamabanga ushinzwe itangazamakuru akora uko ashoboye akazishyira ku rubuga rw’ishyaka ryacu kugira ngo muzisome bitabagoye. Nyabune mujye mufata igihe cyo gusoma izo nkuru kuko kenshi ziba zirimo inyigisho.

Indi nama nagira abayobozi b’amakipe Ishema ni uko batatinya gufata za « Initiatives » , bagahuza Abarwanashyaka kenshi, bakajya impaka ku makuru agezweho , bagafata ingamba zo gushyigikira Ishyaka muri gahunda ribagezaho, ari izihutirwa , ari n’izizashyirwa mu bikorwa mu gihe kiri imbere. Bagomba no gutinyuka kugenderera abatari mu ishyaka ryacu bakarimenyekanisha mu bwubuhane.

N’ubwo gukora politiki bifitiye igihugu cyose akamaro, si urugamba rworoshye: ababyiyemeje ntibakwiye kwiryamira ngo bagone. Muri make dore ingingo eshatu dukunze kuvuga ko zihatse ibikorwa bya politiki by’ishyaka ryacu :

1.Kumenya « umukeba »(adversaire) duhanganye. Koko rero nta munyarwanda n’umwe dufata nk’umwanzi wacu ! : Nta na rimwe umurwanashyaka w’Ishyaka Ishema agomba kwibagirwa ko, muri iki gihe, nta wundi mukeba (adversaire) duhanganye utari Agatsiko kayobowe na Paul Kagame kigaruriye FPR. Ibyo bituma Ishyaka ry’Inkotanyi-FPR ariryo tugomba guhozaho ijisho kuko ariryo rifite ubutegetsi kandi rikaba ribukoresha nabi mu guhonyora uburenganzira shingiro bwa rubanda. Aka Gatsiko kibwira ko ubutegetsi ari umwihariko wako tugomba kukarwanya mu buryo bwose bushoboka. Nanone ariko n’andi mashyaka bigaragara ko afitanye ibanga cyangwa akaba ashyigikiye FPR ntidushobora kuyafata nk’incuti, bibaye ngombwa nayo twayahangara.

2.Kumenya neza urugamba turiho turwana Burya muri politiki habamo ingamba(batailles) nyinshi . Zose ntiziterurirwa rimwe. Muri iki gihe Ishyaka Ishema rishyize imbere urugamba rwo kujya mu gihugu guhangana n’Iterabwoba rya FPR-Kagame, Ikinyoma gikwirakwiza impuha n’Ingeso yo kwikubira ibyiza byose by’igihugu hashingiwe ahanini ku irondakoko. Ikigamijwe nta kindi kitari ugufatanya n’imbaga y’urubyiruko rwagizwe abakene n’abashomeri kugira ngo duharanire « AMAHIRWE ANGANA » ku bana bose b’u Rwanda. Umushinga duteruye ni uwo « Kunga Abenegihugu kugira ngo dufatanye kwiyubakira u Rwanda moderne ». Mukwiye rwose kwihutira kuwusoma mwitonze kandi mukagerageza kumva no kwicengezamo ziriya ngingo 33 ziwugize bityo mukishakamo ubushobozi bwo kuwusobanurira rubanda.

3.Indangagaciro turwanira ishyaka

deo

Ntabwo Ishyaka Ishema rirwana intambara ritazi uko zashojwe kandi ntirizigera rirwanira ubusa .Icyo tugamije ni uko indangagaciro z’Ukuri(Vérité) , Ubutwari (Courage) n’Ugusaranganya ibyiza by’igihugu(Justice Sociale) zahabwa intebe mu migenzereze y’abenegihugu bose, Ishuri rya Repubulika rikifashishwa kugira ngo zirusheho gucengezwa mu mitima no mu mitwe y’abana bacu.

Niyo mpamvu Demokarasi y’Impanga tuzakomeza kuyitekerezaho, kuyinoza no kuyiganiraho n’abenegihugu b’amoko anyuranye kugira ngo turebe uko yazashyirwa mu bikorwa hagamijwe guca burundu umuco wo kwikubira ibyiza by’igihugu hashingiwe ku irondakoko cyangwa irondakarere.

Inzira y’amahoro dushyize imbere ni indangagaciro yerekana ko rwose kubaha ubuzima bwa buri mwenegihugu ariyo ntego yacu. Ariko byumvikane neza, kuvuga ko dushyize imbere inzira y’amahoro ntibivuga ko twakwicara gusa tukarebeera abafite uburambe mu kumena amaraso ya rubanda ! Uko byamera kose abo bo bazabibazwa kandi bazagira uko babiryora.

Umwanzuro

Mu gihe Ishyaka Ishema ryiteguye bidasubirwaho gutera intambwe yo kujya gukorera politique mu Rwanda ndetse ibyo rikabifatanya n’andi mashyaka tureba mu cyerekezo kimwe, birakwiye ko inzego z’ishyaka ryacu zarushaho kunozwa, abarwanashyaka bacu bakamenya neza « Ikipe bakinamo » iyo ariyo.

Turasaba Abanyarwanda bose bibona mu bitekerezo by’Ishyaka Ishema ko bagerageza kudushyigikira bihutira gutanga inkunga yabo ayariyo yose.

Bantu bacu aho muri kw’isi hose ni ukwigomwa ikidali kimwe cyangwa icupa rimwe gusa rya Mutzing maze mugasunika ubwato bw’inyabutatu kugeza twambutse inkombe, kandi abasaare babwo babasezeranyije kutabatenguha mu gukura igihugu cyacu mu muhengeri w’amaganya cyashyizwemo na FPR inkotanyi guhera mu kwakira 1990.

Uyu mwaka w’i 2016 mu kwezi kwa 11 ntihazarenga Abanyarwanda batabonye Ishema Party risesekaye i Kigali muri gahunda yo kwitegura amatora y’Umukuru w’igihugu yo mu 2017 ndetse n’ay’Intumwa za rubanda yo muri 2018. Ngiyo intego twihaye kandi nidufatanya namwe ntakizatubuza kuyisohoza.

Mboneyeho gushimira byimazeyo abakunzi b’Ishema Party barishyigikiye kuva rivuka ku italiki ya 28/01/2013 kugeza ubu; ibyo twagezeho birashimishije kandi ngo « nyir’amaso yerekwa bike ibindi akibonera !».

Reka twibwirire na babandi bakunze kwivugira ngo« Nikundira Ishyaka Ishema » ariko akaba ntacyo bakora ngo batere inkunga gahunda zaryo. Inkunga yabo irakenewe cyane, ubu kurusha ejo hashize.

Ababishoboye batera inkunga y’amafaranga dore ko ariyo ikenewe cyane muri iki gihe cyo kwitegura urugendo, bagakoresha iyi konti :

AIPAD-ISHEMA:

IBAN:FR7630003010200003728024158

BIC:SOGEFRPP

RIB: 30003 01020 00037280241 58

 Mbifurije mwese kugira ishema ryo guhaguruka mugaharanira kuba Abasangiragihugu basaranganyije ibyiza byacyo. Imana ibahundagazeho imigisha yayo.

Abakunda gusenga tubasabye inkunga yo kuzirikana Ishema Party mu mirimo irimo gukora muri iyi minsi ijyanye no kunoza imishinga yo kuzahura abanyarwanda bazahajwe n’imiyoborere mibi.

Murakoze.

Déogratias Basesayabo,

Umunyamabanga mukuru wungirije ushinzwe Umutungo,

Intara y’Amajyaruguru n’Ububiligi.

Ubucakura buhatse ubucakara: FPR mu mugambi w’igihe kirekire wo kwegurira ubutaka bwa rubanda abavukanambuto bayo!

$
0
0

Photo6

 Yanditswe Seburanga Jean Leonard*

Source: https://muriho.blogspot.be

Benshi mu banyarwanda basobanukiwe neza umwuka wa gihake wihishe inyuma ya politiki y’ubutaka ya leta ya FPR, ariko ntibashobora kwerura ngo babyamagane ku mugaragaro kuko mbere yo guhuguzwa ubutaka FPR yabanje kubambura umudendezo n’ubwisanzure bwo gutangaza ibyo batekereza. Benshi bakora bivuye inyuma ngo biyubakire amazu, ariko birinda kumva ijwi iryo ari ryo ryose ribibutsa ko kubaka inzu ku butaka ukodesha n’aho byaba byitwa ‘ubukode burambye’ ari nko kubaka ku musenyi. Icyakora, bamwe mu bareba kure ntibiyemerera na gato kugokera ubusa bubaka ku butaka leta ishobora kubambura igihe ishakiye. Ahubwo bakoresha imbuto z’umurimo w’amaboko yabo mu kugira uruhare mu mahinduka azasubiza rubanda uburenganzira busesuye ku butaka bwaba ubwo bihahiye cyangwa ubwo barazwe n’abasekuruza. Bene abo ni abo gushyigikirwa bakaba n’urugero rwiza ku batifuza kuzahora mu bucakara bwa FPR n’abibone bayo.

Mu bucakura bwo mu rwego rwo hejuru bukubiyemo gukoresha amategeko akandamiza, uburiganya, ubuhendo n’igitugu, leta ya FPR yatesheje agaciro ihame ryari risanzwe rigenderwaho ry’uko mu Rwanda ubutaka ari umutungo wa rubanda. Bigaragara neza ko ibi leta ya FPR yabikoze igambiriye kwegurira buhoro buhoro umutungo w’ubutaka agatsiko kayiyoboye n’abambari bako. Ikibazo si uko leta ya FPR yemeye ko abantu ku giti cyabo bahabwa inkondabutaka (= freehold title), ni ukuvuga uburenganzira bwo kugira umutungo bwite w’ubutaka (= inkondabutaka). Ikibazo ni ivangura rigaragaramo, riheza abanyarwanda bafite amikoro aringaniye n’acirirtse n’abafite amikoro ahagije ariko bafatwa nk’aho badakwiye ibyiza nk’ibyo.

Amategeko yimika ubusumbane

Itegeko Ngenga No 03/2013/OL ryo kuwa 16/06/2013 rikuraho Itegeko Ngenga n° 08/2005 ryo kuwa 14/07/2005 rigena imikoreshereze n’imicungire y’ubutaka mu Rwanda mu ngingo yaryo ya 6, igika cya 2 n’icya 4 rigiri riti:

Uburenganzira ku nkondabutaka butangwa gusa ku butaka buriho inyubako n’ubuzikikije bwonyine bukenewe kugira ngo ibyo bwagenewe bishobore kuzikorerwamo.

Iteka rya Minisitiri N° 009/16.01 ryo kuwa 23/08/2011 rigena uburyo bwo kubona impapurompamo z’umutungo bwite w’ubutaka riteganya ibi bikurikira:

Ubutaka burebwa niri teka ni ubugenewe INYUBAKO zo guturamo, izinganda, izubukungu nubucuruzi, izimibereho myiza yabaturage, izumuco nizubumenyi nkuko biteganywa mu ngingo ya 6 yItegeko Ngenga n° 08/2005 ryo kuwa 14/07/2005 rigena Imikoreshereze nImicungire yUbutaka mu Rwanda.1 (reba ingingo 2).

UMUSHORAMARI wese wujuje ibyangombwa biteganywa namategeko agenga ibikorwa bishorwamo imari ku butaka, ashobora gusaba guhabwa impapurompamo zumutungo bwite wubutaka.  (reba ingingo ya 4).

Mbere yuko uwasabye impapurompamo zumutungo bwite wubutaka azihabwa agomba kubanza kugirana na Leta amasezerano yUBUGURE bwubutaka asabira impapurompamo zumutungo bwite. (reba ingingo ya 11).

Ushishoje neza, usanga abashobora kubona inkondabutaka ari abantu bakeya cyane, bujuje nibura ibi bikurikira:

  1. Kuba ari abanyemari ku rugero rwo kwitwa ABASHORAMARI.
  2. Kuba barubatse INYUBAKO zihenze mu bibanza basabira ibyemezo by’inkondabutaka –ibishushanyo mbonera by’imijyi n’ahandi hagenewe guturwa bigaragaza uburyo amazu leta yifuza ko yubakwa arenze kure ubushobozi bwa benshi mu banyarwanda akaba inzozi ku muturage usanzwe.
  3. Kuba baragiranye na Leta amasezerano y’UBUGURE bw’ubutaka –ibi bitandukanye cyane no kugirana na Leta amasezerano y’ubukode (= leasehold).

Mu by’ukuri, ni bake rwose mu banyarwanda bashobora kuzuza ibisabwa abifuza guhabwa inkondabutaka. None se ni bangahe mu baturarwanda bafatwa nk’abashoramari? Ni bangahe bashobora kubaka amazu ahenze kuriya? Ni bangahe leta yakwemerera kugirana na bo amasezerano y’ubugure bw’ubutaka? Ni mbarwa rwose!

Kugarura politiki y’ibikingi

Mu gihe cya mbere y’ubukoloni, abantu bake cyane biyumvagamo ko basumbya abandi ubunyarwanda bigaruriye ubutaka bwa rubanda hakoreshejwe uburiganya, igitugu n’ubuhendo, maze babukoresha nk’inzuri ngari cyane zitwaga ibikingi. Abaturage basanzwe b’abahinzi ntibagiraga uburenganzira bwo kugira umutungo bwite w’ubutaka. Bahingaga aho batishije bakishyura amaboko yabo binyuriye ku mirimo inyuranye bakoreraga ba nyir’ibikingi cyangwa bagatanga igice cy’ibyo basaruye bitabujije ko bashoboraga konesherezwa nta nkurikizi.

Mu gushyiraho umwihariko wa bamwe mu mitungire y’ubutaka mu gihe cya none, leta ya FPR yari igamije kugarura iyo politiki y’ibikingi buhoro buhoro –n’ubwo inkondabutaka bahabwa zitagamije kubegurira ubutaka bwo kororeraho amatungo, kuba bubakaho amazu rubanda ruyakikije ihatirwa gukodesha ntaho bitaniye na gahunda yahozeho mu gihe cy’ubuhake. Nibura bitatu mu bigize ibisabwa abifuza inkondabutaka (kuba usaba inkondabutaka ari UMUSHORAMARI, wubatse INYUBAKO ZIGEZWEHO kandi wamaze kugirana na leta AMASEZERANO Y’UBUGURE bw’ubutaka) byatoranijwe n’abacurabwenge ba leta ya FPR mu bucakura bwinshi bagamije inyungu ebyiri z’ingenzi:

  1. Gushyiraho urukuta rukumira rubanda (= abantu bose bari mu mimerere itabemerera kuzuza ibyo leta isaba abashaka inkondabutaka) mu buryo bwo kubahindura abacakara batunzwe no guhinga ubutaka butari ubwabo bakaba ari nabwo buzima bazaraga abana babo. Ibintu biteye ku buryo nta yandi mahitamo abaturage baba bafite uretse guhinga ibyo bategetswe kuko baramutse batabigenje batyo bakwirukanwa ku butaka bakoreshaga maze bugakodeshwa abiteguye kubaho mu buzima bwa cishwa aha. Ku rundi ruhande, kuberako abacurabwenge ba FPR bazi ko hafi ya buri wese ugize icyo aronka yihutira gushaka uko yakwiyubakira inzu, bateze abo mu cyiciro cy’ubukungu buringaniye umutego wo guhora ibanyunyuzamo amafaranga y’ubukode bw’ibibanza bubatseho kuko n’ubwo baba bafite ubushobozi bwo kubaka amazu babamo n’ayo bakodesha abandi, ayo bubaka ntashobora kuzuza ibisabwa ngo bahabwe inkondabutaka. Abo mu icyiciro cyo hasi n’igiciriritse ntibubaka kuko ababigerageje basenyerwa. Babaho mu BUPAGASI bw’igihe cyose. Umutungo wabo ni uwimukanwa gusa, ugizwe ahanini n’ibyo baba bariye n’ibyo baba banyoye. Iyo barwaye indwara ikaze bahuhurwa no kuba ntacyo bafite bakwitabaza wenda nk’inzu ngo babe bayigurisha bishyure ikiguzi cy’ubuvuzi baba bakeneye.
  2. Guha intore butore (= ba nyir’igihugu) uburyo bwo kwigarurira buhoro buhoro umutungo w’ubutaka ubusanzwe ubarwa nk’umutungo leta itunze ku nyungu za rubanda, bakawuhindura umutungo bwite w’abantu ku giti cyabo. Aba, leta iborohereza kurushaho ibakingira ikibaba mu kunyereza amafaranga ava mu ikode abaturage batanga buri mwaka ku bibanza bibabarurwaho, anyunyuzwa mu baturage mu misoro y’umurengera n’aturuka mu bucuruzi leta ibafashamo kubona amasoko yuzuyemo uburiganya n’ubugome. Amafaranga babonye muri ubwo buryo niyo basubira inyuma bakayagura ubutaka bwa rubanda bakanayakoresha mu kubwubakaho, maze inyubako zakuzura, leta ikabubegurira ubuziraherezo binyuriye mu kubaha inkondabutaka.

Tekereza kuri ibi witonze. Mu mwaka wa 2015, mu turere tw’umujyi wa Kigali uko ari dutatu habaye amahererekanywa y’ubutaka 14,914.2 Niba abegukanye ubutaka bwahererekanijwe muri uwo mwaka baranahawe inkondabutaka, ufatiye ku gipimo mpuzandengo ko ikibanza kimwe mu byahererekanijwe cyaba cyari gifite nibura 25mX20m (= 500km2), uwo mwaka wonyine 10% (= 7.5km2) by’ubutaka bwose bwubatseho amazu y’abaturage mu mujyi wa Kigali (yaba ayo guturamo yaba ay’ubucuruzi cyangwa ay’inganda (= 75km2)), bwaba bwaramaze kwigarurirwa burundu n’abantu ku giti cyabo. Mu yandi magambo, umujyi wa Kigali wazaba waramaze kuba igikingi cy’itsinda rito ry’abantu ku giti cyabo mu gihe kitarenze imyaka 10, byakabya ikaba 20 cyangwa 30. Uko umujyi wazagenda waguka, niko ubutaka ubusanzwe bwagenewe ubuhinzi bukaba ubu budashobora gutangwaho inkondabutaka hakurikijwe amategeko ariho, bwazagenda buhindurwamo ubwo kubakwaho maze na bwo bukigarurirwa na bene muzehe n’abambari babo. Amaherezo benshi mu bagize rubanda bazibona barimo gukodesha amazu n’abantu ku giti cyabo ku butaka bwahoze ari ubwabo cyangwa ubw’abakurambere babo.

Kubera ko abahawe inkondabutaka baba bahawe ubutaka mu buryo bwa burundu, uko iminsi izagenda ihita ni na ko ubutaka ubu bubaruye kuri rubanda mu buryo bw’ubukode burambye buzagenda bwigarurirwa na bene ingoma. Ibyo bazabigeraho bakomeza kwifashisha leta yabo haba mu guhatira abaturage kububagurisha cyangwa mu kububambura hakoreshejwe uburyo bw’amategeko abogamira ku basizwe amavuta y’ubutore, agaheza rubanda. Umuntu yakwitega ko hatagize igihinduka, mu gihe runaka kiri imbere rubanda izaba itakigira uburenganzira ubwo ari bwo bwose ku butaka; ba sebahinzi bakazaba basigaye mu rwangaro rw’igihe cyose, abanyamugisha bagatungwa no gukoropa amagorofa y’intore butore nabwo kandi babanje kubihakirwa!

Niba igihe leta ya FPR yashyiragaho amategeko y’ubutaka agenderwaho ubu itari igambiriye kugarura politiki y’IBIKINGI n’UBUHAKE, niyasubiremo maze ihe abanyarwanda uburenganzira bungana mu bihereranye n’imitungire y’ubutaka.

Amayeri no kujijisha rubanda

abayobozi_bitegereza_ikarita_y_akagari_ka_butare_ko_mu_murenge_wa_ngoma_ari_na_ho_hatangirije_ikwirakwizwa_ry_amakarita_y_utugari_agaragaza_uko_ubutaka_bugomba_kwifashishwa

Itegeko Ngenga No 03/2013/OL ryo kuwa 16/06/2013 rikuraho Itegeko Ngenga n° 08/2005 ryo kuwa 14/07/2005 rigena imikoreshereze n’imicungire y’ubutaka mu Rwanda mu ngingo yaryo ya 2, igika cya 11 n’icya 16 risobanura ko inkondabutaka ari ‘uburyo bwo gutunga ubutaka buha nyirabwo uburenganzira bwa burundukuri bwo‘ naho ubukode burambye (= leasehold) bukaba ‘amasezerano y’igihe kirekire Leta igirana n’umuntu kugira ngo akoreshe ubutaka anasarura ibibukomokamo, ariko akayishyura igiciro bemeranijweho‘.

Kubw’ibyo, imvugo ngo ‘mfite ubutaka‘ cyangwa ngo ‘naguze isambu‘ mu by’ukuri ikwiye gukoreshwa gusa n’abantu bahawe inkondabutaka. Abahawe impapuro izi zikunze kwitwa ‘ibyemezo bya burundu‘ nyamara ari ‘amazerano y’ubukode‘ bw’ubutaka yakozwe hagati yabo na leta, ntibakwiye gukoresha bene izo imvugo; ahubwo bakabaye bakoresha imvugo ngo ‘nkodesha ubutaka‘, ‘natisha umurima‘, ‘natijwe ikibanza‘ cyangwa ‘naragijwe isambu‘. Ibitari ibyo ni ukwihenda no kugwa mu mutego w’itekinika rya leta ya FPR. Bitinde bitebuke, n’abatabyumva neza ubu bazabisonukirwa maze bumirwe.

Ni koko, ubu abashobora kwivugaho ko batunze ubutaka mu Rwanda, ni abantu bake, bagomba kuba biganjemo intore butore, bamaze kubona impapuro nkondabutaka, nyuma yo kuba baragiranye na leta amasezerano y’UBUGURE bw’ubutaka bubatseho. Ibi bisobanura ko umubare munini w’abanyarwanda badashobora guha abana babo n’ababakomokaho umurage w’ubutaka kuko aho amasezerano y’ubukode azarangirira, leta izaba ishobora kutemera kongera kububakodesha. Abafite inkondabutaka nibo BONYINE bashobora kuraga urubyaro rwabo umutungo w’ubutaka, kuva ku bo bibyariye n’abuzukuru kugera ku bubivi n’ubuvivure n’abazakomoka kuri abo. Buri wese yakwifuza kugira uburenganzira nk’ubu. Niyo mpamvu leta nk’iya FPR, ibugenera bamwe ikabwima abandi, iramutse ivuzweho ko itabereyeho ineza ya rubanda ataba ari amakabyankuru. Ahubwo yagaragaje ko ibereyeho gutetesha intore butore, abandi bagasigara bahatanira kuba INKOMAMASHYI n’ ABATERUZI B’IBIBINDI.

Inama kuri leta ya FPR

Ihame ry’uko leta ishobora gukora ibinyuranye n’icyifuzo cy’umubare munini w’abaturage, ikabikora igamije guteza imbere bamwe, NTIRIRI MU NYUNGU ZA RUBANDA cyane cyane iyo rikoreshwa n’abiyumva ko barusha abandi UBUNYARWANDA. Ni koko kuba intore butore zibwira ko zifite ubushobozi bwo guhanga imirimo, gutekerereza abatarasizwe amavuta y’ubutore no kubabungabungira umutekano, NTIBIZIHA UBUBASHA BWO KWIGARURIRA IBYA RUBANDA. Ihame rikwiye kugenderwaho ni uko abanyarwanda bose bareshya imbere y’amategeko n’ubwo batanganya ubushbozi mu by’ubukungu. Icyemezo icyo ari cyo cyose gikwiye gushyirwa mu bikorwa ari uko gishyigikiwe na benshi mu banyarwanda kandi mu mudendezo n’ubwisanzure.

Kubw’ibyo, abayobozi bahagarariye abaturage bakwiye kuba baratowe mu bwisanzure hashingiwe ku ihame rya demokarasi mu matora ry’uko buri jwi ry’umuntu rigira agaciro nk’ak’iry’undi. Ariko kubera ubwikunde n’ubutamenya bushobora kugaragara ku rwego urwo ari rwo rwose bigatuma iryo hame ry’ibanze rya demokarasi ritubahirizwa, abaturarwanda bakeneye kuba bafite umudendezo wo kubitangaho ibitekerezo, kubyamagana no guharanira ko bihinduka kandi abanyamakuru bagashobora kubitangaza nta mususu cyangwa ubwoba bwo gutotezwa. Ibyo ni ngombwa kugirango ababa bashaka kuriganya abandi mu matora no gushyiraho politiki n’amategeko nsumbanyabantu bacibwe intege no gutinya ko rubanda yabimenya ikabiburizamo. Kuko ubu atari ko bimeze mu Rwanda, ishyaka rya FPR riramutse rishishikajwe n’ineza ya rubanda ryakora ibi bikurikira:

  1. Guhindura mu buryo bwihutirwa amategeko yose agaragaramo ivangura, hakubiyemo n’ay’ubutaka, rigamije gutanga uburenganzira bumwe kuri bose. Ikibazo cy’amategeko asumbanya abantu kimaze gukemuka, hakurikiraho kuyahuza n’ibyo rubanda yifuza. Iyo ntera ya kabiri yakorwa gusa ariko uko ubutegetsi bwa FPR buriho ubu buhinduye imikorere bukemera demokarasi n’ubwisanzure mu gutanga ibitekerezo.
  2. Gukora amavugururwa akenewe, rigafungura urubuga rwa politiki n’urw’itangazabitekerezo, rigamije gutuma amatora y’ubutaha akorwa mu mudendezo na demokarasi isesesuye. Abayobozi batorwa muri ubwo buryo bazasuzuma politiki y’ubutaka n’amategeko agenga imitungire n’imikoreshereze yabwo, bakabihuza n’ubushake bwa benshi.

 

Inama ku bahinzi n’aborozi

142646-004-E67D50C2

Abakoresha ubutaka bukorerwaho ubuhinzi, n’ubwo ari bo benshi mu gihugu, ntibashobora guhabwa ibyemezo by’umutungo bwite w’ubutaka. IMVUGO IKUNZE GUKORESHWA NA LETA NGO ABATURAGE NIBAJYE GUFATA IBYEMEZO BYA BURUNDU BY’UBUTAKA BWABO YUZUYEMO UBURIGANYA N’UBUHENDO BIKABIJE KUKO ICYO ABATURAGE BAHABWA ARI KONTARO Y’AMASEZERANO Y’UBUKODE, umuntu yagereranya n’inyandiko y’amasezerano yo kwatisha umurima.

Kubera ko umwuka wasunikiye FPR gushyiraho amategeko aheza rubanda mu mitungire y’ubutaka ntaho wagiye, bituma umuntu atakwitega ko izabikosora, niba ufite icyemezo cy’amasezerano y’UBUKODE bw’ubutaka wagiranye na leta ngo ubukoreshe mu buhinzi cyangwa ubworozi, ukwiye kwihatira gusobanukirwa neza ibi bikurikira:

  1. Umutungo wawe utimukanwa ugarukira GUSA ku nyubako cyangwa ibiti biri kuri ubwo butaka. UBUTAKA NYIRIZINA SI UBWAWE NA MBA.
  2. Leta ishobora kubukoresha icyo ishatse igihe cyose imyaka yagenwe mu masezerano y’ubukode mwagiranye yaba irangiye. Ariko na mbere y’uko iyo myaka irangira, leta ihisemo kubukwimuraho (= expropriation) yabikora NTA NGURANE Y’UBUTAKA cyangwa INDISHYI yabwo iguhaye. Uramutse nta nyubako cyangwa ibiti wari ubufiteho, WAGENDA AMARA MASA. Amagambo ya nyakubahwa Ndayisaba Fidèle, wari umuyobozi w’umujyi wa Kigali igihe yayavugaga, aboneka mu kinyamakuru Igihe cyo ku ya 28 Weruwe 2013, agaragaza neza igihagararo cya leta kuri iyi ngingo. Yasobanuye ko mu gihe cyo kwimurwa na leta ubutaka butishyurwa kuko ari ubwayo, maze atsindagiriza ko ibikorwa biburiho ari byo byonyine bitangirwa indishyi cyangwa ingurane.3
  3. Usanze bitabangamiye inyungu zawe mu buryo bumwe cyangwa ubundi, wagerageza kubyaza ubutaka wakodeshejwe umusaruro mwinshi ushoboka, waba inkwakuzi ukanihutira gukora ibishoboka byose ugamije gutera bya biti bibangikanywa n’ibihingwa cyangwa ishyamba ahatubatse amazu hose. Utabigenje utyo, mu gihe byaba bibaye ngombwa ko wimurwa, NTA NGURANE, NTA N’INYISHYU IYO ARI YO YOSE wakwitega guhabwa kuri aho hantu. Ariko nanone wazirikana ko leta ya FPR ifite uburyo bwinshi bwo kunyunyuza imitsi ya rubanda rw’abahinzi n’aborozi no kubajujubya, hakubiyemo n’uburenganzira bwo gufatira ubutaka ku mpamvu yishyiriyeho.4 Bityo hari ababonye ko ibyo byo gutera ibiti n’amashyamba no kubaka amazu nabyo bidahagije cyangwa ko mu mimere imwe n’imwe bishobora gusa nk’aho nta nyungu irimo, maze bahitamo gukora ibindi babona ko bitabashyira mu buja mu mayeri cyangwa ngo bibagushe mu gihombo. Ibyo ari byo byose, nyuma yo kumenya ibi, buri wese, nawe urimo, afite uburyo yagira amahitamo meza mu bihereranye n’imikoreshereze y’ubutaka YATIJWE na leta.
  4. Uramutse uhisemo guharanira ko ibintu bihinduka hagamijwe ko RUBANDA NAYO IHABWA INKONDABUTAKA waba ufashe umwanzuro nyamibwa.

 

Inama ku bubatse ku butaka bakodesha

13-54_rwanda2

Waba uri umuganga, umuhinzi, umusirikari, umupolisi, umucungamutungo, umunyapolitiki, umudipolomate, umushoferi, umunyamategeko, umunyamakuru, umwarimu, umushakashatsi…waba ukorera umushahara, wikorera ku giti cyawe, uri umushomeri cyangwa ukiri umunyeshuri…uwo waba uri we wese, URARUHIRA UBUSA NIBA NTACYO UBONA WAKORA KUGIRANGO UHABWE ICYEMEZO CY’UMUTUNGO BWITE W’UBUTAKA KURI BURI KIBANZA WUBATSEHO CYANGWA UTEGANYA KUBAKAHO. Uku ni ko kuri, n’ubwo kutaryoheye amatwi! Uraruhira ubusa niba ayo winjiza buri kwezi (bikoroheye, wiyushye akuya, bigusizemo imvune ku mubiri no mu bwonko, ugombye gutanga inyoroshyo cyangwa bishobora kuba byanaguteranije n’abavandimwe, inshuti cyangwa abafatanyabikorwa) uyashora mu bikorwa byo kubaka amazu no kugura ibibanza ku butaka bw’u Rwanda…KERETSE wenda niba ubigura ugahita ubigurisha abandi mu buryo bwo kwishakiramo inyungu ya vuba na bwangu. Ariko nabwo abo ubigurisha ari ntacyo bizabamarira ni ukubapfunyikira amazi!

Kutagira inkondabutaka mbere yo kubaka hamwe no gushidikanya ko umuntu yazayihabwa amaze kubaka ni byo byatumye abo leta y’u Bufaransa yasabaga gufatanya nabo kubaka ahahoze ikigo ndangamuco cy’u Rwanda n’u Bufaransa (Centre d’Echanges Culturels Franco-Rwandais) batabyitabira, maze amaherezo izibukira icyo kibanza. Ni koko, inkuru zo mu binyamakuru bitandukanye zigaragaza ko ubwo Ambassade y’u Bufaransa yatumiriraga abashoramari babishaka gufatanya nayo kuhubaka inzu igezweho nk’uko ubuyobozi bw’umujyi wa Kigali bwabisabaga, baciwe intege no kuba batari biteguye gushora imari yabo ku butaka bafiteho ubukode bw’imyaka 30 gusa, maze bakomeza guseta ibirenge kugeza ubwo Leta y’u Rwanda ifashe icyemezo cyo kwisubiza icyo kibanza.5 Uko ni na ko bizagenda ku banyarwanda bafite ibibanza ariko badafite amikoro yo kubyubakamo inzu ziri ku rwego leta ishaka ari nako kutagira inkondabutaka bituma nta n’undi witeguye gufatanya nabo cyangwa ngo abahe inguzanyo ihagije. Urugero, tekereza ku byabaye ku bantu bari barashoye amafaranga yabo mu gace k’ubucuruzi ko mu mujyi wa Butare kitwa ‘mu cyarabu’. Abari bahafite amazu y’ubucuruzi bahatiwe kuyafunga kuzageza igihe bazaba bamaze kuyasimbuza amagorofa agezweho! Mbese, umuntu yakwitega ko abatazabishobora bazemererwa kongera gufungura amazu yabo ngo bayakoreremo? Oya rwose. Ahubwo bashobora kuzafatwa nk’abadashoboye gukoresha neza ubutaka batijwe maze babwamburwe buhabwe abandi biteguye kubuzamuraho amagorofa nk’uko leta ibyifuza.

Clare Rant, impuguke mu by’imitungire y’imitungo itimukanwa, asobanura iby’ubukode bw’ubutaka n’inkondabutaka muri aya magambo: ‘having a leasehold [= ubukode burambye] means a person has the right to use a property for a set period of time, usuallly in return of a rent. At the end of the term, the property reverts back to the freehold owner [= nyir’inkondabutaka]. In contrast, a freehold is where the property is owned for an unlimited period of time‘. Ugenekereje mu Kinyarwanda, mu biheranye n’ubutaka, byavuga ngo ‘ukodesha yemerewe gukoresha ubutaka akodesha mu gihe runaka GIFITE IHEREZO akenshi anatanga amafaranga y’ikode. Nyuma y’icyo gihe uburengazira bwose bwo kubukoresha busubizwa nyirabwo ubufiteho inkondabutaka‘.6 Emma Lunn, umwanditsi w’inkuru y’ikinyamakuru The Guardian yo ku ya 3 Gashyantare 2013 yunze mu rya Clare Rant yifashishije amagambo ya Sebastian O’Kelly, umuvugizi w’ikigo cyazobereye mu by’ubukode burambye, Leasehold Knowledge Partnership, aho asobanura impamvu zo kwitondera iby’ubukode ku mitungo itimukanwa agira ati: ‘naïve leaseholders buy a flat and think that –more or less– they have bought the equivalent of a freehold home. In fact, they have bought a long-term rental…’, bishatse gusobanura ngo ‘abatereba kure bashobora kwibeshya ko kugura ikibanza gikoreshwa mu buryo bw’ubukode bihwanye no kugura ubutaka mu buryo bwa burundu, nyamara baba bibeshya kuko icyo baba baguze ari ubwo bukode nyine bw’igihe runaka‘.7

Inama ni uko warushaho gushakisha uburyo wabonamo inkondabutaka. Kubera ko utakwitega ko bizakorohera kubigeraho cyane ko uwahisemo kuzigenera bamwe akazima abandi ntaho yagiye kandi nta n’ikigaragaza ko azisubiraho agaha abanyarwanda bose uburenganzira bungana. Ushobora gusanga wakungukirwa kurushaho no guharanira ko ibintu bihinduka, maze RUBANDA NAYO IGAHABWA INKONDABUTAKA, aho gukomeza kugoka wubaka ku musenyi. Ni koko kubaka ku butaka udashobora kubonaho inkondabutaka ni ukubaka ku musenyi kubera ko, niba bitaranatangira, igihe kizagera ubwo abantu bazajya baha agaciro amazu yubatswe hakurikijwe imyaka isigaye ngo ubukode bw’ikibanza yubatseho irangire, nk’uko bigenda ahandi.5, 6

Inama ku mpirimbanyi za demokarasi

20160731_140437

Bimaze kugaragara ko leta ya FPR igenda ihigika rubanda ku bintu ubusanzwe abaturage bakagombye kuba bafiteho uburenganzira ntayegayezwa. Kubera izo mpamvu, Impirimbanyi za demokarasi n’abandi bafite uburyo bwo gucukumbura no gutangaza uburiganya, ubusambo n’ubuhendo bwa FPR mu bintu binyuranye bigize imibereho y’abanyarwanda, bashobora kwiringira badashidikanya ko nibakoresha ubwo buryo bafite bagafasha rubanda gutahura aho ikwiye kugira amakenga, abanyarwanda batazabura kubibashimira. By’umwihariko, abashobora kubona amakuru yimbitse ku mitangire y’impapuromamo z’ubutaka bazakore icyegeranyo cy’umubare w’abamaze kubona impapuro nkondabutaka n’abatarazibona cyangwa batanemerewe kuzihabwa muturere twose tw’igihugu kandi babitangarize rubanda. Nanone, hazasobanurwe icyo leta ya FPR iba igamije iyo ifashe icyemezo cyo gukura za hegitari z’ubutaka runaka mu mutungo RUSANGE w’igihugu ikabushyira mu mutungo BWITE wayo, niba atari ukwishyiriraho uburyo bwo kuzarangira ibuhaye intore butore zayo (reba itangazo ry’ibyemezo by’inama y’abaminisitiri idasanzwe yo ku wa 24 Kamena 2016, ingingo ya 9, umurongo wa 4)!8 Mu gihe ibyo bitaraba, abirya bakimara ngo bubake mu bibanza bafiteho uburenganzira bw’ubukode gusa bakwiye kubanza kwibaza niba leta izafata inyumbako zabo nk’izabahesha inkodabutaka. Naho ubundi, kwigora wubaka inzu ku kibanza ufiteho uburenganzira bw’ubukode bw’imyaka makumyabiri cyangwa mirongo itatu gusa, ntibitanga icyizere cyane cyane ku muntu uzi neza imikorere ya FPR!

NOTES

*Seburanga J. Leonard ni umwalimu wahindutse impirimbanyi, umwenegihugu wahindutse impunzi, rubanda rugufi wiyemeje gukora politiki. Inyandiko z’ubushakashatsi yakoze zigaragara mu bitangazamakuru mpuzamahanga, birimo ibitangazwa na Elsevier, Springer, Taylor & Francis n’abandi. Yigishaga akanakora ubushakashatsi muri Kaminuza y’u Rwanda kugeza ahunze ubutegetsi bw’igitugu mu Ugushyingo 2015. Ubu aba mu gihugu cy’u Bubiligi.

1Itegeko Ngenga n° 08/2005 ryo kuwa 14/07/2005 rigena Imikoreshereze n’Imicungire y’Ubutaka mu Rwanda ryasimbuwe n’Itegeko Ngenga No 03/2013/OL ryo kuwa 16/06/2013. Nyamara iri tegeko rishya mu ngingo yaryo ya 3 riteganya ko ‘mu gihe atarahindurwa, amategeko, amateka n’amabwiriza yashyiraga mu bikorwa Itegeko Ngenga n° 08/2005 ryo kuwa 14/07/2005 rigena imikoreshereze n’imicungire y’ubutaka mu Rwanda akomeza kubahirizwa mu ngingo zayo zose zitanyuranije n’itegeko rigenga ubutaka mu Rwanda‘.

2Rwanda Natural Resources Authority, 2016. Land transfers in 2015. Retrieved from:http://www.rnra.rw/fileadmin/user_upload/documents/land_doc/Land_Transfers_by_District_in_2015.pdf (last accessed 14 June 2016).

3Eugenie Umuhoza, 28 Werurwe 2013. Kigali: abagera ku bihumbi 10 bagiye kwimurwa nta ngurane y’ubutaka. Byakuwe kuri: http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/kigali-abagera-ku-bihumbi-10-bagiye-kwimurwa-nta-ngurane-y-ubutaka.html (last accessed 15 June 2016).

4Ingingo ya 15 y’amasezerano y’ubukode igira iti: ‘Nk’uko biteganywa n’Itegeko Ngenga cyangwa itegeko rigena uburyo indishyi itangwa ku butaka bukodeshejwe cyangwa bwataye agaciro, Leta igomba guha Ukodesha indishyi ikwiye mu gihe cya vuba. Ukodesha ntabwo ahabwa indishyi igihe ubutaka bufatiriwe hakurijwe ibiteganywa n’Umutwe wa VI w’Itegeko Ngenga‘ (Reba ku ipaji y’inyuma y’urupapuro rwanditseho ngo ‘AMASEZERANO Y’UBUKODE BURAMBYE’ mu zigize ibyangombwa by’ubutaka wahawe n’Urwego rw’Umubitsi w’Impapurompamo z’Ubutaka).

5Pierre Boissolet, 4 Juillet 2014. Rwanda : le centre culturel franco-rwandais de Kigali démoli à la pelleteuse. Tiré de: http://www.jeuneafrique.com/51106/politique/rwanda-le-centre-culturel-franco-rwandais-de-kigali-d-emoli-la-pelleteuse (last accessed 29 May 2016)>>.

6Clare Rant, 14 October 2011. What’s the difference between leasehold and freehold? Retrieved from: http://www.telegraph.co.uk/finance/property/advice/propertyclinic/8824968/Whats-the-difference-between-leasehold-and-freehold.html (last accessed 16 June 2016).

7Emma Lunn, 3 February 2013. Beware the ‘cheaper’ leasehold option that could cost more in the long run. Retrieved from: https://www.theguardian.com/money/2013/feb/03/beware-lease-hold-cost-more (last acessed 16 June 2016).

8Igihe, 24 Kamena 2016. Itangazo ry’ibyemezo by’inama y’abaminisitiri idasanzwe yo ku wa 24 Kamena 2016. Byakuwe kuri: http://www.igihe.com/politiki/amakuru/article/itangazo-ry-ibyemezo-by-inama-y-abaminisitiri-idasanzwe-yo-ku-wa-24-kamena-2016 (last accessed 9 July 2016).

 

Guhuza UBUTAKA cyangwa guhuza UGUTAKA?! Leta ya FPR yari ikwiye gusaba imbabazi ku bwo gushonjesha abaturage no kubatindahaza!

$
0
0

Gatesire

Yanditswe na Gatesire Théodette*

Source : muriho.blogspot.be

Kwambura abaturage ubutaka cyane cyane ubw’ibishanga n’inkuka; kurandura ibihingwa nk’amasaka, ibijumba, imboga n’urutoki, ubusanzwe bifite uruhare runini mu buzima bwa rubanda; guhatira abahinzi gushyira mu bikorwa gahunda yo guhinga igihingwa kimwe kuri bose iherekejwe n’iteganyabikorwa rikoranywe ubuswa cyangwa ubugome; uburiganya mu gukwirakwiza amafumbire no kudafasha abaturage gushaka isoko ry’umusaruro ukomoka ku byo baba bahatiwe guhinga n’aho ribonetse abahinzi bagashyirirwaho ibiciro bitajyanye n’igishoro cyakoreshejwe kugirango uwo musaruro uboneke, ni isoko y’igihombo kitagira urugero ku bahinzi n’intandaro yo gutindahara n’iy’inzara ihoraho mu bice bimwe by’u Rwanda.

 

U Rwanda ni igihugu gito ahanini kigizwe n’imisozi, kikaba kimwe mu bihugu by’Afurika bituwe kurusha ibindi kuko kuri buri kilometero kare haba hatuye abaturage basaga 400 kandi abarenga 80% bakaba batunzwe n’ubuhinzi.1 Iyo miterere y’u Rwanda n’imibereho y’abarutuye ituma buri muhinzi aba afite ubutaka buto bwo guhingaho. Kubw’ibyo, hakwiye kubaho itandukaniro rinini cyane hagati y’uburyo ubuhinzi bw’umwuga bwakorwa mu Rwanda n’uko bukorwa mu bihugu byateye imbere, aho usanga bukorwa n’abantu bake cyane bafite aho babukorera hagari bihagije higanjemo ibibaya n’ikoranabuhanga ryateye imbere. Ibyo bituma buri gihingwa cyiharira ubuso bunini cyane, kikanatanga umusaruro ushimishije bitabaye ngombwa ko rubanda ishorwa mu bihombo.

Kutita ku miterere yihariye y’u Rwanda

Mbere y’ibyemezo by’inzaduka byatangiye kwigaragaza cyane muri politiki y’ubuhinzi nyuma y’aho ishyaka rya FPR ryigaruriye ubutegetsi mu Rwanda, wasangaga buri wese mu bahinzi ahitamo igihingwa ashaka akurikije ibyo we n’umuryango we bakeneye ndetse n’ibyo yasagurira isoko uko bimushobokeye. Ahari ibishanga bihingwamo ho wahasangaga ibihingwa ahanini byabaga bigenewe gutunga abaturage igihe cy’izuba ryinshi hamwe n’ibikoreshwa cyane mu guhahira imijyi nk’imboga z’ubwoko bunyuranye, ariko nabyo byabaga byahinzwe ku mahitamo y’abahinzi bakurikije ibikenewe ku isoko n’ibyabaha inyungu nyinshi kurushaho. Iyo ibishanga byabaga bikoreshejwe n’amashyirahamwe y’abahinzi mu guhinga igihingwa kimwe nabwo byakorwaga ku bushake bw’abaturage cyangwa bigakorerwa ku butaka butari busanzwe bukoreshwa n’abaturage mu buhinzi ngo bibe byatera abatibona muri iyo gahunda igihombo kirenze icyakwihanganirwa, ari na ko leta ikora ibishoboka byose kugirango umusaruro ubunetse ube ufite isoko kandi ryiza. Aho ni nk’ahahingwaga umuceri n’ibisheke.

Kuva mu mwaka wa 2008, mu Rwanda hashyizweho gahunda yo guhuza ubutaka ndetse himakazwa politiki yo guhinga igihingwa kimwe ku buso bunini bivugwa ko hari hagamijwe kongera umusaruro w’ibiribwa ndetse no gukora ishoramari mu buhinzi muri gahunda yiswe Crop Intensification program (CIP).1 Abaturage bahatiwe guhuza ubutaka kuko, nk’uko byavuzwe haruguru, buri wese aba afite isambu ntoya cyane ugereranyije n’ubuso bukenewe kugira ngo buhingweho igihingwa cyashyizwe imbere. Ibyo byakuruye ibihombo bikomeye cyane ku baturage kuko abayobozi bo mu nzego z’ibanze bagombye kurandura ibihingwa byari bisanzwe biteye ku butaka bwagombaga guhuzwa. Mu bihingwa byibasiwe bigakururira abaturage igihombo gikabije, harimo ibijumba ubusanzwe byafatwaga nk’ingabo ikingira inzara mu banyarwanda ari nabyo byavuyeho imvugo ngo ‘umukungujumba‘, amasaka yafatwaga nk’igihingwa cyubashywe kubw’imikoreshereze yayo yihariye mu muco nyarwanda (nko mu bijyanye n’umuganura) n’urutoki rwafatwaga nk’igihingwa nyamibwa kubera ko kiramba mu murima kandi kigashobora kugoboka umuturage igihe cyose mu buryo butari bumwe –inshuro nyinshi uwabaga afite urutoki rwiza n’ibindi yabaga abifite, akaba umuhungu mu bahungu.

Kutita ku mvune n’ugutaka kwa rubanda

Umuntu wese usobanukiwe iby’ubuhinzi n’umusaruro wabwo ntagushidikanya ko anasobanukiwe imbaraga bisaba umuhinzi kuva mu itera kugeza igihe cy’isarura. Ibihingwa byose biravuna, ariko reka dufate urugero rumwe rw’igihingwa cy’urutoki. Nyuma yo gutegura umurima, gushaka imbuto no kuzitera, kurufumbira, kuruhingira, kurukonyorera, kurusharirira, gutega insina zibikeneye imihembezo no kurusasira ni imirimo ihoraho kugira ngo umuntu agire umurima w’urutoki rutanga umusaruro mwiza. Benshi bazi akamaro bene urwo rutoki rugira mu guhashya inzara kubera ko urutoki rwiza ruhoramo ibitoki bishobora gusarurwa. Mu gushyira mu bikorwa gahunda yo guhuza ubutaka no guhinga igihingwa kimwe, harimbuwe intoki zifite agaciro kanini kuko ahenshi habaga harateganyirijwe igihingwa cy’ibigori. Ikibabaje ariko ni uko umusaruro w’ibyo bigori udashobora kuziba icyuho cy’icyo gihombo ku baturage. Bite se ku bindi bihingwa? Imigozi y’ibijumba, amasaka n’imboga z’ubwoko bwinshi byaranduwe inshuro nyinshi cyane kandi buri gihe abaturage barira. Mbese ni impuwe kuba ubutegetsi bwa FPR bwaragiye buhitiramo abaturage igihingwa runaka bumaze kubategeka kurandura ibyo bari batezeho amaramuko? Oya rwose! Ibaze ko mu murima wezemo ibigori, umuhinzi adashobora no gucamo ikigori na kimwe ngo acyokereze umwana we nta mususu! Iyo abikoze aba yububa kandi yikanga ko umuyobozi yamubona akamuhana.

ibigoli

Si amakabyankuru! ibi bigori birimo kuribwa n’inyoni, uwabihinze ntiyakoraho na kimwe uwamutegetse kubihinga ataramuha uburenganzira bwo gusarura! Ibaze nawe gusya utiteze irobe cyangwa kuragira izo udakama! Ni byo abanyarwanda bita kugokera ubusa cyangwa kuruhira agatsi! Mu zindi ndimi ho babyita ‘slavery’ cyangwa ‘esclavage’!

Politiki y’ubucakura bugamije ubucakara

Mu by’ukuri kuba habaho ubuhinzi buteye imbere mu Rwanda ntako bisa. Guhitamo ibihingwa birwanya inzara, kwagura ubuhinzi no kubukoresha mu gushaka imari, gushakira abahinzi imbuto nziza, gukwirakwiza ifumbire mu bahinzi no kubaha inama z’ababihugukiwemo yaba ari intambwe nziza mu mibereho myiza y’abaturage. Ariko umuntu ureba kure iyo yitegereje uko bikorwa, avumbura amacenga n’ubucakura bukabije bubyihishe inyuma.

Kubera ko abaturage bashoboraga kwinangira ntibashyire mu bikorwa izo politiki zibangiriza zikanabahenebereza, leta ya FPR ibigiranye iryenge, yashyizeho inzitizi zo mu rwego rw’amategeko zituma umuturage wabikora yakwisanga mu bihombo by’urukurikirane. Urugero, kuko yari izi ko abaturage bashobora guhitamo kuraza imirima aho guhinga ibyo bahatiwe, yashyizeho itegeko riyiha uburenganzira bwo gufatira ubutaka bw’uwaba agerageje kubikora yitwaje ko budakoreshwa neza.** Kuko bimeze gutyo, ni bake bashobora gutinyuka gudahinga ibyo leta itegetse. Nanone, kubera ko leta yategetse abaturage kuzibukira umuco wabo wo kubika imbuto zikomoka ku musaruro wabo ikabategeka kujya bategereza izo ibazaniye, akenshi zibageraho imburagihe, umuhinzi yatakaje ubushobozi bwo guhingira igihe abishakiye. Ni na ko bigenda ku mafumbire bahabwa.

Iyo imyaka yeze, leta ni yo itanga uburenganzira bwo gusarura, ni na yo ishyiraho igiciro cy’umusaruro ikanagena abemerewe kuwugura no kuwushyikiriza inganda. Mu by’ukuri umuntu yakavuze ko rubanda yahindutse ABAGERERWA, ariko sibyo kuko n’ubwo umugererwa nawe yakoreshaga ubutaka butari ubwe, yahingaga icyo ashatse, gusa akamenya ko agomba guha nyir’ umurima amaturo bigendanye n’uko umusaruro we uhagaze –umuntu yabigereranya no gutanga icyatamurima. Nanone umuntu ashobora kwibaza niba rubanda ahubwo itarabaye ABAPAGASI. Nabyo si byo; umupagasi arahembwa, yaba atanyuzwe n’igihembo agasezera akajya ahandi kandi ntabihanirwe. Urebye neza, usanga abahinzi bo mu Rwanda rwa none babayeho nabi birenze iby’abagererwa n’abapasi. Ubuzima barimo bwujuje ibisabwa ngo bwitwe UBUCAKARA (= ‘slavery’ mu cyongereza cyangwa ‘esclavage’ mu gifaransa) ku mpamvu zikurikira:

  1.  Bahinga ubutaka butari ubwabo, babeshywa ko babukodesha mu buryo burambye ariko mu by’ukuri bashobora kwamburwa igihe icyo ari cyose –ni ukuvuga ko bahingira nyiri ubutaka ari we leta ya FPR.
  2. Imirimo yose bakora mu mirima bahingamo, bayikora ku mabwiriza ya nyir’ubutaka (= leta ya FPR) mu buryo butagoragozwa, badashobora kumwungura igitekerezo na kimwe kuko bamutinya nawe akaba atiteguye kubatega amatwi –ni ukuvuga ko baba mu buzima bwa cishwa aha.
  3. Bakora badahembwa, bakagomba kwirwanaho mu buryo bunyuranye kugirango babashe gukomeza kubaho.
  4. Abihaze bakanyuranya n’imitekereze ya nyir’ubutaka (= leta ya FPR) barabihanirwa.
  5. Babaho bafungiranye mu guhugu kuko kugisohokamo bitaborohera kuko abayobozi babirwanya bivuye inyuma.*** Abagerageje kugisohokamo bakanabishobora, amaherezo baragarurwa, haba ku ngufu, ku mayeri cyangwa ku kagambane. Mu by’ukuri nk’uko bisanzwe bizwi ku bari mu bacakara, abahinzi bo mu Rwanda bari mu mimerere y’imbohe.

 Politiki yo kwibonekeza mu mahanga

Abashishoza bashobora gutahura ko leta ya FPR nta mpuhwe ifitiye rubanda, ko ahubwo ibyo ikora byose iba igamije gushakira ubuzima n’ubukire abambari bayo, gukenesha abaturage ngo batubaka amikoro maze bakagira uruvugiro rwo kuyinenga mu bya politiki no kujijisha amahanga yongera ubuso buhizweho imbuto. Urugero, kubera ko bazi ko banki n’ibigega mpuzamahanga bishingira ku buso buhinzweho ibinyampeke bigena urwego iterambere ry’igihugu rigezeho (= indicators of development) n’abaterankunga bakabigenderaho mu gutanga inkunga y’amadevize (= foreign currecy) u Rwanda rukeneye bitavugwa, babishyiramo ingufu batitaye ku bihombo by’abaturage. Ni koko ingeso ya FPR yo kwibonekeza ku baterankuga n’imiryango mpuzamahanga ikoresheje ububeshyi bw’umwuga bwahawe akabyiniriro ko ‘gutekinika’, wahawe intebe n’ubutegetsi bwayo, uzakururira abanyarwanda amahano atari amwe.

Gutindahaza no gushwiragiza rubanda

Iyo usuzumye neza, usanga ibyemezo bifatwa na leta ya FPR mu birebana n’ubuhinzi mu Rwanda bisa n’aho bigamije gushonjesha abaturage ku bushake no kubambura ubushobozi bwo kugira icyo bageraho. Bene nk’ibyo leta ibikora ibategeka kurandurira ibihingwa ndetse no kubambura ibishanga byabatungaga cyane cyane mu gihe cy’izuba. Ibyo bituma abaturage bahora baba bashonje, bagahora bacuragira bashaka uwabafasha kubona amaramuko. Mu mimerere nk’iyo, umuturage aba ahangayikishijwe no kuba yabona amafunguro ku buryo ibindi bintu by’ingenzi, nko kuba yagira ibyo aharanira mu bya politiki cyangwa ibihereranye n’uburenganzira bw’ikiremwamuntu, nta mwanya biba bigifite mu bitekerezo bye.

Akenshi leta ya FPR ikoresha ubuhendanyi ku baturage b’abashonji maze ikabakoresha ibigamije inyungu zayo. Mu mwaka ushize wa 2015, igihe ba nyamujya iyo bijya bacicikanaga batanguranwa kugeza ibikarito n’ibiseke byuzuye amabaruwa asaba ko itegekonshinga ryahindurwa, byagaragaye ko guha umukecuru Mukagafurama Melesiyana n’abandi nka we amafaranga y’impamba, ay’icumbi n’ay’ibiribwa gusa byari bihagije kugirango bajye ku biro by’inteko ishinga amategeko gusaba ko ingingo batanazi y’itegeko nshinga yahindurwa.2 Nanone muri uwo mwaka, bamaze kwizezwa guhabwa ibyo kurya bya buri munsi mu gihe bari kuhamara, abantu biganjemo urubyiruko bemeye kujya birirwa bakanarara imbere y’Ambasade y’Ubwongereza mu Rwanda mu myigaragambyo yari igamije gushyira igitutu kuri leta y’Ubwongereza ngo Karenzi Karake wari warafashwe na polisi y’icyo gihugu arekurwe. Icyateye abantu kwibaza ariko kigatuma abatari basanzwe bamenyereye imikorere ya FPR basobanukirwa neza kurushaho ko ari leta yari yabatumye kubigenza batyo, ni uko bamwe mu bigaragambyaga bavugaga ko baje kwamagana abafaransa cyangwa abadage.3

Ni uko bigenda. Umushonji ntacyo batamukoresha igihe bamwemereye icyo arya. Ni yo mpamvu iyo FPR ishaka kugukoresha akadakorwa ibanza ikagutindahaza maze waba umaze kuzahara ikakwiyegereza mu ishusho y’umutabazi cyangwa umufatanyabikorwa ikoresheje ibyo yakunyaze; waba umaze kugarura agatege iti saba ko itegekonshinga rihinduka cyangwa vuga ko so yari imbwa akaba yarabyaye umuntu!

Politiki ya ‘nta mpuhwe’ n’ubusambo bw’isoni nke

Muri iyi minsi, mu gice kinini cy’uburasirazuba bw’igihugu haravugwa inzara yiswe Nzaramba yatumye abaturage basuhuka, abasigaye nabo bakarya rimwe ku munsi nabwo ntibahage. Abo mu karere ka Kayonza bo bivugira ko igishanga cyajyaga kibatunga mu gihe cy’izuba ryinshi leta yagifashe ikababuza kongera kugihinga.4 Ariko biravugwa ko n’i Kigali muri kapitali inzara yahageze, aho amahoteli yakira abashyitsi bitabiriye amanama mpuzamahanga abaha ibiryo bike cyane hakaba n’ubwo bishize rwose hari abatarafungura.5 Minisitiri w’ubuhinzi wasabye imbabazi mu ruhame kubera icyo kibazo,6 yakagombye no gutera indi ntambwe akagira ubutwari bwo kuzisaba n’abaturage kuko urwego ahagarariye rwagize uruhare runini mu kaga k’inzara badashobora kwivanamo mu gihe cya vuba.

Ikibabaje ariko, aho gukemura ikibazo cy’inzara no kongerera abahinzi ubushobozi, gahunda yo guhuza ubutaka no guhinga igihingwa kimwe yakenesheje abantu benshi abandi ibikoreza umuzigo w’inzara ihoraho. Bamwe mu baturage bagezweho n’ako kaga bananiwe kwihanganira kwambarira ibicocero aho bambariye inkindi maze bariyahura. Abandi bo batanze utwo bari bafite bahongera ibisambo byoherejwe na leta byari bishinzwe kubangiriza bagira ngo wenda byaca inkoni izamba cyangwa byabongereraho igihe gito cyo kwitegura ingaruka z’ako kaga. Si ko byabagendekeye kuko ibyo bisambo byagiye byimurirwa mu tundi turere gukomerezayo amahano maze ababaga barabihaye ruswa bagahomba kabiri. Abakozi bashya babaga bazanywe mu turere twabo gusimbura abagiye ntibabuze gushyira mu bikorwa uwo umugambi wo kubarimburira intoki n’ubwo batari bayobewe ko bamwe mu baturage bari barahongeye bagenzi babo bababanjirije.

Kugabiza abaturage ba Rusahuriramunduru

Indi ngaruka ikomeye umuntu atakwirengagiza, ni igihombo gikomeye cyageze ku baturage bashyizwe muri gahunda yo guhuza ubutaka no guhinga igihingwa kimwe. Urugero rufatika rwagaragaye mu turere twa Gatsibo na Gakenke, aho abahinzi babuze isoko ry’umusaruro wabo w’ibigori ku buryo bisanze nta yandi mahitamo bafite uretse kubigurisha ku giciro kiri hasi cyane ugereranyije n’igishoro bari barashyize mu kubihinga. Ibuka igihe byasakuzaga mu bitangazamakuru ko abahinzi bo muri utwo turere barira ayo kwarika kuko umusaruro wabo wabuze isoko. Aho kugira ngo abahumurize anatekereze uburyo abacuruzi bagabanyirizwa imisoro hagamijwe kuborohereza mu kugurira abaturage umusaruro wabo ku giciro gikwiye, minisitiri w’ubucuruzi n’inganda yaciye abahinzi intege ababwira ko uwabuze isoko yamuhamagara akarimushakira.7 Mu by’ukuri koko ubwo yari atanze umuti w’icyo kibazo? Ni abaturage bangahe bo mu Rwanda bashobora gutinyuka guterefona minisitiri wa leta ya FPR tuzi? Haba se hari abahinzi bashize ubwoba bakamuterefona? Niba bahari bazamenyeshe abandi bahinzi ibyavuyemo banabarangire isoko! Ubundi se kuki minisitiri atafashe urugendo ngo abasange aho bari abe ari na ho abahera iyo nama na numero bazamuterefonaho?

Icyakora, abazi gutekinika bo bungukiye muri izo ntugunda. Amatoni n’amatoni y’amafumbire yari yarateganyirijwe guteza ubuhinzi imbere yagiye agurishwa magendu ku nyungu z’abarusha abandi ubusambo n’igitugu. Biranashoboka ko hari ababoneye inyungu mu gutumiza imbuto zitujuje ubuziranenge. Ikizwi neza ni uko nta n’umwe weretswe rubanda ko yabihaniwe cyangwa yabicyahiwe ku mugaragaro. Ibyo byose byishyuwe na rubanda itazi icyo yakora kugeza ubu. Abaturage benshi barashonje ku buryo babaho babara ubukeye. Nanone ariko, iyaba byarangiriraga aho, leta ntikomeze kubikoreza indi migogoro ikubiyemo imisanzu ya FPR, imisanzu mu kigega Agaciro Development Fund, imisanzu y’uburezi butagamije ireme, n’amafaranga y’ubwisungane mu kwivuza butagamije kubungabunga amagara yabo.

NOTES

FB_IMG_1470992972999

*Gatesire Théodette ni umutegarugori wafashe icyemezo cyo gutangaza ibyo atekereza mu bya politiki nyuma y’imyaka myinshi yamaze atagira icyo abivugaho. Nk’umunyarwanda, yiyemeje gutanga umusanzu we mu gukemura ibibazo byugarije igihugu abinyujije mu nyandiko zitandukanye harimo n’iz’ubushakashatsi nk’uko yari asanzwe abikora mu rwego rwo kubungabunga ibinyabuzima. Zimwe mu nyandiko z’ubushakashatsi yakoze hamwe n’izo yagizemo uruhare zigaragara mu bitangazamakuru mpuzamahanga nko kwa Elsevier, Springer, Hindawi n’ahandi. Mbere y’uko yerekeza iy’ubuhungiro mu mpera za 2015 yari umukozi wa The Dian Fossey Gorilla Fund International i Musanze.

**Uko bigaragara, abaturage nta yandi mahitamo bafite usibye kuruma gihwa kuko baramutse banze gushyira mu bikorwa izo politiki z’ubuhinzi zibahombya, amaherezo ubutaka bakoreshaga bushobora kwegurirwa ba nyamujya iyo bijya biteguye kugendera ku bushake bwa leta ya FPR, yo nyir’ubutaka. Uramutse utari uzi ko ari uko bimeze cyangwa ubishidikanyaho, reba ku cyangombwa cyawe cy’ubutaka. Urasanga handitseho ngo ‘amazezerano y’ubukode bw’ubutaka. Muby’ukuri ibyo bisobanura ko nta butaka ugifite kuko wahawe igihe runaka cyo kuba ubukodesha –ntibitandukanye cyane n’uko umuntu yatisha umurima akawuhingamo mu gihe yumvikanyeho na nyirawo. Gerageza gutekereza uko bizagenda igihe imyaka y’ubukode wahawe izaba igiye kurangira. Icyo gihe nikirangira buzasubira mu maboko ya leta ibuhe uwo ishaka. Wowe cyangwa abagukomokaho nimuramuka mubisabye, leta ishobora kwemera ubusabe bwanyu ikongera kububakodesha. Ishobora nanone kutita ku busabe bwanyu ikubuha undi cyangwa ikabwikoreshereza, wenda kuko izaba ibona habereye igikorwa yita ko ari icy’inyungu rusange. Uzabigenza ute? Nuzaba warubatsemo se uzaterura amazu yawe uyimukane cyangwa uzahebera urwaje bayasenye urebera kandi warakoresheje n’andi mikoro wari ufite wishyura inguzanyo ya banki wafashe wubaka ayo mazu?

***Mu nkuru yo mu kinyamakuru Rugali yo ku ya 19 Kamena 2016, umuyobozi w’intara y’iburasirazuba, Uwamaliya Odette, avugwaho kuba yarabujije abaturage guhungira inzara mu bihugu by’ibituranyi bifite amahahiro, maze abahitiramo gusuhukira mu tugari duhana imbibi n’utwabo nk’aho izuba ryateye ayo mapfa riva mu kagari kamwe rigasimbuka utwegeranye na ko.8 Ahubwo n’ibyo gusuhukira mu tugari bizwi neza ko leta ahagarariye ibirwanya kuko mu meza ane mbere yaho ikinyamakuru Umuseke mu nkuru yacyo yo ku ya 24 Gashyantare 2016 cyagarutse ku mvugo ye yuzuye ubushinyaguzi n’ubwishongozi, aho yasabaga abashonji kudasuhukira aho bashobora kubona ibyo kurya ahubwo bagahagarara gitore bagafatanya n’abijuse guhangana n’iyo nzara!9 Ukuri ni uko gusuhukira mu bindi bihugu bituma amahanga amenya ko leta ya FPR itindahaza nkana abaturage kandi ko iba ibeshya iyo ivuga ko u Rwanda rwihagije mu biribwa; bityo leta ya FPR ntacyo itakora ngo bahame mu Rwanda kuko itarajwe ishinga n’amagara yabo!

1Arumugam Kathiresan, 29 June 2012. Farm land use consolidation in Rwanda, assessment from the perspectives of agriculture sector. Retrieved from: http://www.minagri.gov.rw/fileadmin/user_upload/documents/agridocs/Farm_Land_Use_Consolidation_in_Rwanda.pdf (Last accessed on 18 June 2016).

2Birori Eric, 5 Kamena 2015. Gatsibo: Avuga ko ibaruwa [petition] yazaniye Inteko ari meya wayanditse aramusinyisha. Byakuwe kuri: http://www.makuruki.rw/IMIBEREHO-MYIZA/article/GATSIBO-Avuga-ko-ibaruwa-Petition-yazaniye-inteko-ari-meya-wayanditse-aramusinyisha (last accessed on 18 June 2016).

3Ijwi ry’Amerika, 26 Kamena 2015. Rwanda: Imyigaragambyo yiyama Ubwongereza. Byakuwe kuri: http://www.radiyoyacuvoa.com/a/rwanda-imyigaragambyo-yiyama-ubwongereza/2838878.html (last accessed on 18 June 2016).

4Assumpta Kaboyi, 15 Kamena 2016. Inzara iravuza ubuhuha muri Kayonza. Byakuwe kuri: http://www.radiyoyacuvoa.com/a/3377452.html (last accessed on 18 June 2016)

5Igihe, 15 Kamena 2016. Ikosa ryo kwicisha abashyitsi inzara ryasubiriye hashize iminsi 4 perezida Kagame arivuze. Byakuwe kuri: http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/ikosa-ryo-kwicisha-abashyitsi-inzara-ryasubiriye-hashize-iminsi-4-perezida (lsat accessed on 18 June 2016).

6Girinema Philbert, 16 Kamena 2016. Minisitiri Mukeshimana yasabiye imbabazi mu ruhame ku ibura ry’amafunguro mu nama. Byakuwe kuri: http://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/minisitiri-mukeshimana-yasabye-imbabazi-ku-makosa-yatumye-abitabiriye-inama (last accessed on 18 June 2016).

7Iraguha Richard Dan, 11 Ukwakira 2015. Ababuze isoko ry’ibigori bazampamagare ndibashakire –Minisitiri Kanimba. Byakuwe kuri http://www.igihe.com./amakuru/u-rwanda/article/ababuze-isoko-bazampamagare-ndibashakire-minisitiri-kanimba (last accessed on 18 June 2016).

8Rugali, 19 Kamena 2016. Iburasirazuba: imiryango isaga ibihumbi 40 yabuze ibiribwa igobokwa n’ikigega cya leta. Byakuwe kuri: http://www.rugali.com/iburasirazubaimiryango-isaga-ibihumbi-40-yabuze-ibiribwa-igobokwa-nikigega-cya-leta/ (last accessed 24 June 2016).

9Umuseke, 24 Gashyantare 2016. Iburasirazuba: inzara iri gutuma bamwe basuhukira mu mahanga. Byakuwe kuri: http://www.umuseke.rw/iburasirazuba-inzara-iri-gutuma-bamwe-basuhukira-mu-mahanga.html (last accessed 24 June 2016).

Posted by muriho at 13:08

Email ThisBlogThis!Share to TwitterShare to FacebookShare to Pinterest

Dusangirijambo : Mu ijuru hadutse ikimenyetso cy’Agatangaza : Umubyeyi wambaye izuba…

$
0
0

Vierge_Marie_6

I. AMASOMO YA LITURJIYA YA ASOMUSIYO

Isomo rya mbere: Ibyahishuriwe 11, 19a ; 12, 1-6a.10a

Nuko Ingoro y’Imana yo mu ijuru irakinguka, n’Ubushyinguro bw’Isezerano bugaragarira mu Ngoro yayo. Ikimenyetso gikomeye kigaragara mu ijuru: yari umugore wisesuye izuba, ukwezi kuri munsi y’ ibirenge bye, naho ku mutwe atamirije ikamba ry’inyenyeri cumi n’ebyiri. Yari atwite kandi ariho atakishwa n’ibise, n’imibabaro y’iramukwa. Nuko ikimenyetso kigaragara mu ijuru: cyari ikiyoka nyamunini kandi gitukura nk’umuriro, kikagira imitwe irindwi n’amahembe cumi, n’amakamba arindwi kuri iyo mitwe uko ari irindwi. Umurizo wacyo usakuma igice cya gatatu cy’inyenyeri uzihananturira ku isi. Icyo Kiyoka rero gihagarara imbere y’uwo Mugore wari wegereje kubyara, kugira ngo giconcomere umwana ukivuka. Nuko abyara umwana w’umuhungu: ugomba kugenga amahanga yose n’inkoni y’icyuma. Maze uwo mwana we ajyanwa ku Mana no ku ntebe yayo y’ubwami. Hanyuma umugore ahungira mu butayu, aho Imana yamutegurije umwanya. Hanyuma numva ijwi riranguruye rituruka mu ijuru riti «Ngiki igihe cy’ubucunguzi kirageze, igihe cy’ububasha n’ubwami by’Imana yacu, n’ubutegetsi bwa Kristu wayo.» 

II. TUZIRIKANE

Agaciro n’icyubahiro bihabwa umubyeyi Bikiramariya ntibikwiye kugira umupaka. Uwabyaye Umucunguzi, uwamenyekanye nka « Nyinawajambo », « Nyinawimana (Theotokos) », ntiwamuvuga ibigwi ngo umukabirize.

Mariya , umukobwa wa Anna na Yowakimi, ni umuntu wabayeho, amateka azi amavu n’amavuko. Inkuru ya Mariya waje kuba umugore wa Yozefu, akaza no kubyara umuhungu witwa Yezu,  hariya i Nazareti,  ni ukuri kw’amateka si umugani muhimbano.  Raporo Pro-Consul wa Yudeya witwaga Publius Lenturius yoherereje umwawi w’abami Tibere yo ivuga ko Mariya yari « umukobwa urusha abandi uburanga muri ako Karere « , ndetse ikongeraho ko « Yezu yasaga cyane na nyina  » ku isura ! Yozefu,  Mariya na Yezu, bari abantu nk’abandi, urugo rwabo rwari urugo rusa n’izacu . Babagaho nk’abantu baciriritse, batunzwe n’umwuga wa Yozefu wo kubaza  no gukora ibikoresho bijyana n’ububaji.  Gusa ibanga ryabo si aho ryagarukiraga ! Umuntu ntaberaho kurya no kuryama gusa !

Reka dutinde gato kuri Mariya, kuko ariwe duhimbaza kuri uyu munsi mukuru wa Asomusiyo. Mariya( Mariyamu)  yari umukobwa wifitemo iyobokamana rishora imizi kure cyane. Yari umukobwa WEMERA iby’Imana nta kuzuyaza .  Nguyu umukobwa utaragenderaga kuri « Baranyica » cyangwa « Baramvugango… », ibyo yemera akabikora adakebaguzwa .

Igihe abonekewe asabwa gutanga umuganda we kugira ngo umugambi w’Imana wo gucungura abantu utere intambwe ijya mbere, ntiyazuyaje, ntiyabajije ibibazo byinshi, ntiyagoranye. Yarasubije ati « FIAT »=ugushaka kw’Imana kungirirweho. Amateka « adasanzwe » aba atangiye atyo . Ikuzo rye ni aho ryakomotse .

Mu gihe cye , umukobwa wabyaragaa adafite umugabo yahanishwaga kwicwa ndetse atewe amabuye. Nyamara Mariya yemeye kuyitwara, arabyakira kuko nyine yemeraga ubutarora inyuma ko Imana bafitanye ibanga idashobora kumutererana . Niko byagenze, Imana yamwoherereje Yozefu, umugabo w’intungane kandi w’intwari, amurwanaho mu gihe gikwiye.

Nyuma yo kubyara Yezu, umwami  Herodi yasabitswe n’ishyari  maze yiyemeza kwica uwo umwana , biba ngombwa ko ababyeyi be bamuhungishiriza muri Afurika (Misiri)! Ubuzima bw’impunzi Mariya arabuzi koko rero…..impunzi zikwiye kujya zimwiyambaza kenshi, akazihumuriza kandi akazicira inzira nzima izazisubiza mu gihugu.

Igihe Yozefu apfuye Yezu yari  amaze kuba umusore, yakomeje umwuga w’ububaji no gufasha nyina. Gusa atangiye kwigisha ku mugaragaro, ishyari n’ubwoba bwo gutakaza intebe zabo byateye abari basanganywe ubutegetsi bw’idini n’ubwa leta kumuhimbira ibinyoma no kumwica nk’umujura w’umugome bamubambye ku musaraba. Mariya nk’umubyeyi, yarabirebaga kabishyingura mu mutima we. Ibyo byago byamwahuranyije umutima ariko akomeza kwiringira Imana . Niyo mpamvu abapfakazi n’impfusha bakwiye kujya bamwiyambaza cyane, ubuzima bugoye barimo, Mariya ntabuyobewe! Hari icyo yabafashaho.

Icyo duhimbaza uyu munsi ni ikuzo rya Mariya (Assomption), ukujyanwa mu ijuru kwe no kwimikwa. Mu yandi magambo ni UKUZUKA kwa Mariya.

Twibuke ya ndirimbo igira iti :

Waratanze nka rubanda maze ujyanwa mu ijuru;

Uhasanga Umwana wawe aherako akwimika

R/ :

Tuje none kugushima Mubyeyi udahemuka

Ntawe mwahwanije ihirwe bose bagusinzize.

Ubutumwa Mariya yari afite bwari ubwo kubyara Yezu, kumurera amuremamo Ubumuntu bwuzuye no kumuherekeza kugeza ku musaraba, mu mva  no kubyishimo by’UKUZUKA. Nyuma y’urupfu rwa Yezu,  Mariya  yakomeje kubaho kuri iyi si, ndetse bizwi neza ko yabaye mu rugo rw’intumwa Yohani wamubaniye nk’umwana yibyariye .  Mariya yaje gukecura agera ubwo yitaba Imana(dormition).

Umunsi mukuru wa Asomusiyo udusobanurira amaherezo ya Mariya nyuma y’ubuzima bwe bwa hano ku isi . Ubu ari mu Ijuru kandi ahafite ijambo rikomeye.

Amasomo twakura muri uyu munsi mukuru ni menshi ariko reka twibande kuri aya ane akurikira:

(1)  Nta kuzo ritagira « contre-partie «  : Mariya duhimbaza nk’Umwamikazi yabigezeho ariko inkota yagombye kumwahuranya umutima kenshi . Yanyuze mu nzira zigoye, z’ububabare bukarishye.

  Ikindi tudakwiye kurenza amaso ni biriya bimenyetso byavuzwe mu isomo rya mbere:

* »Ububabare bw’iramukwa » ni ikimenyetso cy’ubwitange bw’umuntu wese uharanira icyiza. Umugore udashaka kubabara na gato ntashobora kubyara umwana muzima ! Imbuto itemeye kujya mu butaka ngo ibore ntishobora kugondora no gutanga umusaruro.

*Ikiyoka nyamunini gishaka kumira umwana : ni ikimenyetso cy’ingufu z’ikibi z’abasha guca intege no gusenya abaharanira icyiza.

(2)Byose bikorwa n’UKWEMERA : utemera nta kintu gihambaye yageraho. Utemera Imana we acika intege bwangu kubera gutinya ububabare n’urupfu

(3) Impinduka nziza mu bihugu birimo intugunda zishingiye ku ngoma y’igitugu (=ingufu z’ikibi) ntizishobora kuzanwa no kugerwaho n’abantu b’abanyabwoba, bikundira amagara yabo kurusha abazima n’abapfuye . Utemera kwitanga, ateye nk’igititi kitagira amashami  kidashobora  kwera imbuto.  Paul mutagatifu ati : Ni ngombwa rero ko twemera kubanza  kunyura mu magorwa akabije kugira ngo dushobora kugera ku ikuzo ry’izuka mu bapfuye !

(4) Ijuru ririho kandi riratuwe : Niba hashize imyaka isaga ibihumbi bibiri (2000) Mariya apfuye ariko n’ubu akaba acyigaragariza henshi ku isi harimo i Lourdes mu Bufaransa n’i KIBEHO mu Rwanda ….  dukwiye kuba maso  ntitubeho nk’aho Imana itabaho , nk’aho abacu bapfuye bayoyotse ! Ijuru si umugani muhimbano, ririho kandi riratuwe, ndetse n’abacu baririmo !  Ntidukwiye rwose kwirekura ngo tubeho dukora amahano tubwirijwe na Shitani nk’aho ariyo mugenga w’iyi si. Ubugizibwanabi amaherezo bugaruka bene »bwo kereka iyo bamenye « ubwenge » bakishakira incuti nziza mu ijuru, hakiri kare !

Reka nsozereze ikiganiro kuri uyu mugani nakunze kuko ugana akariho !

Ngo habayeho umukirisitu wakundaga Bikiramariya cyane ariko ubundi akaba n’umujura ruharwa .  Ngo iyo yavaga kwiba yarapfukamaga akiyambaza Bikiramariya  kandi akamwiraginga ngo ajye akomeza amurwaneho ubutaha batazamutsinda iyo yagiye kwiba! Bukeye uwo mugabo aza kurwara arapfa. Ageze ku muryango w’ijuru Petero mutagatifu acomora ifishi ye, asanga ni umutuku, ibyaha ari byinshi cyane. Niko kubwira uwo mujura ko adashobora kwinjira mu ijuru , ko nta mwanya ahafite, ko akwiye gufata inzira yerekeza kwa Shitani. Nuko BikiraMariya wari hafi aho yicira umugabo we  Yozefu ijisho, aramwongorera ati uriya mujura akiri ku isi  ntiyahwemye kunyiyambaza, ntabwo rero namutererana! Yozefu ngo arite mu gutwi yegera Petero amubwira mu kinyabupfura, ati :  uyu mugabo n’ubwo ari umunyabyaha kabuhariwe, ca inkoni izamba umureke yinjire…. Petero ati ntibishoboka, twaba tugiye kwimika ibyo gukorera ku kimenyane nk’uko bikorwa ku isi ! Impaka zibaye ndende hagati y’abo batagatifu bombi, Petero ararakara abwira Yozefu ati : niba udashaka kumva ibyo nkubwira usohoke ujyane n’uyu mujura wawe, mu ijuru ho nta mwanya ahafite ! Yozefu asuhuza umutima, atekereza akanya gato nuko abwira Petero ati : niba nta kundi byagenda, reka basi nsohoke ngende, njyane na we. Petero ati :  ni byiza amahitamo ni ayawe . Yozefu yungamo ati : ariko singenda njyenyine, ndajyana n’ umugore wanjye (BikiraMariya), n’umwana wanjye(Yezu)! Petero arebye Mariya mu maso, abona ko yemera ibya Yozefu,  ahita yumva bwangu ko nibigendera, ijuru rye riraba risigayemo ubusa, ryimukiye ahandi ! Nuko acisha make , umujura wa Mariya arababarirwa arinjira, arakirwa mu Batagatifu ! Sinjye wahera .

Ndashishikariza abanyabyaha nkanjye ko twajya twihata ishapule ya  buri wagatanu  kandi buri gitondo  tubyutse na  buri joro mbere yo kuryama ntidutezuke kuri  rya sengesho rya  « Bikiramariya Nyirimpuhwe « , nta wamenya da !

vierge marie

Bikiramariya Nyirimuhwe,

wibuke ko nta wigeze kumva ko wasubije inyuma uguhungiyeho,

agutakambira ngo umurengere umusabire,

nicyo gituma nkwizera , ndakugana nkunyanira ngo umpagarareho kuko ndi umunyabyaha,

Mubyeyi w’Umukiza ntiwirengagize ibyo nkubwira, ubyumve ubyiteho, AMINA.

Umunsi mwiza wa Asomusiyo kuri mwebwe  Banyarwanda  mwihebye mukaba mutakigira icyo mwemera.

Uwanyu ,

Padiri Thomas Nahimana.

MUSANZE: Abaturage b’iNyange barambiwe kuyobozwa inkoni!

$
0
0
 abaturage_bo_muri_nyange_barasaba_kudakubitwa_foto_ngaboyabahizi_protais_-c9e18Uwavuga ko IKIBOKO cyagarutse mu Rwanda ntiyaba abeshye !  Aya marira y ‘abaturage ba Nyange ari mu tugari twose, mu Mirenge yose, mu Turere twose, mu Ntara zose, mu gihugu hose.  Kuba inkuru ibabaje nk’iyi ivuga akaga abaturage barimo itangazwa n’ikinyamakuru cya Leta, nk ‘IMVAHO, ni ukuvuga ko ibintu byageze iwandabaga !  FPR igaruye ikiboko mu Rwanda izuba riva ! Intambwe ikwiye gukurikiraho ni uko abaturage barambiwe gukubitwa nk’ibisimba bashira ubwoba, bakisuganya,  bakagwa gitumo abo bamotsi badashaka guhindura imikorere, maze nabo bakumvishwa uko inkoni iryana ! Guhera uwo umunsi uwahekwaga azigenza, umuturage yishyire yizane mu gihugu cye,  ahinge icyo ashaka mu isambu ye,  arye icyo akunze, aryame, asinzire. Birasaba gusa ko abaturage biyemeza kwirwanaho kuko nta wundi ubibabereyemo. Ubutegetsi bwa FPR burananiwe, igihe cyo kubuhindura cyararenze!!

Abaturage bo mu kagari ka Ninda, Umurenge wa Nyange mu karere ka Musanze barinubira ko bakubitwa n’abayobozi kubera kutumvikana ku guhinga ibihingwa byatoranyijwe bakavuga ko barambiwe guhora bakubitwa nk’inka kandi na zo zitagikubitwa.

Nyirantarama Venantie wo mu kagari ka Ninda yagize ati “Kuri ubu nta bwisanzure umuturage wo mu murenge wa Nyange afite. Buri gihe turakubitwa ngo kubera twahinze amasaka, na we wabonye aho umuturage ayobozwa inkoni n’inka na zo kuva zororerwa mu biraro ntizigikubitwa?”

Aba baturage bemeza ko uburyo bwiza bakabaye bayoborwamo ari ukubabwira akamaro ko guhinga ibihingwa byatoranyijwe kuko bo babona amasaka ari yo abafitiye akamaro kandi atanga umusaruro mu murenge wabo.

JPEG - 167.3 kb
Abaturage bomu murenge wa Nyange barasaba kudakubitwa (Foto Ngaboyabahizi Protais)

Ikibatungura ni uko iyo bagerageje kugaragaza uruhande baherereyemo bajyanwa ku murenge maze abagize DASSO bakabahuka kugeza igihe bemeye ibitabarimo…. “turasaba ko tutakomeza kuyoboreshwa inkoni kuko ibyo mbona biba ino ntibiba ahandi.”

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Nyange Nteziryayo Emmanuel yagaragaje ko gukubita umuturage atari byiza anihaniza ababikora.

Yagize ati “Umuti ukwiye ntabwo ari uko umuturage akubitwa mu gihe anyuranije n’amabwiriza gukubita umuturage ni ikosa rikomeye abayobozi bose bakwiye kubyirinda. Ahubwo umuturage akwiye kwigishwa ku neza muri gahunda iyo ariyo yose y’iterambere yakora amakosa akabihanirwa ariko dakubiswe; Tugiye kuganira na bamwe mu bayobozi bafite umuco mubi wo gukubita umuturage.”

Abaturiye Umurenge wa Nyange bavuga ko iki kibazo n’iyo bagiye ku kibaza ubuyobozi bw’akarere cyangwa intara mu gihe bwabasuye bahohoterwa bagafatwa nk’abagandisha abandi abaturage.

Yanditswe na Ngaboyabahizi Protais.

Viewing all 353 articles
Browse latest View live